KULTURA SLAJDER

KULTURNA BAŠTINA – RIZNICA GRADOVA: Od 2012. u očuvanje nasljeđa u Nikšiću uloženo pola miliona eura

niksic_most-na-mostanici

Rimski most na Moštanicu

Ministarstvo kulture je od 2012. godine za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara u Nikšiću  izdvojilo skoro pola miliona eura što dovoljno govori o bogatstvu nasljeđa na teritoriji ove opštine, ali i opredijeljenosti ovog resora da ga sačuva i unaprijedi. Najveći dio ovih sredstava izdvojen je za sanaciju Rimskog mosta i arheloška istraživanja na lokalitetu Crvene stijene.

Program zaštite 2012-2016.

Kroz program zaštite i očuvanja kulturnih dobara 2012. godina uloženo je 46.569  eura. Te godine su konzervirana 33 muzejska predmeta i obavljen otkup muzejskih predmeta na teritoriji Nikšića, u iznosu od 5.000 eura.

This slideshow requires JavaScript.

Preostala sredstva iskorišćena su za  projekat Narodnog muzeja Crne Gore – ,,Putevi kontinuiteta”, u okviru kojeg su sprovedena arheološka istraživanja na lokalitetetima Crvene stijena, kao i praistorijskih tumula na lokalitetu Riječani.

Gotovo 75.000 eura uloženo je 2013. godine u projekte zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Nastavljena su istraživanja u Crvenoj stijeni i Riječanima, a polovina sredstava iskorišćena je za sanaciju Rimskog mosta na Moštanici.

Prije dvije godine intenzivirana su istraživanja na lokalitetu Crvena stijena što je u finansijskom smislu značilo obezbijeđivanje dodatnih 87.000 eura.

Osim toga 2014. sprovedene su  konzervatorskie mjera na zaštićenim nepokretnim kulturnim dobrima, spomen-obilježjima. Ministarstvo kulture je pripremilo  konzervatorske projekate za 17 zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara, spomen – obilježja u Nikšiću, na osnovu kojih je Centar za konzervaciju i arheologiju sproveo konzervatorske mjere za šta je trebalo izdvojiti  20.000 eura. Na Rimskom mostu obavljene su dodatni konzervatorski postupci, urađen je konzervatorski projekat za Carev most, zaštićena je i oprema ilirskog ratnika, a osavremenjena je i tehnologija Centra za kulturu.

niksic_carev-most

Carev most

Za projekte zaštite kulturnih dobara i u 2015. obezbijeđena su izdašna sredstva u iznosu od  146.000. Iskorišćena su za očuvanje Rimskog mosta, Carevog mosta, izradu konzervatorskog projekta i sprovođenje konzervatorskih mjera na 11 predmeta iz Arheološke zbirke, nastavak arheoloških i konzervatorskih istraživanja na Crvenoj Stijeni u okviru projekta Putevi kontinuiteta. Ministarstvo kulture je sufinansiralo aktivnosti u iznosu od 50.000 koje su realizovane u periodu od 01-30. maja i 01-30. oktobra, dakle, ukupno 60 dana istraživanja.

Prošle godine djelimično je realizovan projekat Izrada konzervatorskog projekta i sprovođenje konzervatorskih mjera na istočnom dijelu bedema kulturnog dobra Gradski bedemi – ostaci Onogošta, koji je Ministarstvo kulture finansiralo u ukupnom iznosu od 40.000. Tokom konzervatorskih istraživanja i rašćišćavanja lokaliteta naišlo se na slučajne arheološke nalaze, čime su se stvorili uslovi za  arheološka istraživanja, koja su realizovana u sepembru 2015. godine. Ove godine započeta je izrada konzervatorskog projekta. Uplaćena su i dodatna sredstva za realizaciju arheoloških istraživanja u iznosu od 6.400 eura.

