U nedjelju, 28. oktobra, u 3 sata ujutro završava ljetnje računanje vremena pomjeranjem kazaljki za jedan sat unazad i počinje zimsko računanje vremena.
Zimsko računanje vremena trajaće do 31. marta 2019. godine.
Ukinuli pomjeranje sata: Još iduće godine i gotovo
Budući da je Evropska komisija u septembru objavila prijedlog da se ukine polugodišnje pomjeranje sata 2019. godine, u martu bi to mnoge zemlje u EU mogle učiniti posljednji put.
Naime, prema prijedlogu Evropske komisije, svaka država članica bi do aprila 2019. godine trebalo da odluči da li namjerava da trajno primjeni ljetnje ili zimsko računanje vremena kako bi se olakšala tranzicija. Posljednje obvezno pomjeranje sata na ljetnje računanje vremena bilo bi u nedjelju, 31. marta 2019. Države članice koje žele da se vrate na zimsko računanje vremena mogle bi napraviti još jedno, posljednje polugodišnje pomjeranje u nedjelju, 27. oktobra 2019. Nakon tog datuma, polugodišnje promjene više ne bi bile moguće.
– Komisija predlaže ukidanje polugodišnjeg pomjeranja sata za cijelu Evropsku uniju, postavlja jasan i kratak vremenski okvir kako bi promjene stupile na snagu te podstiče konsultacije na nacionalnom i evropskom nivou kako bi se osigurao koordinisani pristup među državama članicama. Zakonodavni prijedlog nastoji da osigura da se sve izmjene dogode na koordinisani način između susjednih država članica kako bi se zaštitilo pravilno funkcionisanje unutrašnjeg tržišta i izbjegla fragmentacija. Kako bi prijedlog Komisije stupio na snagu na vrijeme, Evropski parlament i Vijeće Evropske unije trebaju ga usvojiti najkasnije do marta 2019. godine – kazao je u septembru zastupnik Evropskog parlamenta Davor Škrlec.
Naše tijelo se buni na pomjeranje sata
Još jedan dodatni sat u danu mnogima pričinjava radost. Neki će ga iskoristiti za duže spavanje, a mladi će moći da ostanu sat duže vani. Ali, svako mijenjanje sata, bilo da se pomjera unazad kao što je slučaj zimi, ili unaprijed u proljeće, izbacuje naše tijelo iz ,,kolosjeka”. Remeti se naš cirkadijalni ritam.
Slično je kao i kad putujete avionom i mijenjate vremenske zone. Ako letite na istok gubite vrijeme. Isprovocirani raniji odlazak u krevet uzrokovaće poteškoće s usnivanjem i vjerovatno ćete duže biti budni tu noć. Ako letite na zapad, dobićete ekstra sate. Zaspaćete lakše ali imaćete problema s buđenjem.
Svako od nas drugačije podnosi tu promjenu. Neki će se privknuti lakše, neki teže. U pravilu svima treba otprilike jedan dan da se njihovo tijelo prilagodi na jedan ekstra sat. Ali, neki ljudi posljedice mogu osjećati još sedam dana.
Nesanica je vrlo česta
Iako se bioritam lakše prilagođava na pomjeranje sata unazad nego naprijed, nesanica je i dalje najčešća nuspojava. Te promjene najlakše padaju noćnim pticama koje imaju dodatan sat za svoje noćne aktivnosti, potvrdila su istraživanja.
Praktična primjena zimskog računanja vremena, osim pomjeranja satova, znači i obavezno paljenje svjetla na automobilima.
Moguće su migrene, ali i pojačana osjetljivosti na vremenske prilike
Pomicanje sata utječe na unutrašnji sat i može poremetiti hormonalnu sliku što pak uzrokuje niz tegoba kao što su bolne migrene, nervoza i depresija. Zbog vraćanja sata unazad ljudi gube energiju i više osjećaju vremenske prilike kao što je južina.
Što možete učiniti da se što prije priviknete na ovu promjenu?
Cirkadijalni ritam određuje naš unutrašnji tjelesni sat, ali na njega utiču i okolina, ponašanje i ljekovi.
