ART PREPORUKA

TREĆI DAN SAJMA KNJIGA I OBRAZOVANJA: Promocije Gimnazije ,,Slobodan Škerović”, Damira Karakaša…

Na samom početku novog sajamskog dana Gimnazija ,,Slobodan Škerović” prezentovala je dvije antologije − antologiju poezije „Zasjene tišine“ i antologiju proze „Nove niti, stara tkanja”. Tekstovi su, kako je rečeno, nastali u školskim klupama i domovima gimnazijalki i gimnazijalaca.
U antologiji poezije zastupljeni su i prevodi učenika Gimnazije na sve jezike koji se u njoj izučavaju. Uz antologiju proze je promovisan i CD − izbor kompozicija s kreativnih časova.

U okviru 14. Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga i obrazovanja predstavila se škola za strane jezike ,,Double L”.
Učenici ove škole pripremili su zanimljiv i sadržajan program: najmlađi polaznici su demonstrirali konverzaciju na engleskom jeziku, te recitovali i pjevali na stranim jezicima.

Djeca – polaznici privatne predškolske ustanove ,,Maša” prikazala su danas kreativan i zanimljiv program.
Mališani uzrasta 4 i 5 godina su se predstavili folklornim nastupom, dok su polaznici zasebne vaspitne jedinice Internacionalni vrtić izveli baletsku i hip – hop plesnu tačku.

Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević” je danas predstavila još jedno od svojih prepoznatljivih izdanja iz svijeta bibliotečko-informacione djelatnosti, kulturne istorije, kao i savremene crnogorske književnosti. Riječ je o upravo objavljenoj knjizi „Gradačka autobiografija”, autora Borislava Jovanovića, o kojem su govorili Bojana Joksimović, PR Biblioteke i autor.
Istaknuto je da je riječ o romanu sastavljenom od 18 kraćih poglavlja, u kojem autor opisuje svoj život, od prvih sjećanja pa do samog trenutka pisanja. Boris Jovanović je rođen 1941. godine. Član je Udruženja nezavisnih književnika Crne Gore, Crnogorskog PEN – a i Matice crnogorske.

Trećeg sajamskog dana književnici Zuvdija Hodžić i Nikola Nikolić su predstavili knjigu ,,Obrazovanje jednog Roma – od siromaštva do ministarstva”. Razgovarali su sa autorom Sokoljem Beganajem, pedesetogodišnjim Romom iz Nikšića o njegovoj životnoj priči, u jednom dijelu sličnoj pričama većine njegovih sunarodnika: djetinjstvu provedenom u siromaštvu, ali i upornosti i snažnoj volji zahvaljujući kojoj je postao prvi Rom sa visokim obrazovanjem u Crnoj Gori, a kasnije i prvi magistar.
Sokolj Beganaj je u Nikšiću završio osnovnu i srednju školu, a nakon 17 godina pauze upisao Filozofski fakultet, koji je završio na smjeru za predškolsko obrazovanje. Sokolj je zatim i magistrirao, a danas radi u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava.

Trećeg sajamskog dana održana je i promocija monografije „Barski ljetopis – prvih 30 godina“. Monografija je pripremljena je u čast velikog jubileja – 30 godina od ustanovljenja „Barskog ljetopisa“ kao najznačajnije smotre kulture i umjetnosti u Baru. Prema formi takvih specijalizovanih izdanja, monografija, istaknuto je, sveobuhvatno prati ključne segmente života „Ljetopisa“ podijeljenog u književni, pozorišni, likovni, muzički i tzv. prateći program.

Nacionalna biblioteka Crne Gore ,,Đurđe Crnojević” predstavila je zbornik radova sa Prve međunarodne konferencije bibliotekara, arhivista i muzeologa održane na Cetinju, 24. i 25. maja 2018. godine.
Kao jednu od najvažnijih preporuka/zaključaka Konferencije one su istakle neophodnost formulisanja nacionalne strategije za digitalizovanje kulturne baštine, čije sprovođenje treba da bude koordinirano na nacionalnom nivou, kao i formiranja odgovarajućeg tima i operativnog centra za digitalizaciju.
O zborniku, koji obuhvata 19 radova, su govorile Dragana Marković, bibliotekarka savjetnica i Bojana Joksimović, PR Biblioteke, te najavile Drugu konferenciju bibliotekara, arhivista i muzeologa, koja će se, u organizaciji Nacionalne biblioteke Crne Gore ,,Đurđe Crnojević”, održati 16. i 17. maja na Cetinju.

Narodna biblioteka Budve nastavila je svoje predstavljanje na Sajmu razgovorom o upravo objavljenoj knjizi ,,Kulturna baština“ dr Miroslava Luketića, o kojoj su govorili dr Predrag Zenović i Gordana Ljubanović, urednica izdanja. Moderator je bila Stanka Rađenović – Stanojević.
Poseban akcenat je bio na prvom tomu, koji obrađuje teme istorije, kulturne istorije i pravoslavne baštine, a za koji je dr Zenović naglasio da predstavlja odličan temelj za buduća istorijska istrazivanja, dok je gospođa Ljubanović zaključila da je u ovoj knjizi dr Luketić, predani hroničar grada Budve, u ,,tvrdu istraživačku armaturu uspio da ugradi šarene i zanimljive detalje.”
Knjigu ,,Kulturna baština” su izdali Narodna biblioteka Budve, Paštrovski almanah i Štampar Makarije iz Beograda.

Večeras je predstavljeno još jedno izdanje Narodne biblioteke Budve – knjiga „Saglasja – političko – filozofski ogledi“ dr Predraga Zenovića. O knjizi je s autorom razgovarao dr Vlado Pavićević, a moderator je bila Stanka Rađenović – Stanojević.
Autor je već uvodom u svoju knjigu upozorio da u savremenoj Crnoj Gori politički život i stvarnost zahtijevaju
političko – filozofsko mišljenje, posebno u kontekstu činjenice da Crna Gora predstavlja multikulturno, višenacionalno, višekonfesionalno i ideološki podijeljeno društvo.
Dr Pavićević je primijetio da se knjiga ,,Saglasja” dominantno bavi pitanjem identiteta, kao jednim od najvažnijih i najkompleksnijih pitanja kako na nivou pojedinca, tako i na nivou društva i zajednice, te zaključio da svaki od tekstova/ogleda obuhvaćenih knjigom predstavlja značajan doprinos nauci.
Dr Predrag Zenović je rođen 1986. godine. Angažovan je kao predavač na Humanističkim studijama Univerziteta Donja Gorica.

Treći sajamski dan okončan je promocijom i svjetskom premijerom ,,Proslave”, novog romana Damira Karakaša, objavljenog prije nekoliko dana u izdanju kuće ,,OceanMore”, a za koji su filmska prava već otkupljena.
O romanu je s autorom razgovarao Kruno Lokotar, hrvatski publicista i urednik izdavačke kuće ,,Algoritam”. On je podsjetio da je Karakaš, po svom specifičnom opisivanju odnosa čovjeka i prirode, često upoređivan sa Knutom Hamsunom.
Nakon velikog uspjeha romana ,,Sjećanje na šume”, Damir Karakaš je romanom ,,Proslava”, koji je napisao na pisaćoj mašini i koji je sam okarakterisao kao ,,roman o milosrđu”, romanom koji vodi na uzbudljivo putovanje kroz vrijeme, prirodu i običaje, potvrđen kao klasik hrvatske književnosti.

kud duga