Uprava za zaštitu kulturnih dobara je pripremila studije zaštite kulturnih dobara za potrebe DUP ,,Grahovo” i ,,Stara varoš” u opštini Nikšić. Ukupno kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2016. godinu za Nikšić je opredijeljeno 59.000,00 €. Ta sredstva su izdvojena za objavljivanje zbornika dokumenata  ,,Okrug Nikšića u NOB-u”, kao i za konzervatorske mjere na živopisu crkve Sv. Apostola Petra i Pavla,  kulturnom dobru Onogošt, spomen ploči poginulim od bombardovanja na Grahovu, etnografskoj i zbirci Narodne revolucije Zavičajnog muzeja. Potpisan je i ugovor sa Centrom za konzervaciju i arheologiju za izradu konzervatorskih projekata i sprovođenje konzervatorskih mjera na spomenicima Krscu i rodnoj kući Save Kovačevića

Podsjećamo i da je V Program podrške razvoju kulture u Nikšiću usvojila Vlada Crne Gore, na prijedlog Ministarstva kulture. U okviru njega, rekonstruisan je  bioskop ,,18. septembar’’, adaptirana ,,Scena 213’’, planirano sprovođenje konzervatorskih mjera na određenim kulturnim dobrima i spomen-obilježjima, uz podršku projektima iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva. Posebno mjesto ima projekat revitalizacije i izgradnje Doma revolucije, čije je rušenje izbjegnuto na inicijativu Ministarstva kulture.

Nikšina ploča 

niksic_niksina-ploca-1

Nikšina ploča

niksic_niksina-ploca-2

Uprava za zaštitu kulturnih dobara  razmatra inicijativu za uspostavljanje zaštite srednjevjekovnog stećka u narodu poznatog  pod nazivom  Nikšina ploča. Nalazi se u župskom selu Zagrad.  Prema narodnom predanju i dostupnoj literaturi, vezuje se za Nikšu osnivača plemena Nikšići po kome grad Nikšić dobio ime. U narodu je poznato da je stećak i kult ličnosti Nikša utemeljen u kulturno  biće stanovnika Župe i dijela Nikišićana (Trebješana). Nikšina ploča (stećak) odolijeva zubu vremena više od 500 godina i dio je kulturno-istorijskog  nasljeđa ne samo Župe, već i Nikšića.

U budućem periodu planiran je nastavak konzervatorskih radova na Mostu na Moštanici, nastavak projekta na Carevom mostu, evidentiranje srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika – stećaka, sprovođenje konzervatorskih mjera na nekropoli stećaka i Kuli Voltica, kao i valorizacija Hadži Osmanovog mosta.

niksic_hadzi-ismailov-most

Hadži Osmanov most

 „Muzeji i galerije“

Ova ustanova, objedinila je nekadašnji Zavičajni muzej, galerije „Nikola I“ i „Ilija Šobajić“, kao i bivšu ustanovu „Stari grad – Anderva“. Ustanova posjeduje muzejski fond koji je sistematizovan u muzejske zbirke: etnografska (536), arheološka (9085), istorijsko – umjetnička (289), istorijska (494). Prva revizija muzejskog materijala rađena je u periodu od 2005 -2008. godine, a u toku je druga kao obaveza nakon donošenja novih propisa. Na poslovima muzejske djelatnost, zaposleno je šestoro, i to: četiri kustosa (etnolog, arheolog, istoričar umjetnosti i istoričar sa stručnim zvanjem kustosa), jedan dokumentarista i jedan konzervator i restaurator.

This slideshow requires JavaScript.

Muzeji koriste prostorije u dva objekta, i to: radni prostor (kancelarije i dokumentacija Muzeja) u zgradi uprave i u bivšem dvorcu (dio prizemlja, sprat i potkrovlje, ukupne površine od oko 800 m2). Za potrebe smještaja novoprispjelog, neobrađenog muzejskog materijala nemaju namjenski prostor. Obradu muzejskog materijala obavljaju u kancelarijama, a kao depo koriste neadekvatan prostor u potkrovlju zgrade bivšeg dvorca, na površini od 200 m2. Konzervatorski atelje nemaju, kao ni minimalnu opremu, tako da koriste usluge drugih javnih ustanova. Za izlaganje muzejskog materijala, Muzej koristi prostor u bivšem dvorcu (jedanaest prostorija, ukupne površine od 720 m2).

Galerija „Nikola I“ se sastoji iz dva dijela ukupne površine 130 m2 i služi kao izlagački prostor za likovne izložbe.

Galerija „Ilija Šobajić“ je površine 41 m2 i koristi se za izlaganje legata jednog od prvih akademskih slikara Ilije Šobajića (stalna postavka), a služi i kao izlagački prostor za male umjetničke forme. Umjetnička zbirka se sastoji iz legata Ilije Šobajića u kojem se nalazi 51 rad izložen u stalnoj postavci, kao i 835 radova koji se nalaze u depou.

