10.10.2016. u 11:32
Ministarstvo kulture je od 2012. godine za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara u Nikšiću izdvojilo skoro pola miliona eura što dovoljno govori o bogatstvu nasljeđa na teritoriji ove opštine, ali i opredijeljenosti ovog resora da ga sačuva i unaprijedi. Najveći dio ovih sredstava izdvojen je za sanaciju Rimskog mosta i arheloška istraživanja na lokalitetu Crvene stijene.
Program zaštite 2012-2016.
Kroz program zaštite i očuvanja kulturnih dobara 2012. godina uloženo je 46.569 eura. Te godine su konzervirana 33 muzejska predmeta i obavljen otkup muzejskih predmeta na teritoriji Nikšića, u iznosu od 5.000 eura.
This slideshow requires JavaScript.
Preostala sredstva iskorišćena su za projekat Narodnog muzeja Crne Gore – ,,Putevi kontinuiteta”, u okviru kojeg su sprovedena arheološka istraživanja na lokalitetetima Crvene stijena, kao i praistorijskih tumula na lokalitetu Riječani.
Gotovo 75.000 eura uloženo je 2013. godine u projekte zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Nastavljena su istraživanja u Crvenoj stijeni i Riječanima, a polovina sredstava iskorišćena je za sanaciju Rimskog mosta na Moštanici.
Prije dvije godine intenzivirana su istraživanja na lokalitetu Crvena stijena što je u finansijskom smislu značilo obezbijeđivanje dodatnih 87.000 eura.
Osim toga 2014. sprovedene su konzervatorskie mjera na zaštićenim nepokretnim kulturnim dobrima, spomen-obilježjima. Ministarstvo kulture je pripremilo konzervatorske projekate za 17 zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara, spomen – obilježja u Nikšiću, na osnovu kojih je Centar za konzervaciju i arheologiju sproveo konzervatorske mjere za šta je trebalo izdvojiti 20.000 eura. Na Rimskom mostu obavljene su dodatni konzervatorski postupci, urađen je konzervatorski projekat za Carev most, zaštićena je i oprema ilirskog ratnika, a osavremenjena je i tehnologija Centra za kulturu.
Za projekte zaštite kulturnih dobara i u 2015. obezbijeđena su izdašna sredstva u iznosu od 146.000. Iskorišćena su za očuvanje Rimskog mosta, Carevog mosta, izradu konzervatorskog projekta i sprovođenje konzervatorskih mjera na 11 predmeta iz Arheološke zbirke, nastavak arheoloških i konzervatorskih istraživanja na Crvenoj Stijeni u okviru projekta Putevi kontinuiteta. Ministarstvo kulture je sufinansiralo aktivnosti u iznosu od 50.000 koje su realizovane u periodu od 01-30. maja i 01-30. oktobra, dakle, ukupno 60 dana istraživanja.
Prošle godine djelimično je realizovan projekat Izrada konzervatorskog projekta i sprovođenje konzervatorskih mjera na istočnom dijelu bedema kulturnog dobra Gradski bedemi – ostaci Onogošta, koji je Ministarstvo kulture finansiralo u ukupnom iznosu od 40.000. Tokom konzervatorskih istraživanja i rašćišćavanja lokaliteta naišlo se na slučajne arheološke nalaze, čime su se stvorili uslovi za arheološka istraživanja, koja su realizovana u sepembru 2015. godine. Ove godine započeta je izrada konzervatorskog projekta. Uplaćena su i dodatna sredstva za realizaciju arheoloških istraživanja u iznosu od 6.400 eura.
Uprava za zaštitu kulturnih dobara je pripremila studije zaštite kulturnih dobara za potrebe DUP ,,Grahovo” i ,,Stara varoš” u opštini Nikšić. Ukupno kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2016. godinu za Nikšić je opredijeljeno 59.000,00 €. Ta sredstva su izdvojena za objavljivanje zbornika dokumenata ,,Okrug Nikšića u NOB-u”, kao i za konzervatorske mjere na živopisu crkve Sv. Apostola Petra i Pavla, kulturnom dobru Onogošt, spomen ploči poginulim od bombardovanja na Grahovu, etnografskoj i zbirci Narodne revolucije Zavičajnog muzeja. Potpisan je i ugovor sa Centrom za konzervaciju i arheologiju za izradu konzervatorskih projekata i sprovođenje konzervatorskih mjera na spomenicima Krscu i rodnoj kući Save Kovačevića
Podsjećamo i da je V Program podrške razvoju kulture u Nikšiću usvojila Vlada Crne Gore, na prijedlog Ministarstva kulture. U okviru njega, rekonstruisan je bioskop ,,18. septembar’’, adaptirana ,,Scena 213’’, planirano sprovođenje konzervatorskih mjera na određenim kulturnim dobrima i spomen-obilježjima, uz podršku projektima iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva. Posebno mjesto ima projekat revitalizacije i izgradnje Doma revolucije, čije je rušenje izbjegnuto na inicijativu Ministarstva kulture.
