DRUŠTVO PREPORUKA
LJUBAV PREMA VINILU: “Bilo je pitanje vremena kada ću nabaviti gramofon i kupiti prvu ploču”
Strast prema kolekcionarstvu gramofonskih ploča kod ljubitelja ovog nosača zvuka nezasita je i nezaustavljiva čim dođu u posjed gramofona. Za Montenegro magazin audiofil i kolekcionar, i jedan od aministratora FB stranice “Gramofonske ploče” Marko Otašević objašnjava da je, uglavnom, dostupnost i prezasićenost elektronskog formata muzike, ono što ljude vraća na “stari” zvuk. Vinil je, kaže, najbolji i najpouzadniji nosač zvuka.
-Još od srednje škole intenzivno pratim muziku, naročito domaću scenu. U tom periodu su se uglavnom slušale audio kasete pa sam se upravo preko njih upoznao sa bendovima i izvođačima koji su formirali moj muzički ukus. Nekako se nijesam previše zadržao na slušanju muzike na CD-u, jer je od odlaska na studije internet počeo preuzimati primat i na njemu se za kratko vrijeme pojavila skoro sva muzika koja me zanimala. Valjda je ta dostupnost i prebukiranost koju je sa sobom donio elektronski format uticala da dođe do zasićenja i vraćanja na zvuk vinila koji je, po mom mišljenju, najbolji i najpouzadniji nosač zvuka. Raznolikost kvalitetne muzike, žanrovska disperzija, domaća i strana scena su samo neki od razloga koji su neminovno doveli do mog ulaska u kolekcionarstvo. Bilo je samo pitanje dana kada ću nabaviti gramofon i kupiti prvu ploču. Trenutna kolekcija od više od 2.000 ploča je potvrda velike ljubavi i privrženosti analognom zvuku – nezamjenjivom iskustvu slušanja muzike – priča Otašević.
On objašnjava da ploča ne mora da bude stara da bi zvučala dobro na gramofonu. Ima dosta novih izdanja i reizdanja koja su rađena na kvalitetnom 180-gramskom vinilu i koja zvuče odlično. Sa druge strane, dodaje, treba biti oprezan sa starijim izdanjima.
-Ako je ploča fino čuvana, može se slušati sa podjednakim uživanjem kao što je to neko radio i u vrijeme kada je izašla. Na kvalitet zvuka starih izdanja su uticali način izrade, očuvanost matrice sa koje je ploča rezana, gramofonska igla koja je “trošila” ploču i još mnogo drugih faktora. Ono što zvuk sa ploče čini posebnim je toplina i prisnost koju slušalac ostvaruje slušajući album u cjelosti, od prve do posljednje pjesme uključujući i uživanje u dizajnerskom rješenju omota -oduševljeno priča Marko.
Ploče je, kaže, u početku uglavnom nabavljao u zemljama okruženja, najčešće u Beogradu. Ekipa kolekcionara iz Crne Gore ima odličnu saradnju sa kolekcionarima iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine jer je u tim zemljama tržište prirodno mnogo razvijenije uz dugogodišnju tradiciju kupoprodaje i razmjene. U zadnje vrijeme se, kaže, i kod nas širi krug ljudi koji imaju ista zanimanja kada je ovaj hobi u pitanju. Ploče međusobno razmjenjuju, po principu “ruka ruci” i na sve češćim sajmovima i berzama.
-FB stranica “Gramofonske ploče Podgorica” iza sebe ima dva sajma audio uređaja, opreme i nosača zvuka. Prvi se održao u junu 2017. u Klubu “Boćara” i pobudio veliko interesovanje audiofila i kolekcionara pa smo odlučili da organizaciju podignemo na veći nivo i uključimo više ljudi. Rezultat je bilo drugo izdanje sajma u trajanju od dva dana koje se održalo u oktobru prošle godine u KIC-u “Budo Tomović”. Za naredni sajam planiramo da pozovemo i izlagače iz okruženja i tako odemo korak dalje. U međuvremenu se održavaju redovne berze gramofonskih ploča u lokalu “Štiglić” pa ovu priliku koristim da najavim sljedeću koja će biti na istom mjestu u subotu 13. aprila, a povodom Svjetskog dana prodavnica gramofonskih ploča (“Record Store Day”) – najavio je Otašević.
Skupih rariteta i na crnogorskom tržištu ima. Cijene zavise od konkretnog izvođača, albuma, izdanja, očuvanosti.
-Zanimljivo je da ploče nekih domaćih bendova koji nijesu bili previše popularni dok su bili aktivni (uglavnom tokom 70-ih godina), danas dostižu cijene od nekoliko stotina eura. Razlog je mali originalni tiraž i povećana tražnja kolekcionara u današnje vrijeme – objašnjava Otašević.
Dodaje da svaka ploča vrijedi onoliko koliko je neko spreman da izdvoji za nju. Uvidjevši rastuću popularnost vinila, diskografske kuće objavljuju reizdanja bitnih albuma pa se do istih može doći po prihvatljivim cijenama za svačiji džep.
M.S.