Umjetnička zbirka galerija „Nikola I“ i „Ilija Šobajić“, broje 270 slika, grafika i crteža, kao i 33 skulpture. Pomenuta zbirka je izuzetne vrijednosti i u njoj se nalaze, između ostalih, i radovi Petra Lubarde, Fila Filipovića, Mila Milunovića, Stevana luketića, Rista Stijovića i drugih

niksic_dvorac-kralja-nikole

Dvorac kralja Nikole

Narodna biblioteka ,,Njegoš”

Odmah poslije oslobođenja Nikšića, u oktobru 1944. godine, osnovana je Narodna biblioteka „Njegoš”. Od tog perioda do danas Biblioteka je mijenjala lokacije. U sklopu Centra za kulturu Nikšić, nalazi se od 1976. godine, a od 1985. godine, koristi prostor dvije zgrade, kao i Zavičajni muzej.

Narodna biblioteka ,,Njegoš“ je matična za sve biblioteke u nikšićkoj opštini, osim za biblioteku Filozofskog fakulteta. Danas biblioteka posjeduje oko 60.000 knjiga, četiri legata, Zavičajni fond, periodiku i uključena je u COBISS sistem.

Što se prostornih kapaciteta tiče, Biblioteka koristi 500 m2 u Dvorcu kralja Nikole i upravnoj zgradi JU Centar za kulturu. Biblioteka zapošljava 14 radnika. Zakon o muzejskoj djelatnosti i Zakon o bibliotečkoj djelatnosti su, pored ostalog, otvorili preces reformi i reorganizovanja opštinskih ustanova koje obavljaju muzejsku, odnosno bibliotečku djelatnost. Organi lokalne samouprave opštine Nikšić, u saradnji sa Ministarstvom kulture, pristupili su procesu implementacije naznačenih propisa. Opredjeljenje osnivača je da se od dvije javne ustanove, Centra za kulturu Nikšić i „Stari grad – Anderva“, formiraju dvije javne ustanove i to: JU „Muzeji i galerije“ i JU Narodna biblioteka „Njegoš“.

Nepokretna kulturna dobra

Na teritoriji Nikšića, status nepokretno kulturno dobro, ima 146 objekata, od čega 115 spomen obilježja:

