KOLUMNE

PSIHO TEMA: Kad nas misli napadnu

Marko Minić

 ,,Unazad nekoliko mjeseci su počele da mi se vrzmaju po glavi neke užasne misli. Život mi se od tada okrenuo naopačke. Sve se promijenilo. Ne mogu sebe više da prepoznam. Dok me nijesu obuzele ove misli, bila sam vesela, izlazila sa društvom, uživala, smijala se. Bila sam najmlađe dijete u porodici i uvijek sam uveseljavala braću i roditelje. Svi su me znali kao  nekog ko je stalno raspoložen i ko zna da se provodi i  uživa u životu.  Za brak mogu da kažem da je savršen. Sličnog smo temperamenta, oboje smo pomalo hedonisti i znamo kako sebi da ugodimo. Prije pet mjeseci, smo dobili kćerku, i to je sigurno najradosniji dan u mom životu. Čini mi se da imam sve što bi moglo da se poželi. A onda prije dva mjeseca, su počele da me obuzimaju ove užasne misli. Užasno mi  je da to i izgovorim. Konstantno sam u strahu, da bih sebi ili mojoj bebi mogla nešto da uradim. Prestravljena sam da bih jednom mogla da izgubim kontrolu i da nešto, ne daj Bože učinim. Ne mogu više da se borim sa sobom, ne znam koliko ću još izdržati. Bojim se da ne poludim. Koliko god se trudim da ne mislim, ne mogu da izbacim iz glave jezive slike.  Od nedavno sam počela da sklanjam noževe u kuhinji, da ih ne gledam. Znam da sve to zvuči glupo, ali užasno me plaši…”

                Gotovo da nema osobe koja se ne može sjetiti da je u djetinjstvu preduzimala čudne radnje kako bi otjerala “ružne misli”. Logika se, po pravilu, uvijek bazirala na čvrstoj uzročno- posljedičnoj vezi  (ako se pomisli nešto neprijatno, mora nešto i da se uradi kako bi se to spriječilo). Sa odrastanjem i mentalnim sazrijevanjem, misli koje “opsjedaju” obično gube na važnosti, pa se  iz perspektive odrasle dobi, pamte kao anegdote.

                Opsesivne misli (lat. obsidere- opsjedati) se u odrasloj dobi javljaju najčešće u sklopu opsesivno-kompulsivnog poremećaja (u okviru anksioznih stanja ili u sklopu poremećaja ličnosti). Predstavljaju nevoljne ideje ili slike, nametljivog karaktera i neprijatnog sadržaja koje izazivaju intenzivan strah (najčešće od gubitka kontrole ili ludila). Za razliku od precijenjenih i sumanutih ideja, za koje osoba misli da su razumne i u njih čvrsto vjeruje, opsesivne misli se doživljavaju kao iracionalne i besmislene. Dijagnostički je važno da  osoba ima ideju da  misli dolaze iz njene psihe (a ne spolja). Iako ih doživljavaju kao iracionalne i osobu terorišu strahom da se ne izvrše,   samostalni napori  kako bi ih se oslobodili su najčešće neuspješni.

                Opsesivne misli se odnose na one teme na koje su ljudi najosjetljiviji. Po sadržaju mogu se odnositi na samopređivanje ili povređivanje bliskih osoba, seksualno neprihvatljive ideje (npr. incestuozne ili pedofilske), čistoću (npr. impuls ka sterilnom čistunstvu), religiju (npr. bogohulne misli) ili bilo koju temu koja je u suprotnosti sa moralnim ili vrijednosnim sistemom osobe. Opsesije pokreću ankoznost i strah jer osoba poistovijeti ideje sa ponašanjem; misao se doživi  da ima isti status kao i djelo (Ako mi ovako nešto pada na pamet, to znači da sam spreman to i da uradim). Osim toga što pokreću anksioznost, opsesivne misli  često boje sliku o sebi, pa osoba razvija negativan self percept (Kakva sam ja osoba, kad mi ovakve stvari prolaze kroz glavu).

                Kako laički savjeti poput: nemoj da misliš o tome ili izbaci to iz glave, otarasi se toga, tako ni razni postupci razuvjeravanja racionalnim argumentacijama, nisu od velike pomoći u oslobađanju od opsesivnih misli. Da bi se prevazišle, potrebno je kroz  psihoterapijski rad sistematski raspakivati pozadinu opsesivnog simptoma i postepeno otkrivati sadržaje neprihvatljivih i nedovoljno artikulisanih djelova koji navaljuju i pokušavaju da se nametnu ličnosti. Kako se stiče uvid u otcijepljene sadržaje i  oni postepeno integrišu, nivo anksioznosti će se posljedično smanjivati. Po definiciji,  opsesivne misli se nikad ne ostvare i same po sebi nisu nešto što je loše. Iako neprijatne, iritantne i iscrpljujuće, zapravo nam pomažu da završimo neke važne, davne i zaboravljene poslove.

 

 

Autor: Marko Minić

dipl. psiholog

Transakcioni analitičar  savjetnik

mob./viber:  +382 68 448900

email: minicmarko@live.com

 

 

 

Facebooktwittergoogle_pluspinterest