DRUŠTVO SLAJDER
PORTRET VESNE MARAŠ: Vino treba ugraditi u hranu kao dijamant u prsten
Ljubav prema vinu kod prof. dr Vesne Maraš javila se još na fakultetu kada je i donijela odluku da će njeno profesionalno opredjeljenje biti upravo izučavanje vinove loze i vina. Jedna je od rijetkih dama koja poznaje sve detalje vinske kulture. Kao direktorica Razvoja u Plantažama nastoji da, u svjetskim okvirima,predstavi crnogorske sorte i vina Plantaža i Crne Gore koja našu zemlju pozicioniraju kao kvalitetnu vinsku destinaciju. Posao profesorice na UDG doživljava kao misiju tokom koje se trudi da mladim ljudima prenese znanje i iskustvo, da u njima probudi kreativnost i snagu da iznesu svoje ideje. Vjeruje da će upravo njene mlađe kolege ispisati nove kvalitetnije stranice u razvoju prehrambene industrije i sektora hrane u našoj zemlji.
Kad govori o vinovoj lozi i vinu, kao istorijski događaj za Crnu Goru i Plantaže navodi prvu Konferenciju o vrancu i drugim crnogorskim autohtonim sortama vinove loze održanu 2017. godine, gdje je bila jedan od organizatora. Na konferenciji su učestvovali najveći eksperti iz oblasti genetike, genomike i bionformatike vinove loze.To je, prema njenim riječima, bila sjajna prilika da se predstavi genetsko nasljeđe vinove loze u Crnoj Gori utvrđeno najobuhvatnijim istraživanjima vinove loze u našoj zemlji koja su pomjerila granice i svrstala crnogorsko vinogradarstvo i vinarstvo rame uz rame sa najpoznatijim tradicionalnim vinskim regionima u svijetu. Na konferenciji je predstavljeno i sedam klonova sorte Vranac koji su rezultat njenog decenijskog rada na klonskoj selekciji ove sorte u Plantažama u cilju očuvanja najboljeg agrobiolškog i enološkog sorte. 
Usavršavanje
Prof. dr Vesna Maraš diplomirala je na vinu –našem krstaču na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu.
– Kako moj radni angažman kao asistentkinje na fakultetu u Sarajevu nije mogao biti realizovan usljed ratnih dešavanja, vratila sam se u Podgoricu. Posao u Poljoprivrednom institutu mi je omogućio da nastavim istraživanja na vinovoj lozi i vinima. Magistrirala sam na stonim sortama akademika Marka Ulićevića, učestvovala u njihovom priznavanju.Zvanje doktora poljoprivrednih nauka u oblasti Biotehnologije – Vinogradarstvo (Ampelologija) stekla sam 2000. godine na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu. Tokom 2017. godine završila sam postdoktorske studije u oblasti Vinogradarstva – Genetika na Institutu za vinovu lozu i vino – ICVV, Logrono u La Riohi (Španija). Nakon doktoriranja,slijedi odlazak u Italiju, a kasnije i brojna usavršavanja u prestižnim vinskim zemljama koja su me definitivno osvojila i u uvela u svijet grožđa i vina, u svijet stalne i razvijene strasti prema vinu, tradiciji, zemlji, svijetu u kojem je prošlost otvorena za budućnost-kaže Maraš.
Naša sagovornica objavila je 97 naučnih i stručnih radova u međunarodnim i nacionalnim časopisima. Rukovodila je brojnim naučno-istraživačkim medjunarodnim I nacionalnim projektima. Autorka je sedam selekcionisanih klonova sorte vranac, koji su 2017. godine priznati kao patenti, koatorka šest novih sorti vinove loze stvorenih u Centru za voćarstvo i vinogradarstvo Biotehničkog instituta u Podgorici. Članica je Evropskog reda Vinskih vitezova i ocjenjivač-sudija na međunarodnim vinskim
takmičenjima. Na osnovu naučno-istraživačke aktivnosti koje realizuje sa svojim saradnicima, kompanija „13. jul Plantaže“ je 2011. godine dobila licencu za obavljanje naučno-istraživačke djelatnosti. Dobitnica je više nagrada među kojima su nagrada Najuspješnija žena u nauci u Crnoj Gori za 2012. godinu, nagrada za pronalazača – inovatora za najuspješniji patent ili inovativno rješenje u 2014, medalja za pronalazače od strane Svjetske Organizacije za Intelektualnu Svojinu WIPO u 2016. za sedam selekcionisanih klonova sorte vranac…
Na Univerzitetu Donja Gorica angažovana je od 2010. godine. Za dekana Fakulteta za prehrambenu tehnologiju, bezbijednost hrane i ekologiju izabrana je 2012. godine. Zvanje redovnog profesora Univerziteta u oblasti Vinogradarstva stekla je izborom na UDG 2014. godine
Vranac
U rubrici ,,Portret” Vesna Maraš govori i o stvaranju kolekcije novootkrivenih sorti vinove loze, saradnji sa inostranim kolegama, viziji crnogorske vinske scene…Ipak, najjače emocije primjetne su kad priča o vinu koje je njeno omiljeno piće.