Budući da je svjetlo najvažnija karika u našem dnevnom ritmu pokušajte se po danu što više izlažete svjetlu, pogotovo sunčevom. Čim počne da pada mrak, svjetlo prigušite. Nije dobro po noći biti izložen jakom svjetlu jer šalje poruku tijelu da bi trebalo da bude razbuđeno, umjesto da počne da se odmara. Ako idete po noći u toalet, nemojte paliti jaka, velika svjetla. Pokušajte da sebi osigurate lampicu koja vas neće razbuđivati i ometati već ometen cirkadijalni ritam. Tako bi sebi trebalo da omogućite da što bolje pratite prirodni unutrašnji sat. Noć je za odmaranje, dan za aktivnosti, piše WebMD.
Uprkos tome što tijelo zimski prelaz lakše podnosi, valja ga pripremiti na pomjeranje sata. Preporučuje se izbjegavanje teških obroka u večernjim satima kao i alkohol jer remete ritam spavanja. Oni nepovoljno utiču na ravnotežu hormona zbog čega teže usnemo i budimo se. Tešku hranu treba izbjeći najmanje tri sata prije odlaska na počinak, a kafu popiti najkasnije do pet sati popodne jer bi se u suprotnom mogla javiti nesanica.
Higijena spavanja odnosi se na ono što možete preduzeti da stvorite ugodnu atmosferu za spavanje. To znači da eliminišete kafein i alkohol tu veče, da vježbate nekoliko sat prije spavanja, uvedete uspavljujuće rituale poput tople kupke npr., a ako vam to odgovara, možete nositi i masku za oči i čepiće za uši. Takođe, za ovu atmosferu bitno je lijegati i buditi se svaki dan u isto vrijeme.
Čudne stvari se događaju zbog pomjeranja sata:
– Istraživači su posve sigurni da je pomjeranje sata i u proljeće krivac za veći broj saobraćajnih nesreća ponedjeljak nakon promjene. Uzrok je poremećen san i manjak koncentracije koji nastaje uslijed toga.
– Više nesreća i nezgoda na radu nakon promjene sata. To se odnosi uglavnom na fizički zahtjevne poslove – poput rudara, taksi vozača, radnika na gradilištu.
– Više je srčanih udara prva tri dana nakon pomjeranja sata.
– Duže surfaju bezveze na poslu – iako to nije ništa što bi moglo ikoga fizički ugroziti, finansijski šteti kompanijama. Zaposleni su jednostavno previše umorni i slabo koncentrisani pa dnevno više besciljno surfaju nakon ove promjene.
– Učestalije su klaster glavobolje, piše Live Science.
Sve ove nuspojave češće su kod proljećnjeg pomjeranja sata jer ljudi gube sat sna i to je promjena na koju se teže privikavaju nego na ovu zimsku, kada dobijaju ekstra sat.
U Jugoslaviji usvojili pomjeranje sata tek 1983.
Prvi je ideju o promjeni sata predstavio američki izumitelj Bendžamin Frenklin, koji je u 18. vijeku smatrao da se pomjeranjem sata unazad ljeti iskorišćava više dnevnog svjetla.
Ideja pomjeranja sata, odnosno uvođenja ljetnjeg računanja vremena prvi je put zaživjela u Njemačkoj za vrijeme Prvog svjetskog rata, s argumentom uštede energije, odnosno uglja. To je uskoro prihvatila i Velika Britanija. Nakon kraja rata, većina zemalja u kojima se sat pomjerao ukinule su tu praksu, ali uslijed velike energetske krize 1970-ih pomjeranje je ponovno uvedeno. Jugoslavija je pomjeranje sata usvojila kasne 1983. godine.
Danas se satovi pomjeraju u 79 zemalja, a neke su, poput Rusije, odustale od te prakse pa su ostali na ljetnjem računanju jer se smatra da pomjeranje sata dvaput na godinu remeti čovjekov bioritam. Takođe, studije pokazuju da ono loše djeluje i na životinje.
– Poigravanje ljudskim biološkim satom ne šteti samo kratkoročno nego i tokom sljedećih sedam mjeseci, sve dok se ne vratimo na zimsko vrijeme – objašnjava njemački psiholog Til Reneberg i dodaje da se ne možemo naviknuti na tu promjenu.
Izvor: 24sata.hr