DRUŠTVO PREPORUKA

PODSJEĆANJE: 40 godina od razornog zemljotresa

Tačno prije 40 godina, 15. aprila 1979, Crnogorsko primorje zadesio je zemljotres rušilačke snage kakav na ovom području niko u prošlosti nije ni zapamtio, ni opisao. Tog nedjeljnog jutra, tačno u 7:19:50, potresla se zemlja od Novog do Ulcinja, seizmografi su zabilježili udar jačine devet stepeni Merkalijeve skale u epicentru, koji nije bio u jednoj, već u cijelom nizu tačaka na liniji granica sa Albanijom pa do Herceg Novog. Ognjište potresa bilo je na dubini od 30 kilometara, zbog čega se tako žestoko i osjetio u cijeloj Crnoj Gori, a snažni odjeci doprli su čak i do najudaljenijih tačaka ondašnje SFRJ.

Ovaj zemljotres je u crno zavio Crnogorsko primorje: 101 osoba je izgubila život, a preko hiljadu ih je povrijeđeno – među njima 159 teško. Broj žrtava srećom nije bio veći zato što je ta nedjelja bila vedar i lijep dan koji je rano izjutra izmamio ljude iz kuća, pogotovo na selu.

Stručnjaci su procijenili da su nanijete štete iznosile oko 70 milijardi i 675 miliona dinara – 4,5 puta veće od cjelokupnog godišnjeg nacionalnog dohotka, a njihova sanacija trajala je duže od decenije. Samo u Baru, stradala je kompletna privredna infrastruktura, a šteta na području ove opštine bila je u visini dvadesetogodišnjeg društvenog proizvoda SO Bar u tom periodu.

Vijest o katastrofi, u svijet je uz pomoć radio amatera od novinara prvi poslao tadašnji dopisnik “Politike “iz Bara, pokojni Božidar Boško Milošević. Zemljotres je izazvao podjednako velika razaranja na širokom prostoru, teško je stradalo preko 250 naseljenih mjesta širom primorja, a i gotovo sve što je ljudska ruka stvorila u njegovom zaleđu.

Zaustavljen je saobraćaj, prekinute veze, teško oštećeni i u prvi mah na mnogim mjestima potpuno zatrpani svi putevi u urbanom i u seoskom području. Jadranska magistrala teško je oštećena, a kod Kamenara 200 metara trase potonulo je u more. Stradala je i pruga Beograd – Bar, od Skadarskog jezera do Sutomora i Bara – kolosijeci, šine, mostovi, elektro-vučna postrojenja i signalno-sigurnosni uređaji su pokidani, naprsli su portali na tunelima. Zemlja nije, takoreći, prestala da se trese, kada je u cijeloj Crnoj Gori i Jugoslaviji otpočela organizovana borba sa stihijom.

Za manje od jednog sata, u mnogim mjestima Crne Gore, počeli su da djeluju štabovi i cjelokupna organizacija Civilne zaštite, službe bezbjednosti, jedinice Teritorijalne odbrane, državni organi na svim nivoima prilagodili su se vanrednoj situaciji. Ni svijet nije ostao nijem, i rane na najljepšem dijelu jadranske obale uskoro su počele da zarastaju, međutim, poput ožiljaka, ostalo je stotinjak humki da podsjećaju i opominju na moć prirodne stihije.

Razaranje stizalo u talasima

Na ovom prostoru nezabilježenom razaranju doprinio je i niz potresa koji su uslijedili poslije prvog, najjačeg udara. U svega osam dana, seizmografski aparati registrovali su 871 potres od kojih je najjači-osam stepeni Merkalijeve skale-bio takođe 15. aprila, poslijepodne, a dva udara jačine sedam stepeni, zabilježeni su 16. i 17. aprila.

Glavni, najjači udar, najavio se u dva navrata – još 9. aprila, nešto poslije 3:00 sata u Baru i Ulcinju, zemljotres jačine sedam stepeni pričinio je znatne materijalne štete, a zatim je neposredno prije glavnog rušilačkog udara u nedjelju 15. aprila, u 6 sati i 59 minuta zabilježen potres manje snage.

 

Izvor: Vijesti