Pravoslavna crkva obilježava sjutra, 27. oktobra praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi – u narodu poznat kao Sveta Petka.
Ova slavna i kod pravoslavaca veoma poštovana svetiteljka je zaštitnica žena, koja je pomagala bolesne i siromašne.
Vjernici joj se obraćaju molitvom za pomoć i spas od bolesti i drugih životnih nevolja.
Kult Svete Petke njeguje se vjekovima u jugoistočnoj Evropi, a poštuju je i neki nehrišćanski narodi na istoku. Pored hramova Svete Petke često se nalaze izvori ljekovite vode koju ljudi uzimaju vjerujući da će im zaliječiti rane i zaštititi ih od bolesti.
Narodna vjerovanja kažu da na današnji dan ne smije da se pere veš, da se šije, da se radi težak posao, pogotovu to ne treba da rade žene.
Sveta Petka je živjela krajem 10. i početkom 11. vijeka prije podjele hrišćanstva, a rođena je u Epivatu, kod Kalitrakije u Maloj Aziji. Prema predanju, Sveta Petka je mnoge godine provela u pustinji, u postu i molitvi i usamljeničkom životu. Predanje dalje kaže da joj se u snu javio anđeo i uputio u otadžbinu da širi vjeru Hristovu. Zato se Sveta Petka na ikonama predstavlja u monaškoj odjeći, sa krstom u ruci.
Na njenom grobu, kaže legenda, događala su se čuda. Bugarski car Jovan Asen 1238. godine po jednima je oteo, po drugima jednostavno prenio mošti Svete Paraskeve u svoj prestoni grad Trnovo. Kad su Turci osvojili Bugarsku, mošti su prenijete, po zapovijesti sultana Bajazita, u moldavski grad Jaši. Kneginja Milica, kćerka cara Lazara, uspjela je 1396. da izmoli svetiteljkine mošti i sahrani ih u crkvi Ružici na Kalemegdanu. Sultan Sulejman Drugi prenio je mošti Svete Paraskeve 1521. godine u Carigrad. Konačno, 1641. carigradski patrijarh Partenije poklonio je mošti moldavskom knezu Vasiliju Lupulu koji ih je prenio u Jaši i položio u crkvu Sveta tri jerarha, gdje su i danas.
Na Svetu Petku, dešavala su se velika čuda. Ljudi sa zdravstvenim problemima čekaju ovaj dan jer znaju da će im pomoći.
Izvor: montenegroclick