  1. Gradski bedemi – ostaci Onogošta
  2. Groblje kod crkve sv. Petra i Pavla
  3. Duga – istorijski klanac sa utvrđenjem
  4. Dvorski kompleks kralja Nikole
  5. Džamija
  6. Crkva sv. Apostola Petra i Pavla
  7. Crkva sv. Arhanđela Mihaila; Stražica, Petrovići
  8. Crkva sv. Đorđa; Trebjesa
  9. Crkva sv. Jovana Krstitelja; Tupan
  10. Crkva sv. Jovana; Drijenak, Petrovići
  11. Crkva sv. Jovana; Klenje, Velimlje
  12. Crkva sv. Nikole; Drenovštica
  13. Crkva sv. Nikole; Grahovo
  14. Crkva sv. Spasa (Spasenska crkva); Grahovac
  15. Crkva sv. Spasa; Dragovoljići
  16. Kula Lekovića; Kočani
  17. Kula sa tvrđavom; Trubjela
  18. Kula Voltica u Starom Selu, Župa
  19. Ljetnjikovac knjaza Nikole
  20. Manastir – Ostaci crkve sv. Stefana;
  21. Manastir Kosijerevo; Petrovići
  22. Manastir Župa
  23. Mosta na Moštanici
  24. Carev most
  25. Saborna crkva sv. Vasilija Ostroškog
  26. Stari rudnik; Župa
  27. Ostaci nekropole stećaka; Prigradina kod Velimlja
  28. Ostaci nekropole stećaka; Šipačno
  29. Ruševine kastela – Salthua; Vilusi, Riječani
  30. Crvena stijena; Petrovići
  31. Tvrđava Klačina, stara turska tvrđava
  32. Krst kameni Deda Vukovića
  33. Kuća gdje je bilo sjedište nikšićkog NOP-a
  34. Pećina Jakova Dakovića; Grahovo
  35. Spomen-bista Radoja Dakića
  36. Spomen-bista Savi Kovačeviću
  37. Spomenik Jovanu Kovačeviću; Grahovo
  38. Spomenik junacima Vučeldolske bitke; Vuči do
  39. Spomenik Ljubu Ćupiću;
  40. Spomenik palim borcima i žrtvama fašizma; Krstac, Golija
  41. Spomenik palim borcima i žrtvama fašizma; Velimlje
  42. Spomenik palim borcima NOP-a; Bogetići
  43. Spomenik palim Pješivcima; Bogetići
  44. Spomenik sa 3 spomen-ploče; Crni Kuk
  45. Spomenik; Vidrovan
  46. Spomen-piramida na bitku iz 1941; Petrovići, Velimlje
  47. Spomen-ploča;
  48. Spomen-ploča;
  49. Spomen-ploča;
  50. Spomen-ploča;
  51. Spomen-ploča;
  52. Spomen-ploča na Budoškoj Pećini u kojoj su izginuli pozadinci
  53. Spomen-ploča na mjestu dogovora za borbu; Begova Korita, Grahovo
  54. Spomen-ploča na mjestu gdje je Sava Kovačević topom tukao neprijatelja; Grahovo
  55. Spomen-ploča na mjestu Savine pobjede iz 1941; Vilusi
  56. Spomen-ploča na zgradi bolnice u Nikšiću
  57. Spomen-ploča na zgradi gdje je izašao prvi broj ‘Pobjede’
  58. Spomen-ploča na zgradi zatvora u Nikšiću
  59. Spomen-ploča palim borcima Banjsko-vučedolskog bataljona; Velimlje
  60. Spomen-ploča palim borcima iz Bukovika; Bukovik
  61. Spomen-ploča palim borcima; Trubjela
  62. Spomen-ploča palim borcima; u Domu SSRN, Mrkošnica
  63. Spomen-ploča palim borcima; u Domu SSRN, Rubež
  64. Spomen-ploča palim Ozrinićima u NOB-u; Ozrinići
  65. Spomen-ploča poginulim od bombardovanja; Grahovo
  66. Spomen-ploča u Gimnaziji
  67. Spomen-ploča u mjestu borbe od 1.V 1941; Javorak
  68. Spomen-ploča u školi gdje je bila bolnica u toku NOB-a; Vranduk, Velimlje
  69. Spomen-ploča Vidrovčanima palim u NOB-u; Vidrovan
  70. Spomen-ploča; Bogetići
  71. Spomen-ploča; Bogmilovići
  72. Spomen-ploča; Borak
  73. Spomen-ploča; Broćanac
  74. Spomen-ploča; Bratogošt
  75. Spomen-ploča; Bršno
  76. Spomen-ploča; Dragovoljići
  77. Spomen-ploča; Dubočke
  78. Spomen-ploča; Đapa
  79. Spomen-ploča; Golija, Krstac
  80. Spomen-ploča; Golija, Štukina Glavica
  81. Spomen-ploča; Gornje Polje
  82. Spomen-ploča; Gračanica (Žirovnica)
  83. Spomen-ploča; Gradac
  84. Spomen-ploča; Grahovo
  85. Spomen-ploča; Granice
  86. Spomen-ploča; Grkinja
  87. Spomen-ploča; Ivanje
  88. Spomen-ploča; Javorov Do
  89. Spomen-ploča; Kablena Glava
  90. Spomen-ploča; Klenak
  91. Spomen-ploča; Kočane
  92. Spomen-ploča; Kočane
  93. Spomen-ploča; Koprivice
  94. Spomen-ploča; Krnovo
  95. Spomen-ploča; Krnovo
  96. Spomen-ploča; Krstac
  97. Spomen-ploča; Lukovo
  98. Spomen-ploča; Lukovo
  99. Spomen-ploča; Macavare
  100. Spomen-ploča; Miločani
  101. Spomen-ploča; Moštanica
  102. Spomen-ploča; Orah
  103. Spomen-ploča; Orani Do
  104. Spomen-ploča; Osječanica
  105. Spomen-ploča; Pandurica
  106. Spomen-ploča; Petrovići
  107. Spomen-ploča; Plana
  108. Spomen-ploča; Riđani
  109. Spomen-ploča; Riječani
  110. Spomen-ploča; Risji Do
  111. Spomen-ploča; Smederevo
  112. Spomen-ploča; Srijede
  113. Spomen-ploča; Stadion u Nikšiću
  114. Spomen-ploča; Straševina
  115. Spomen-ploča; Straševina
  116. Spomen-ploča; Strekanica
  117. Spomen-ploča; Stuba
  118. Spomen-ploča; Šipačno
  119. Spomen-ploča; Šipačno
  120. Spomen-ploča; Trebjesa
  121. Spomen-ploča; Trepča
  122. Spomen-ploča; Trepča
  123. Spomen ploča palim borcima Trubjela
  124. Spomen-ploča; Trubjela .
  125. Spomen-ploča; Trubjela
  126. Spomen-ploča; Tupan
  127. Spomen-ploča; Uzdomir
  128. Spomen-ploča; Velimlje
  129. Spomen-ploča; Velimlje
  130. Spomen-ploča; Vidrovan, Gornje Polje
  131. Spomen-ploča; Vidrovan, Gornje Polje
  132. Spomen-ploča- Vidrovan,
  133. Spomen-ploča; Vidrovan,
  134. Spomen-ploča; Vilusi
  135. Spomen-ploča; Vraćenovići.
  136. Spomen-ploča; Vraćenovići.
  137. Spomen-ploča; Vraćenovići
  138. Spomen-ploča; Vrbica
  139. Spomen-ploča; Zahumlje
  140. Spomen-ploča; Zakraja
  141. Spomen-ploča; Zeljev Do
  142. Spomen-ploča; Žirovnica
  143. Spomen-ploča; Župa1
  144. Spomen-ploča; Župa 2
  145. Spomen-ploča; Župa 3
  146. Zajednička grobnica serdara Šćepana Radojevića i Lazara Radojevića; pred Petrovom crkvom