,,Volim suva vina, više crvena i vjerna sam Vrancu i svim blendovima u kojima on ima udio…Vino Vranac je moćno i snažno vino juga, proizvedeno od grožđa autohtone sorte vinove loze vranac, tamnocrvene boje sa purpurnom odorom koja blista u čaši. Na mirisu i ukusu podsjeća na zrele višnje i šumsko voće sa vanilskim tonovima koji ostavljaju naknadni ukus punoće i topline.Raskošne arome voća u ovom vinu stapaju se sa baršunstim taninima u impresivnu završnicu koja zaokružuje doživljaj jednog izuzetnog moćnog i harmoničnog vina. Često njegova kompleksnost i elegancija još više ističe njegovu snagu i karakter.“
Kaže da je funkcija direktorke razvoja u Plantažama obavezuje da da doprinos u razvoju vinogradarstva i vinarstva u Plantažama i Crnoj Gori.
– Plantaže sa svojim površinama pod vinogradima i proizvodnjom vina čine 90% crnogorske proizvodnje i doprinose pozicioniranju Crne Gore kao kvalitetne i značajne vinske destinacije. Rad na autohtonim sortama, njihovom očuvanju, poboljšanju, prirodnoj selekciji (klonska selekcija); rad na introdukcija sorti, transfer i primjena novih tehnologija u vinogradrstvu i vinarstvu su neke od aktivnosti sektora Razvoja. Učestvujemo u brojnim naučno-istraživačkim međunarodnim i nacionalnim projektima. Trenutno, vrlo sam ponosna na nastavak saradnje sa španskim kolegama na genetičkoj identifikaciji autohtonih i odomaćenih sorti vinove loze u Crnoj Gori, ispitivanju njihovog porijekla i nastanka što će doprinijeti da se još kvalitetnije predstavi bogato genetsko nasljeđe vinove loze u Crnoj Gori. Kao rezultat aktivnosti Razvoja ističem selekcionisanje sedam klonova sorte vranac (prirodna selekcija) kroz koje smo očuvali njegove najbolje osobine. Ovaj veliki projekat kroz koji smo omogućili poboljšanje kvaliteta loznog Kalema (sertifikovani kalem) trajao je gotovo 15 godina.Ove godine se podiže 55 ha vinograda sa sertifikovanim klonskim sadnim materijalom.Vrlo sam ponosna i na naš veliki doprinos u izradi Rejonizacije vinogradarskih i proizvodnih područja Crne Gore koja je završena 2017. godine, a kojom su defiinisana područja za gajenje vinove loze, sortiment, agrotehnika i enološki postupci u proizvodnji grozđa i vina u Crnoj Gori. Sve je to urađeno u skadu sa regulativom koju propisuje Međunarodni ured za vinovu lozu i vino (OIV) sa sjedištem u Parizu.
Kakva je bila Vaša misija da svoju ljubav prema ovoj “kapljici bogova” predstavite kod nas i u okruženju?
-Imala sam privilegiju da kroz moj posao i usavršavanja upoznam najbolje eksperte iz ove oblasti koji su mi razvili i prenijeli ljubav i strast prema ovom poslu. No svakako tu je najveća zasluga Plantaža i svih nas zaposlenih koji na svakom koraku intenzivno radimo i dajemo doprinos u razvoju vinske kulture kao dijela opšte kulture jednog naroda.Crna Gora u vinima i vinogradarskim pejzažima ima moćnog saveznika za stalan porast stranih i domaćih turista koji mogu i trebaju da obogate turističku ponuda naše zemlje, što je praksa u svim zemljama u kojima je kult vina dosegao najviše visine (Italija, Fransuska, Španija). Najbolja potvrda su i ostvarene nagrade i priznanja za naša vina koja redovno dobijaju na prestižnim takmičenjima. Nedavno sam se vratila sa prestižnog vinskog takmičenja Mundus vini, gdje sam prvi put učestvovala kao vinski sudija-ocjenjivač. Ovo je prvi put da je neko iz Crne Gore učestvovao na takvom ocjenjivanju, što doživljavam i kao priznanje za naša vina i Crnu Goru kao zemlju vina. Nadmetalo se više od 7000 vina iz čitavog svijeta i vina Plantaža osvojila su tri zlatne i tri srebrne medalje. Posebno smo ponosni što je naše bijelo vino Crnogorska Malvazija osvojila zlatnu medalju.
