PREPORUKA ZDRAVLJE
MEDICINA: Farmaceutska kompanija Pfizer odustaje od istraživanja za lijek za Alzheimer
Foto: Profimedia, Sciencephoto RM
Jedan od najvećih svjetskih proizvođača lijekova, farmaceutska kompanija Pfizer, objavila je u subotu da prestaje s daljim istraživanjima novih lijekova za Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest. Utvrdili su da su dosadašnji rezultati u traženju novih lijekova vrlo razočaravajući te je zaključeno kako su svi dosadašnji napori u pronalaženju uspješnih tretmana za poremećaje pamćenja bili uzaludni.
Zbog toga će tokom sljedećih mjeseci Pfizer otpustiti oko 300 naučnika u Cambridgeu i Andoveru u SAD. U Pfizeru tvrde da je razlog odustajanja od daljih istraživanja činjenica da su uložena ogromna sredstva u pokušajima da se pronađe lijek za Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest, ali da nijesu postignuti praktično nikakvi ohrabrujući rezultati.
Takva odluka Pfizera sigurno će biti težak udarac za sve one koji boluju od te neizlječive bolesti, za njihove porodice koje pate sa njima, ali i za naučne sisteme koji izdvajaju ogromna sredstva za liječenje oboljelih od Alzheimera. U potrazi za uzrocima te degenerativne bolesti mozga, od 1906. kada je dr. Alois Alzheimer identifikovao tu bolest, do danas, još nije utvrđen njen uzrok. A da stvar bude još i gora, a to potvrđuje odluka kompanije Pfizer, nijesu ni blizu otkrivanja uzroka.
To je zaista tužno saznanje jer su, barem za sada, izgubljene sve nade u pronalazak efikasnog lijeka, a ta je spoznaja još bolnija kad se zna koliko se otišlo daleko u, na primjer, liječenju raka pa i svih drugih bolesti.
Istovremeno Pfizer je objavio da će nastaviti raditi na razvoju ljekova za druge neurološke bolesti, kao i ljekova za bol Lyrica i tanezumab. U kompaniji su takođe objavili da će sredstva koja su do sada trošena na istraživanje uzroka Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, preusmjeriti na razvoj drugih lijekova. Pfizer je također najavio da planira da osnuje fond iz kojeg će se finansirati naučnici koji se bave istraživanjima na području neurologije, a koji nijesu povezani s tom kompanijom.
Farmaceutski divovi Pfizer i Johnson & Johnson još su 2012. prekinuli sa razvojem lijeka bapineuzumab koji je trebao spriječiti gubitak pamćenja. Naime, premda su uložena velika sredstva, rezultata nije bilo.
Iako su neke druge farmaceutske kompanije, kao što su AstraZeneca PLC, Biogen Inc. i Eli Lilly & Co., objavile da nastavljaju istraživati lijekove protiv Alzheimera, analitičari su krajnje sumnjičavi u mogućnost da se napravi neki radikalniji iskorak u pronalaženju lijeka protiv te bolesti: ocijenjeno je, naime, da su ti projekti vrlo rizični jer su se do sada pokazali kao potpuno besperspektivni. Alzheimerova bolest je neizlječiva degenerativna bolest koja uzrokuje propadanje moždanih stanica, neurona.
Za Alzheimera su karakteristični amiloidni plakovi i neurofibrilarni čvorovi u moždanoj kori i nakupljanje takozvanih beta-amiloidnog proteina. Sve ove promjene uzrokuju degenerativne promjene, odnosno propadanje neurona i atrofiranje moždane mase, što uzrokuje progresivno propadanje kognitivnih i drugih moždanih funkcija.
Procjenjuje se da u svijetu trenutno boluje više 50 miliona ljudi od Alzheimerove bolesti, koja je čak u 60 posto slučajeva uzrok demencije. Preostalih 40 posto su bolesti mozga s različitim biohemijskim i fiziološkim karakteristikama koje takođe uzrokuju progresivni gubitak pamćenja, konfuziju i promjenu ličnosti. Oni takođe uključuju vaskularnu demenciju, Lewyjevu demenciju i frontotempornu demenciju.