This slideshow requires JavaScript.

 

U Nikšiću postoje i 24 pokretna kulturna dobra, i to:

  1. Arheološka zbirka,
  2. Numizmatička zbirka,
  3. Etnografska zbirka,
  4. Zbirka odjeljenja Narodne revolucije,
  5. Istorijska zbirka – 862 muzejskih predmeta,
  6. Prirodnjačka zbirka,
  7. Berat,
  8. Arheološka zbirka predmeta sa Crvene stijene,
  9. Umjetnička zbirka (Zbirka Galerije I. Šobajić i Nikola I).

Sva kulturna dobra su dio muzejskog materijala nekadašnjeg Zavičajnog muzeja Centra za kulturu Nikšić, koja su u vrijeme uspostavljanja zaštite brojila ukupno 8.928 predmeta. U postupku revalorizacije je utvrđeno da nedostaje jedno kulturno dobro Prirodnjačka zbirka, a da u četiri kulturna dobra (Numizmatička zbirka, Etnografska zbirka, Zbirka odjeljenja Narodne revolucije 522 muzejska predmeta i Istorijska zbirka), nedostaje oko 2.050 muzejskih predmeta.

 

U Arhivskom odjeljenju Državnog arhiva Crne Gore, u Nikšiću, nalaze se sljedeća kulturna dobra:

 

1.     Zbirka arhivskog fonda Okružnog suda i Državnog tužilaštva Kraljevine Jugoslavije u Nikšiću

2.     Zbirka arhivskog fonda Sreskog suda u Nikšiću
3.     Zbirka arhivskog fonda Zavoda za socijalno osiguranje u Nikšiću
4.     Zbirka arhivskog fonda Sreskog narodnog odbora u Nikšiću
5.     Zbirka arhivskog fonda Sreskog odbora Vilusi
6.     Zbirka arhivskog fonda GNO-a u Nikšiću
7.     Zbirka arhivskog fonda lokalnih građevinskih preduzeća u Nikšiću
8.     Zbirka arhivskog fonda zadužbine Jova Golijanina
9.     Zbirka arhivskog fonda tehničke sekcije sreskog načelstva u Nikšiću
10.   Zbirka arhivskog fonda pivare “Trebjesa” u Nikšiću
11.    Zbirka arhivskog fonda zanatske komore u Nikšiću
12.    Zbirka arhivskog fonda krojačke zadruge “R. Dakić”
13.    Zbirka arhivskog fonda Ženske zanatske i domaćinske škole
14.    Zbirka arhivskog fonda Mjesnih narodnih odbora Sreza nikšićkog
15.    Zbirka arhivskog fonda Radovana Pilevića, advokata

Projekat popisa nematerijalne kulturne baštine, koji je sproveden 2012. godine, pokazao je da se na teritoriji Nikšića nalazi značajan broj elemenata nematerijalne kulturne baštine, posebno interesantne su Legende o vodi Džamatovac i o Dakovića pećini.

Facebooktwittergoogle_pluspinterest