Nikšina ploča
Uprava za zaštitu kulturnih dobara razmatra inicijativu za uspostavljanje zaštite srednjevjekovnog stećka u narodu poznatog pod nazivom Nikšina ploča. Nalazi se u župskom selu Zagrad. Prema narodnom predanju i dostupnoj literaturi, vezuje se za Nikšu osnivača plemena Nikšići po kome grad Nikšić dobio ime. U narodu je poznato da je stećak i kult ličnosti Nikša utemeljen u kulturno biće stanovnika Župe i dijela Nikišićana (Trebješana). Nikšina ploča (stećak) odolijeva zubu vremena više od 500 godina i dio je kulturno-istorijskog nasljeđa ne samo Župe, već i Nikšića.
U budućem periodu planiran je nastavak konzervatorskih radova na Mostu na Moštanici, nastavak projekta na Carevom mostu, evidentiranje srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika – stećaka, sprovođenje konzervatorskih mjera na nekropoli stećaka i Kuli Voltica, kao i valorizacija Hadži Osmanovog mosta.
„Muzeji i galerije“
Ova ustanova, objedinila je nekadašnji Zavičajni muzej, galerije „Nikola I“ i „Ilija Šobajić“, kao i bivšu ustanovu „Stari grad – Anderva“. Ustanova posjeduje muzejski fond koji je sistematizovan u muzejske zbirke: etnografska (536), arheološka (9085), istorijsko – umjetnička (289), istorijska (494). Prva revizija muzejskog materijala rađena je u periodu od 2005 -2008. godine, a u toku je druga kao obaveza nakon donošenja novih propisa. Na poslovima muzejske djelatnost, zaposleno je šestoro, i to: četiri kustosa (etnolog, arheolog, istoričar umjetnosti i istoričar sa stručnim zvanjem kustosa), jedan dokumentarista i jedan konzervator i restaurator.
This slideshow requires JavaScript.
Muzeji koriste prostorije u dva objekta, i to: radni prostor (kancelarije i dokumentacija Muzeja) u zgradi uprave i u bivšem dvorcu (dio prizemlja, sprat i potkrovlje, ukupne površine od oko 800 m2). Za potrebe smještaja novoprispjelog, neobrađenog muzejskog materijala nemaju namjenski prostor. Obradu muzejskog materijala obavljaju u kancelarijama, a kao depo koriste neadekvatan prostor u potkrovlju zgrade bivšeg dvorca, na površini od 200 m2. Konzervatorski atelje nemaju, kao ni minimalnu opremu, tako da koriste usluge drugih javnih ustanova. Za izlaganje muzejskog materijala, Muzej koristi prostor u bivšem dvorcu (jedanaest prostorija, ukupne površine od 720 m2).
Galerija „Nikola I“ se sastoji iz dva dijela ukupne površine 130 m2 i služi kao izlagački prostor za likovne izložbe.
Galerija „Ilija Šobajić“ je površine 41 m2 i koristi se za izlaganje legata jednog od prvih akademskih slikara Ilije Šobajića (stalna postavka), a služi i kao izlagački prostor za male umjetničke forme. Umjetnička zbirka se sastoji iz legata Ilije Šobajića u kojem se nalazi 51 rad izložen u stalnoj postavci, kao i 835 radova koji se nalaze u depou.
