17.04.2015. u 0:13
Kad pođete kod doktora zato što, recimo, imate gripu, koju prati visoka temperatura, ljekar ne bi trebalo da vam propiše antibiotik, jer je to lijek za bakterijsku infekciju, a ne za virusnu. Svaka upotreba antibiotika za virusnu infekciju nema nikakvog smisla, jer tako samo stvara otpornost na antibiotike. Ovo za MNE magazin kaže pedijatar iz PZU ” Dr Mica” dr Nina Mandić, koja je članica Nacionalne komisije za kontrolu rezistencije na antibiotike (NIKRA) u okviru Ministarstva zdravlja.
Ova komisija je formirana 2011. godine, a njen zadatak je da raznim kampanjama smanji upotrebu antibiotika u Crnoj Gori. Da naša država ima problem zato što građani previše koriste antibiotike, potvrđuje podatak da po upotrebi antibiotika po glavi stanovnika zauzimamo drugo mjesto u Evropi. Na toj ljestvici ispred nas nalaze se Turska i Grčka, koje dijele to nezavidno prvo mjesto.
Doktorica Mandić navodi da je posebno problematično što se smatra da će do 2050. godine 50 miliona ljudi da umre od rezistentnih antibiotika. Naša sagovornica najavljuje na koji način će težiti da riješe problem pretjerane upotrebe antibiotika.
– To je ogroman problem. Imamo ambiciju da do kraja godine smanjimo zloupotrebu antibiotika za 10 odsto za akutne respiratorne infekcije, odnosno infekcije gornjih disajnih puteva…- kaže dr Mandić.
Ona objašnjava da ako neko ima upalu pluća, uha ili mokraćnih puteva doktor bi trebalo da propiše antibiotike. Kada je, kako navodi riječ o virusnoj infekciji, ljekar bi trebalo bi kaže: ,,Ok, ovo je virus. Malo ćemo čekati, propratićemo i vidjećemo hoćemo li u daljem toku uključiti antibiotike ili liječenje antibiotikom nije potrebno“.
Doktorica Mandić objašnjava kako su antibiotici počeli da se zloupotrebljavaju. Prvi put su se pojavili 40-tih, odnosno 50-tih godina prošlog vijeka, kada je nastao penicilin. Mandić navodi kako je tada upotreba antibiotika imala smisla, jer su ljudi umirali od bakterijskih infekcija, od upale pluća, sepse… Kako je vrijeme prolazilo, kako su se pronalazili sve noviji i savršeniji antibiotici od pencilina, tako su se bakterijske infekcije sve više suzbijale. Nastupilo je vrijeme virusnih infekcija, a ljekari su, posebno u nerazvijenim zemljama, nastavili da daju antibiotike za svaku infekciju koja ide uz curenje nosa, kašljem, povišenom temperaturiom…
– Zbog toga je u svijetu nastao problem rezistencije na antibiotike. Počeli su da gube svoju moć, jer su bakterije ,,prepoznavale” antibiotike i nalazile razne načine kako protiv njih da se brane. Sad više ni protiv bakterijskih infekcija ne možemo da se branimo-kaže doktorica.
Kako bi smanjili upotrebu antibiotika u našoj državi, doktorica kaže da su do sada organizovane razne radionice sa ljekarima opšte prakse, kao i sa pedijatrima. Već vide, kako kaže, blage pomake u rješavanju ovog problema.
– Situacija sa sviješću je puno bolja. Postoji i veliki pritisak pacijenata da mu se propiše antibiotik kad pođe kod doktora. Naš narod je zdravstveno jako neprosvijećen. Ne postoji svijest kako sačuvati zdravlje, volimo brze rezultate – kaže dr Mandić.