Šta za Vas predstavlja put stvaranja kolekcije novootkrivenih sorti vinove loze?
-Nacionalna kolekcija autohtonih sorti je nastala radi kompletnijeg upoznavanja, valorizacije i bolje komercijalizacije crnogorskih sorti ali i radi njihovog očuvanja i spasavanja od nestajanja.Stvaranje kolekcije novootkrivenih sorti vinove loze na Ćemovskom polju predstavlja resurs i kamen temeljac za proizvodnju novih autentičnih vina u budućnosti. To će doprinijeti obogaćivanju asortimana crnogorskih vina, omogućiti razvoj i kompetitivnost naših vina na tržištu za decenije koje dolaze. Bogatstvo i diverzitet autohtonih sorti u Crnoj Gori potvrđeno dosadašnjim istraživanjima nas obavezuje na njegovo očuvanje i promociju kao dio zajedničkog nasljeđa i dalje proučavanje kao zalog budućnosti u kojoj crnogorske sorte i vina imaju posebno mjesto.
Primjerci starih loza i vinograda u našoj zemlji treba da steknu status nacionalnog i kulturnog blaga, što je odavno praksa u zemljama sa vinogradarsko-vinskom tradicijom.
Kako stranci gledaju na crnogorske sorte, i kakva su Vaša iskustva iz saradnje sa vodećim svjetskim naučnim centrima u Italiji, Španiji i Kanadi?
-Od početnog nepovjerenja do kasnijeg oduševljenja. U proizvodnji vina sorta vinove loze ima posebnu ulogu i vezuje se za teritoruju, istoriju, tradiciju i kulturu. Sve to doprinosi isticanju njene autohtonosti i značaja terroir-a u ispoljavanju njenih najboljih osobina. Dominantno mjesto u sortimentu naše zemlje imaju autohtone sorte vinove loze. Pored njih nalazi se i veliki broj domaćih i odomaćenih sorti koje su nedovoljno poznate, manje zastupljene i nijesu u potpunosti identifikovane. Zato je vrlo važno bilo upoznati i predstaviti svijetu naše sorte. Zahvaljujući toj saradnji prvo sam sa italijanskim kolegama odradila identifikaciju pojedinih crnogorskih sorti, a veliku pažnju međunarodne naučne i stručne javnosti je izazvala identifikacija sorte kratošije kao primitiva-zinfandela, kao i da je kratošija u bliskoj genetičkoj vezi sa sortom vranac. Ostvareni rezultati su izazvali veliku pažnju španskih kolega sa kojima je uspostavljena saradnja. Saradnjom Plantaža i Instituta za vinovu lozu i vino iz La Riohe realizovano je najobuhvatnjije istraživanje vinove loze u Crnoj Gori koje je obuhvatilo više od 500 čokota starosti od 50-300 godina.Primjenom genomskih tehnologija utvrđen je pedigre, roditelji, ali i genetska povezanost naših sorti. Rezultati su potvrdili da se crnogorsko vinogradarstvo bazira na porodici genetski povezanih sorti što je karakteristično i u drugim regionima za gajenje vinove loze i proizvodnju vina. U Crnoj Gori ova porodica je uglavnom stvorena oko sorte Kratošija koja je u središtu crnogorskog vinogradarstva kao što su Cabernet franc i Pinot noir u središtu Boroda i Burgundije, čuvenih vinogradarskih regiona u Fancuskoj. Analize su pokazale da je najstarija sorta koja se gaji u Crnoj Gori Kratošija, da ima 21 potomak u Crnoj Gori i da je otac sorti Vranac. Utvrđeno je i postojanje 63 novih genotipova vinove loze koja su nepoznata za vinogradarsku nauku i struku i koje smo kolekcionisanjem u našoj kolekciji sačuvali od nestanka. Nakon proučavanja pedigrea naših sorti potvrđeno je da je Kratošija odigrala ključnu ulogu kao predak mnogih sorti koje se gaje u Plantažama i u starim crnogorskim vinogradima. Istraživanja su potvrdila da je Kratošija najstarije ime za sortu vinove loze koja se u drugim zemljama gaji kao Primitivo, Zinfandel.Otkriveni su roditelji Vranca-otac je kratošija a majka sorta Duljenga, te je na najbolji način potvrđena njegova autohtonost. Dobijeni rezultati su izazvali veliko oduševljenje i kod španskih kolega, ali i veliko interesovanje međunarodne naučne i stručne javnosti. Niko od njih nije očekivao da će na prostoru male Crne Gore biti prisutan toliki genetski diverzitet kao i bogato genetsko nasljeđe vinove loze koje predstavlja veliku prednost i posebnost crnogorskog vinogradarstva.