Umjetnička zbirka galerija „Nikola I“ i „Ilija Šobajić“, broje 270 slika, grafika i crteža, kao i 33 skulpture. Pomenuta zbirka je izuzetne vrijednosti i u njoj se nalaze, između ostalih, i radovi Petra Lubarde, Fila Filipovića, Mila Milunovića, Stevana luketića, Rista Stijovića i drugih
Narodna biblioteka ,,Njegoš”
Odmah poslije oslobođenja Nikšića, u oktobru 1944. godine, osnovana je Narodna biblioteka „Njegoš”. Od tog perioda do danas Biblioteka je mijenjala lokacije. U sklopu Centra za kulturu Nikšić, nalazi se od 1976. godine, a od 1985. godine, koristi prostor dvije zgrade, kao i Zavičajni muzej.
Narodna biblioteka ,,Njegoš“ je matična za sve biblioteke u nikšićkoj opštini, osim za biblioteku Filozofskog fakulteta. Danas biblioteka posjeduje oko 60.000 knjiga, četiri legata, Zavičajni fond, periodiku i uključena je u COBISS sistem.
Što se prostornih kapaciteta tiče, Biblioteka koristi 500 m2 u Dvorcu kralja Nikole i upravnoj zgradi JU Centar za kulturu. Biblioteka zapošljava 14 radnika. Zakon o muzejskoj djelatnosti i Zakon o bibliotečkoj djelatnosti su, pored ostalog, otvorili preces reformi i reorganizovanja opštinskih ustanova koje obavljaju muzejsku, odnosno bibliotečku djelatnost. Organi lokalne samouprave opštine Nikšić, u saradnji sa Ministarstvom kulture, pristupili su procesu implementacije naznačenih propisa. Opredjeljenje osnivača je da se od dvije javne ustanove, Centra za kulturu Nikšić i „Stari grad – Anderva“, formiraju dvije javne ustanove i to: JU „Muzeji i galerije“ i JU Narodna biblioteka „Njegoš“.
Nepokretna kulturna dobra
Na teritoriji Nikšića, status nepokretno kulturno dobro, ima 146 objekata, od čega 115 spomen obilježja:
This slideshow requires JavaScript.
U Nikšiću postoje i 24 pokretna kulturna dobra, i to:
Sva kulturna dobra su dio muzejskog materijala nekadašnjeg Zavičajnog muzeja Centra za kulturu Nikšić, koja su u vrijeme uspostavljanja zaštite brojila ukupno 8.928 predmeta. U postupku revalorizacije je utvrđeno da nedostaje jedno kulturno dobro Prirodnjačka zbirka, a da u četiri kulturna dobra (Numizmatička zbirka, Etnografska zbirka, Zbirka odjeljenja Narodne revolucije 522 muzejska predmeta i Istorijska zbirka), nedostaje oko 2.050 muzejskih predmeta.
U Arhivskom odjeljenju Državnog arhiva Crne Gore, u Nikšiću, nalaze se sljedeća kulturna dobra:
1. Zbirka arhivskog fonda Okružnog suda i Državnog tužilaštva Kraljevine Jugoslavije u Nikšiću |
2. Zbirka arhivskog fonda Sreskog suda u Nikšiću |
3. Zbirka arhivskog fonda Zavoda za socijalno osiguranje u Nikšiću |
4. Zbirka arhivskog fonda Sreskog narodnog odbora u Nikšiću |
5. Zbirka arhivskog fonda Sreskog odbora Vilusi |
6. Zbirka arhivskog fonda GNO-a u Nikšiću |
7. Zbirka arhivskog fonda lokalnih građevinskih preduzeća u Nikšiću |
8. Zbirka arhivskog fonda zadužbine Jova Golijanina |
9. Zbirka arhivskog fonda tehničke sekcije sreskog načelstva u Nikšiću |
10. Zbirka arhivskog fonda pivare “Trebjesa” u Nikšiću |
11. Zbirka arhivskog fonda zanatske komore u Nikšiću |
12. Zbirka arhivskog fonda krojačke zadruge “R. Dakić” |
13. Zbirka arhivskog fonda Ženske zanatske i domaćinske škole |
14. Zbirka arhivskog fonda Mjesnih narodnih odbora Sreza nikšićkog |
15. Zbirka arhivskog fonda Radovana Pilevića, advokata |
Projekat popisa nematerijalne kulturne baštine, koji je sproveden 2012. godine, pokazao je da se na teritoriji Nikšića nalazi značajan broj elemenata nematerijalne kulturne baštine, posebno interesantne su Legende o vodi Džamatovac i o Dakovića pećini.