KOLUMNE

DRUGI PIŠU: Šta štapovi za pravljenje selfija govore o nama

16.08.2015. u 16:15

Ova interesantna slika stavljena je kao propratna uz kolumnu Keti Marfi o selfijima

Piše: Kejt Marfi

Diznilend je zabranio takozvane ,,narcisticks” (narcisoidne selfi štapove) ovog ljeta nakon sličnih zabrana u rimskom Koloseumu, Palati Versaj i Opera hausu u Sidneju. Kao razlog navedena je zabrinutost za javnu bezbjednost, kao i kršenje osnovnih pravila pristojnosti.

Ove godine selfi štapovi zabranjeni su i na muzičkom festivalu Koačela i ,,Komik-konu” koji baš i nijesu prepoznati kao bastiona pristojnosti. U Rusiji možete biti uhapšeni zbog korišćenja selfi štapova, jer tamošnja Vlada je počela kampanju podizanja javne svijesti o opasnosti pravljenja selfija, sa ili bez štapa, nakon fatalnih nesreća koje su proistekle iz ovakvog tipa poziranja poput onog ispred voza.
Od pojave prednje kamere na mobilnim telefonima, selfiji su stvar kolutanja očima i nejasnog stida čak i među onima koji ih koriste (često se puće usne, ukoliko ste žena ili asimetrično postavljaju obrve ako ste muškarac). Sada je granica pomjerena na montiranje telefona na štap za uvećavanje kao da se time želi ograničiti selfijevo upadanje u društvo najmanje za dužinu ruke.
Psiholozi, tehnolozi, bihevioralni ekonomisti, istoričari umjetnosti i futuristi razlikuju se u tome kako tumače pojavu selfija i rizike koje su ljudi spremni da društveno i fizički preuzmu kako bi slikali sebe. Međutim, postoji opšta saglasnost da su selfiji oblik izražavanja koji može otkriti više o osobi koja ih pravi nego što je to ona sama namjeravala da učini, bez obzira koliko je laskav filter koji se koristi.

Veliki dio istraživanja o selfijima otkriva da (iznenađenje!) ljudi koji prave dosta njih imaju tendenciju ka osobinama narcisa, psihopate i makijavelističke ličnosti – što može da objasni to zašto nijesu svjesni kada vam okrznu glavu selfi štapom. To ne znači da svako ko posjeduje štap za pravljenje selfija je psihopata, ali to implicira veliku potrebu za samozadovoljavanjem, posebno ako ih osobe postavljaju na internet i tako traže društveno odobravanje.
– Ljudi zaboravljaju da narcisoidnost se ne ogleda samo u tome da ste egomanijak – već je osoba takođe vođena osnovnim stepenom nesigurnosti – kaže Džesi Foks, docentkinja Škole za komunikacije na državnom univerzitetu u Ohaju.
Ona izučava osobine ljudi koji koriste selfije.
– Oni moraju da imaju ,,lajkove” kako bi dobili validaciju – ističe Foks.
Ima i istraživanja koja ukazuju na to da je veća mogućnost da osoba postavi samo selfi ili tekstualni selfi kada je emotivno uzbuđena, pa i seksualno ili pak ljuta i uznemirena. Ono što je interesantno jeste da osobe koje su zadovoljne sobom negativno se odnose prema dijeljenju selfija i sličnih sadržaja.
Štaviše, studije pokazuju da redovni korisnici društvenih medija postižu niži skor po mjerama pripadnosti i smislenog postojanja ako su spriječeni da postave sadržaj ili se osjećaju odbačenim ako ne dobiju ,,lajkove” (digitalnu verziju palca okrenutog ka gore u znak odobravanja) kada postave sadržaj.
Razvijač aplikacija Ramit Čavla objavio je slična otkrića prije nekoliko godina kada je stvorio aplikaciju koja automatski, u roku od pet sekundi, lajkuje slike koje postavljaju svi kojima je dopustio da ga prate na Instagramu. To je učinio zato što su mu prijatelji zamjerili što nikada ne lajkuje njihove slike, od kojih su mnoge selfiji.
Samo nekoliko meseci nakon što je tajno razvijao svoju aplikaciju, gospodin Čavla otkrio je da 50 odsto više ljudi ga prati na Instagramu i da dobija više poziva na zabave i mogućnosti za zaposlenje. Instagram je blokirao njegovu aplikaciju.
– Tako je niska granica da pritisnete ,,lajk”, ali mislim da su ljudi – a ja nijesam izuzetak – opsjednuti time – priča gospodin Čavla, koji živi u Njujorku i čiji Instagram je ispunjen isključivo selfijima.
,,To je kao zavisnost od droge… Ljudi vam mogu reći tačan trenutak kada ste prešli 100 ,,lajkova”.”

Kim Kardašijan slikala je sebe kako obasipa poljupcima kćerku Nort Vest

Naravno, nije to ništa u poređenju sa Kim Kardašijan, koja redovno ima više od 800.000 ,,lajkova” na svoje selfije. Slika njene kćerke dobije i po milion ,,lajkova”. Čini se da to podržava istraživanje naučnika za bihevioralno ponašanje u Engleskoj koji su došli do saznanja da ljudi pokazuju veći afinitet ka osobama koje postavljaju fotografije prijatelja i porodice od njih samih.
Kad to kažemo na taj način, selfiji se mogu posmatrati jednostavno kao još jedan oblik komunikacije. Uostalom, tekstualna poruka sadrži samo 160 kaaraktera, a slika vrijedi hiljadu riječi. Mnogi stručnjaci iz oblasti tehnologije tvrde da je selfi izvor moći jer daje pojedincu visok stepen kontrole nad tim kako se predstavlja svijetu.
– Mediji su nas toliko bombardovali, govoreći nam kako bi trebalo da izgledamo i kakvi bi trebalo da budemo – kaže Žaklin Mori, preduzetnica u svijetu tehnologije i istraživačica virtuelne stvarnosti na univerzitetu u južnoj Kalifoniji.
,,Sa selfijima imate autoritet i autonomiju koju nemate u ostalim djelovima života”.
Sa filterima i aplikacijama za mršavljenje osobe mogu sebe da naprave boljim nego što stvarno jesu. Američka akademija za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju objavila je znatno povećanje potražnje za estetskim zahvatima jer su ljudi postali razočarani kada se porede na slikama sa selfija i lika koji vide u ogledalu.

Pravljenju selfija nije odolio ni fudbaler Ronaldo koji je zabilježio uspomenu sa odmora koji je proveo sa svojom partnerkom

Pored tumačenja gledalaca, ne možete kontrolisati ni šta se dešava sa samom slikom. Nekoliko umjetnika je prisvojilo selfije koji su slučajnih ljudi postavili na društvenim medijima i ugradilo ih u svoja djela koja su prodata za 100.000 dolara.
Kako softver za prepoznavanje lica nastavlja da se poboljšava, korisnici selfija često time mogu da odaju identitet. Što više postavljate slike na internet, veća je šansa za kompanije, vladine agencije i kriminalce da vas identifikuju ne samo na internetu, već i dok sjedite u restoranu ili šetate.

(Ovo je kolumna koju je  za nedjeljni broj lista ,,Njujork tajms” napisala Kejt Marfi. Kolumna nosi naziv ,,Šta štapovi za pravljenje selfija govore o nama”)