10.05.2015. u 7:18
Srđan Bulatović je prvi diplomirani gitarista i magistar gitare u Crnoj Gori, a potom i prvi doktor izvođačkih umjetnosti, u oblasti klasične gitare. Kao prvi školovani gitarista u našoj državi je 1994. godine osnovao odsjek gitare pri srednjoj muzičkoj školi ,,Vasa Pavić” u Podgorici.
Srđan je nedavno sa Darkom Nikčevićem i Dragoljubom Đuričićem objavio novi CD ,,Ritmico”. Promovisali su autorsku muziku u Beranama i gitarista kaže da ga je publika dobro prihvatila. Sprema se za koncerte u Nikšiću, Budvi, Herceg Novom, ali i za one van naše zemlje. Riječ je o Briselu, Skadru i Tirani. Pregovara za nastupe u Berlinu i Beogradu.
Na šta Vas asocira djetinjstvo?
Djetinjstvo me asocira na jedno divno bezbrižno vrijeme, puno igre, druženja, slobodnog vremena, maštanja…
Sjećate li se prvog zarađenog honorara? Kako ste ga potrošili?
Ne mogu se sjetiti baš tačno prvog honorara, ali se sjećam kada sam pomalo počeo da zarađujem na svojim koncertima. Nisu to bili neki veliki honorari, ali sam bio ponosan na svoje prve zarade. To je bilo vrijeme kada sam upisao studije gitare, i tada mi je bilo bitnije da javno nastupam, a honorar je nekako u drugom planu. Od honorara sam kupovao potrošni muzički materijal, npr. žice za gitaru, partiture koje je bilo teško nabaviti u to vrijeme.
Na čemu insistirate u poslu?
Da bi se bavili nekim poslom profesionalno morate postaviti sebi mnogo zahtjeva koji će vas odvesti ili ne do realizacije. Svakako, onaj prvi i najbitiji jeste odgovornost prema bilo kojem poslu kojim se bavite.
Koju knjigu/film bi preporučili?
Jedna od zanimljivijih knjiga koju sam procitao je ,,Filozofija muzike” od italijanskog filozofa Masima Done. Pogled na različite muzičke pravce iz ugla džez muzičara meni je bio poučan i zanimljiv. Vjerovatno će onima koji manje prate muziku možda biti dosadna ova knjiga, pa preporučujem knjigu koju sam iznova čitao ,,Znakovi pored puta” od Iva Andrića. Što se filmova tiče, u poslednje vrijeme nemam dovoljno koncentracije gledati neki film. Radije pogledam neku krimi seriju u trajanju do sat vremena, ili npr. ,,Dr. Haus”.
Koje jelo najviše volite?
Imam dobar apetit i volim razna jela. Ne volim samo ljuta jela. Morska hrana uvijek prija, pa bi moj izbor bio riba (brancin, orada) ili morski plodovi.
Šta je potrebno za pravu ljubav?
Za pravu ljubav je potrebno razumijevanje i poštovanje. Ako toga nema onda nema mnogo čega što slijedi posle toga.
Kojeg umjetnika biste oživjeli da možete i zašto?
Kada je muzika u pitanju bez dileme bi to bio španski gitarista i kompozitor Paco de Lucia. Mnogo je razloga zašto bih to uradio. Proći će generacije i generacije kada će se roditi neko sa približnim kvalitetom kakav je on posjedovao. Veliki kompozitor za gitaru, nedostižan virtuoz, jedan od najvećih promotera gitare u posljednjih pedeset godina. Bilo da se radi o najznačajnijim djelima za klasičnu gitaru, svojim kompozicijama napisanim za gitaru, nastupima sa najvećim džez muzičarima današnjice, on uvijek ostavlja trag autentičnog izraza ispunjenog svim kvalitetima koji krase najveće i neponovljive.
Putovanje koje pamtite?
Putovanja su uvijek interesantna, posebno kada ste u društvu osoba koje vam prijaju. Putovanja dijelim na poslovna i porodična. I svako od njih je interesantno. Poslovna su češća, jer zahvaljujući muzici uspio sam da dosta proputujem i upoznam različite kulture. Posebna je draž kada odsvirate dobar koncert i tamošnja vas publika dobro prihvati. Onda vam i to putovanje i da se ništa drugo ne desi ostane u najljepšem sjećanju. Sa druge strane, porodična donose ispunjenost osjećajem da ste ugrabili slobodan trenutak da ga provedete u miru sa najmilijima.
Pjesma vašeg života je?
Ima ih mnogo, a svaka od njih podsjeća na određeni period života. Neke vraćaju u djetinjstvo, neke u tinejdžerske dane. Svakako, možda jedna od najljepših, iako je teško izdvojiti, ali koja uvijek kada je slušam izaziva emocije ja ,,Hijo de la luna” od španske grupe Mecano.