Vaskrs je najveći hrišćanski praznik. Toga dana je Gospod Isus Hristos vaskrsao iz mrtvih, pobijedio smrt i svima ljudima od Adama i Eve do posljednjeg čovjeka na zemlji darovao vječni život.
Vaskrs spada u pokretne praznike i praznuje se poslije jevrejske Pashe, u prvu nedjelju nakon punog mjeseca koji pada na sam dan proljećne ravnodnevnice, ili neposredno poslije nje, nikada pak ne prije te ravnodnevnice. Najranije može da padne 4. aprila, a najkasnije 8. maja po novom kalendaru.
Za Vaskrs su, takođe, vezani lijepi običaji u našem narodu. U cijelom hrišćanskom svijetu za ovaj praznik je vezan običaj darivanja jajima.
Jaje je simbol obnavljanja prirode i života. I kao što badnjak goreći na ognjištu daje posebnu čar božićnoj noći, tako isto vaskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i koji ga primaju.
Vaskršnje slavlje
Kada svane dan Vaskrsenja Hristova, sa svih tornjeva pravoslavnih hramova, dugo, zvone sva zvona i javljaju dolazak velikog praznika. Domaćin sa svojom čeljadi odlazi u crkvu na svetu vaskršnju službu. Poslije službe, narod se međusobno pozdravlja riječima: ,,Hristos vaskrse!” i ,,Vaistinu vaskrse!” Taj pozdrav traje sve do Spasovdana.
Kad se dođe iz crkve kući, svi se ukućani međusobno pozdravljaju vaskršnjim pozdravom i ljube. Domaćin onda pali svijeću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane koji stoje na molitvi, predaje nekom mlađem kadionicu i ovaj kadi cijelu kuću. Ukoliko se ne umije da otpjeva vaskršnji tropar, naglas se čita ,,Oče naš” i druge molitve koje se znaju napamet ili se čitaju iz molitvenika. Poslije zajedničke molitve, ponovo, jedni drugima čestitaju Vaskrs i sijedaju za svečano postavljenu trpezu.
Tucanje jajima
Na stolu stoji ukrašena činija sa ofarbanim jajima. Domaćin prvi uzima jedno jaje, a za njim svi ukućani. Tad nastane veselje i takmičenje čije je jaje najjače. To predstavlja veliku radost za djecu. Prilikom tucanja jaja izgovara se, takođe, ,,Hristos vaskrse” i ,,Vaistinu vaskrse”. Na Vaskrs se prvo jede kuvano vaskršnje jaje, a onda ostalo jelo.
Toga dana, ako gost dođe u kuću, prvo se dariva farbanim jajetom, pa se onda poslužuje ostalim ponudama.
U nekim našim krajevima, sačuvan je dirljiv običaj, da se farbana vaskršnja jaja nose na grobove preminulih predaka. To svjedoči o narodnoj vjeri, da su svi ljudi pred Bogom živi i da umrli naši preci treba da osjete vaskršnju radost i slavlje.
Pobusani ponedjeljak
Prvi ponedjeljak poslije Vaskrsa zove se Pobusani ponedjeljak. Toga dana, po narodnom vjerovanju i običaju, treba pobusati grobove umrlih srodnika busenjem sa zelenom travom. U nekim krajevima, ovaj dan se obilježava kao i zadušnice. Naime, izlazi se na groblja, pale se svijeće, uređuju grobovi i sveštenik vrši parastose i pomene za pokoj duša pokojnika. Taj dan se iznose farbana vasršnja jaja na grob i dijele se potom sirotinji. Dakle, Pobusani ponedjeljak je dan posvećen mrtvima.
Izvor: BalkansPress | SvetoSavlje.org