Svake godine u svijetu obolijeva oko 10 milijuna ljudi od Alzheimera, a ona se najčešće pojavljuje u Evropi i SAD. Dok u Americi trenutno od te bolesti pati oko 5,5 miliona ljudi, u Hrvatskoj je oko 80.000 oboljelih. To i druge demencije glavni su uzrok invaliditeta u kasnijem razdoblju života. Procjenjuje se da se u svijetu na oboljele od Alzheimerove bolesti i drugih vrsta demencija troši godišnje oko 605 milijardi dolara, što je ekvivalent od 1 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda.
Alzheimer pogađa 1 od 9 Amerikanaca starijeg od 65 godina, a trećina Amerikanaca starijih od 85 godina pati od te bolesti. Ona je šesti vodeći uzrok smrti u Americi, a prosječan životni vijek nakon dijagnostikovanja, je između 4 do 8 godina. Čak dvije od tri oboljele osobe od Alzheimera su žene. Istraživanja su pokazala da više od 40 posto porodica, čiji je član obolio od Alzheimera, pati od velikog emocionalnog stresa.
Alzheimerova bolest je najskuplja bolest na svijetu, a samo u SAD, troškovi liječenja su veći nego za liječenje raka i srčanih bolesti. Troškovi američkog društva za liječenje i brigu o osobama koje pate od Alzheimera i drugih oblika demencije iznosili su 2017. oko 259 milijardi dolara.
Dok se na posljednjih pet godina života osoba oboljelih od demencije troši godišnje u prosjeku oko 287.000 dolara, liječenje onih koji su oboljeli od srčanih bolesti iznosi 175.000 dolara, a od raka 173.000 dolara. S obzirom na to da farmaceutska industrija više nije zainteresovana za istraživanja, sada će sve pasti na leđa raznih akademskih laboratorija, a to, svakako, nije dovoljno za efikasnu borbu protiv te opake bolesti.
Filantrop i najbogatiji čovjek na svijetu Bill Gates najavio je da će uprkos svemu uložiti novih 150 miliona dolara u istraživanja demencije.
-Moramo naći način da smanjimo negativne uticaje Alzheimerove bolesti – izjavio je za Financial Times.
-Postoji mnogo razloga da budemo optimistični. Naše razumijevanje mozga i bolesti ipak napreduju – dodao je on.
Alzheimerova demencija napreduje kroz tri stepena. Rani, blagi ili početni stepen karakteriše gubljenje pamćenja i sjećanje za svježe događaje, gubitak orijentacije u prostoru, nesposobnost pronalaženja odgovarajućih riječi u komunikaciji, teškoće sa baratanjem novcem i upravljanja automobilom.
U umjerenom ili srednjem stepenu bolesti pogoršavaju se smetnje govora, bolesnik se otežano brine o oblačenju, održavanju higijene, kontrolisanju fizioloških potreba, zaboravlja neke od naučenih vještina, pojavljuje se sumnjičavost, agresivnost, lutanje te nemogućnost da se pronađe put kući.
U kasnijem ili teškom stepenu oboljeli više ne prepoznaje svoje najbliže, govor je nerazumljiv, ne kontroliše stolicu niti mokrenje, nepokretan je, a mogu se pojaviti i epileptički napadi. Takođe, dolazi do promjene raspoloženja, agresivnosti, uznemirenosti, iritabilnosti, nepredvidivog i impulsivnog reagovanja, smetnji sna, lutanja od kuće, sumanutih ideja, halucinacija, socijalno neprihvatljivih ispada.
Bolest uništava neurone i veze u moždanoj kori što dovodi do značajnog gubitka moždane mase. Promjene u nervnim stanicama konačno dovode do njihovog odumiranja. Prva osoba za koju se pretpostavlja da je oboljela od Alzheimerove bolesti bila je Auguste Deter, koja je umrla 1906. u 56. godini.
Za sada se Alzheimer liječi samo simptomatski, odnosno pokušava se usporiti razvoj bolesti te što je više moguće odgoditi teže faze bolesti. U svijetu se koristi pet lijekova, dok su u Hrvatskoj, na primjer, registrovana tri, donepezil, rivastigmin i memantin.
Izvor: telegram.hr