Vinska kultura
Koja je Vaša vizija crnogorske vinske scene u budućnosti?
– Crna Gora je zemlja vina i ja ne brinem za njenu budućnost. Zahvaljujući urađenoj Rejonizaciji vinogradarskih geografskih proizvodnih područja Crne Gore, utvrđivanju genetskog nasljeđa vinove loze u Crnoj Gori, predstavljanju i radu na autohtonim sortama i njihov selekciji, formiranju Nacionalne kolekcije crnogorskih autohtonih sorti, stvoreni su svi uslovi za sjajnu budućnost naše vinske scene. Sve je više malih vinarija koje će predvođene Plantažama u budućnosti još više obogatiti našu vinsku scenu kvalitetnim i originalnim vinima.
Da li vino koje Vam se dopada mora biti i visoko ocijenjeno od strane sommeliera?
-Jedan od elemenata vinske kulture koja je dio opšte kulture je i slaganje vina i hrane. Kažu da vino treba ugraditi u obrok kao dijamant u prsten i tu poseban doprinos daju somelijeri. Često nekada i jednostavna vina uz dobro odabranu hranu ostave odličan utisak i obratno- sjajna vina ne dođu do punog izražaja uz neadekvatnan izbor hrane. Vino koje mi se dopada ne mora imati visoku ocijenu od somelijera. Volim kad u vinu prepoznam snagu, identitet, karakter podneblja odakle dolazi, kad zaintrigira sva čula, kad se svojom posebnošću izdvoji od ostalih.
S obzirom na zahtjevne uloge u “Plantažama” i na Univerzitetu, koliko uspijevate da privatan život organizujete?
-Imam sreću da moja porodica i moji najbolji prijatelji razumiju moje obaveze i doprinose da moj privatni život bude sadržajniji. Često je neki razgovor ili uzvraćen osmijeh sasvim dovoljan razlog da se otvori nova flasa vina i uživa sa dragim ljudima.
Kako volite da provodite vrijeme van posla?
-Kad radite nešto što vas ispunjava onda i nemate radno vrijme. Stalno ste u tome. Svijet vina vam postane način života, ali i vječiti izazov da posjetite i upoznate neke nove vinske destinacije, neka nova vina. Uvijek postoje neki vinski izazovi koji vas tjeraju da pomjerate granice…jer ono što ostaje su sjećanja na ono što smo vidjeli, okusili i doživjeli.
Naravno, dio vremena posvećujem Jovani, Nikoli i Staši koji svojoj tetki znaju kako da obogate i uljepšaju dan.
Nađe se vremena za neku dobru knjigu, a odnedavno i za ples.
Moj moto je: ,,Voljeti ono što radiš, uživati u tome i ponositi se onim čime se baviš -to je tajna uspjeha!”
,,Portret” Vesne Maraš završavamo ,,vraćanjem” vinu…Na pitanje da prokomentariše neke izdvojene stavove da je ,,svijet vina- svijet muškaraca”, kaže:
,,Vino i žene idu uvijek zajedno…Žene su puno suptilnije, bolji degustatori usljed izoštrenijih čula, za to imaju bolje genetske predispozicije. Nedavno sprovedena istraživanja u Crnoj Gori su potvrdila da žene više piju vina. To me raduje. U svijetu vina žene imaju izuzetnu ulogu…One kreiraju sjajna vina, doprinose njihovoj najboljoj prezentaciji i promociji. Pored velikih vinarija koje predvode dame, dobar primjer su i Plantaže gdje i u proizvodnji i promociji vina dominiraju dame.
Mn.M.
Najnoviji komentari