Proljećnja depresija česta je pojava i laičko objašnjenje raznih faza raspoloženja koje ljudi prolaze u ovo doba godine. To je podvrsta sezonske depresije i javlja se obično krajem proljeća, a početkom ljeta. Kao i zimska, povezana je sa količinom svjetlosti koja je za razliku od zime u proljeće i ljeto jaka uz visoke temperature što često ne prija organizmu Tada takođe dolazi do pojave straha da osoba neće postići sve što i drugi, propustiće neka zanimljiva zbivanja, osjeća se izolovano dok se svi vesele po plažama, kafićima… objašnjava za čitaoce MNE magazina dr neupsihijatar Marina Roganović.
Ona pojašnjava da su karakteristike patološko neraspoloženje, depresivni misaoni sadržaj, poremećaj voljno nagonskih dinamizama i vegetativne smetnje.
-U proljeće su česte promjene raspoloženja, a osoba osjetljiva na promjene ima tada glavobolju, vrtoglavicu, razdražljivost, bolove u zglobovima…, što izaziva zamorenost. Zimi je više lučenje melatonina-hormona koji reguliše san i čovjek više spava dok s proljeća se luči manje melatonina koji daje signal mozgu da je potrebno manje sna, a manje sna dovodi do umora. U stvari u toku proljeća se uspostavlja balans tijela i uma – objašnjava dr Roganović.
Dodaje da porast temperature dovodi do širenja krvnih sudova što izaziva pad krvnog pritiska, vrtoglavicu, nedostatak koncentracije. Zimi, nedostatkom svjetlosti, serotonin se manje luči, njegove količine su iscrpljene te ga u jednom dijelu proljeća ima manje što izaziva bezvoljnost, nedostatak energije, iscrpljenost…
-Nije lako utvrditi da li se radi samo o prolaznom proljećnom umoru ili zaista o depresiji. Ako je prolazan proljećni zamor uz neraspoloženje potrebno je koristiti vitaminsku ishranu, okružiti se prijateljima, baviti se fizičkim aktivnostima, dovoljno spavati, gledati zabavne filmove i slično. Ukoliko i pored preduzetih aktivnosti ne dođe do poboljšanja treba uzeti medikamentoznu terapiju što će procijeniti psihijatar – kazala je dr Roganović.
Simptomi proljećne depresije su osjećaj malaksalosti, bespomoćnosti, pesimističko raspoloženje, poremećaj sna i apetita, rano jutarnje buđenje, slabost, vrtoglavica, nekontrolisan apetit ili gubitak apetita, poremećaj pažnje i koncentracije, problemi u komunikaciji, pojačana iritabilnost, manjak samopouzdanja, želja za izolacijom…,.
-Kod procjene depresivnosti psihijatar procjenjuje jačinu izraženosti depresivnih simptoma, mogućnost pojave psihotične depresije, trajanje i ponavljanje. Proljećna depresija spada u blage i najčešće se može liječiti psihoterapijom – kazala je dr Roganović.
Doktorka, kao preventivu, savjetuje rad na sebi, na samopozdanju,na prihvatanju svoje ličnosti i svog izgleda.
-Potrebno je ojačati svoje odbrambene snage-kao zaštitu od stresa. Takođe je potrebno u prvim proljećnim danima dovoljno spavati, a u toku dana se odmarati. Predlažu se redovne dnevne fizičke aktivnosti uz izlaganje svježem vazduhu. Pravilna ishrana sa vitaminima. Ističem da nije poželjno držati razne dijete. Što više tečnosti. Napraviti prijatan i udoban prostor u kojem boravimo. Ukoliko neko boluje od hroničnih bolesti potrebna je redovna terapija – savjeti su doktorke Roganović.
M.S.