8.04.2016. u 16:57
Prvi tom ,,Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika”, u kojem su obrađene leksičke jedinice pod A, B i V, a koji je izašao iz štampe u izdanju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, promovisan je danas u toj instituciji.
Predsjednik CANU Momir Đurović istakao je da je pojava prvog toma ovog rječnika najznačajniji događaj u kulturi.
– … Jezik i govor nisu ista stvar, ali oba počivaju na riječi, pri čemu je riječ jedan ili više zvukova koji u kombinaciji ima specifično značenje u odgovarajućem jeziku. Ta simbolična značenja riječi mogu biti toliko snažna da ljudi riskiraju svoj život. Ona predstavljaju ljudima mnogo više nego suštu sentencu – kazao je Đurović.
Onlajn izdanje
On je istakao da se nada da će ovaj rječnik doživjeti onlajn izdanje.
– Poduhvat ,,Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika” u kojem drugi troše milione eura i angažuju desetine saradnika, sa ljudskim potencijalima koje smo našli u našim saradnicima u Akademiji, kao i profesorima i tek diplomiranima na Filološkom fakultetu u Nikšiću, uz primjenu savremenih metoda, digitalne leksikografije, korpusa lingvistike i informatičke i stručne, uz dosta finansijske vještine, ovaj projekat je živ i uspješan – rekao je Đurović.
Ovaj rječnik je, kako kaže, skroman, ali više nego važan poklon Akademije obilježavanju godišnjice obnove države Crne Gore.
– Najvažnija stvar živih jezika jeste kontinuitet, što znači da nijedan rječnik nije završen. Tako i posao na izradi ,,Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika” jeste trajan posao sa kojim ćemo živjeti i dalje. Nema nikakve sumnje da ćemo u isto vrijeme iduće godine imati još veće zadovoljstvo da javnosti predamo drugi tom ovog kapitalnog djela – poručio je Đurović.
Predsjednica Savjeta prof. dr Tatjana Đurišić-Bečanović istakla je da je ovo bio najznačajniji i metodološki i materijalno najzahtjevniji projekat CANU.
Članovi Savjeta, napominje ona, birani su po profesionalnim kriterijumima, jer je ,,bilo potrebno u rad uključiti stručnjake iz različitih naučnih oblasti koji dobro poznaju jezik struke, kao i one kojima je profesija zasnovana na stalnom kontaktu sa verbalnim kodovima”. Članovi Savjeta su prof. dr Tatjana Đurišić-Bečanović, Miomir Abović, Balša Brković, Nenad Vuković, Petar Vukoslavčević, Rajka Glušica, Draško Došljak, Žarko Đurović, Božena Jelušić, Goran Karaman, Slavica Perović, Zorica Radulović, Šerbo Rastoder i Zuvdija Hodžić.
– Leksikografska metodologija je znatno napredovala od 19. vijeka, pa u izradi ovog rječnika je korišćena najsavremenija metodologija korpusne lingvistike, tehnička oprema koja nam je omogućila formiranje elektronskog korpusa. Prednosti digitalne obrade izvornika koje se posebno ogledaju u leksikografskoj obradi odrednica znatno su ubrzale rad na konstrukciji odrednica i njihovom uređenju – kazala je Đurišić-Bečanović.
Ona je podsjetila da je rječnik riznica u kojoj se čuva leksičko blago kolektiva, a kolektiv proizvodi i interpretira tekstove, odnosno, stvara svoju kulturu i svoj identitet, te je stoga značaj ovog rječnika neprocjenjiv.
– Ogromna je razlika između kulture bez pisma i kulture sa pismom. Crnogorska kultura je privilegovana jer u kolektivnoj memoriji čuva dva pisma, ćirilicu i latinicu, tako da će rječnik biti objavljen na oba pisma. Prednost smo dali ćirilici jer je prva štampana knjiga u Crnoj Gori, kod Južnih Slovena uopšte, ,,Oktoih” iz daleke 1493. štampana ćirilicom. Leksika često čuva istorijske i kulturalne informacije, tako da spoj romanizama u crnogorskom jeziku svjedoči o kontaktu crnogorske kulture sa Mletačkom republikom, a spoju orijentalizama u turskoj kolonizaciji koja je uvela znatne promjene u crnogorski jezički i kulturni identitet – rekla je Đurišić-Bečanović.
U izradi ovog rječnika ni u jednom trenutku, kaže ona, nije narušen niti ugrožen tuđi kulturni prostor o čemu svjedoči i popis građe iz koje su preuzete leksičke jedinice.
Svi značajni pisci koji su doprinijeli uspostavljanju crnogorske tekstualnosti zastupljeni su u Izborniku, a to su, između ostalih, Risto Ratković, Dušan Đurović, Nikola Lopičić, Mirko Banjević, Radovan Zogović, Mihailo Lalić, Čedo Vuković, Damir Sijarić, Miodrag Bulatović, Mirko Kovač, Jevrem Brković i drugi. U korpus su ušli i tekstovi crnogorskih pisaca koji koriste ekavski izgovor kao frazeološku osnovu pripovjedačevog diskursa ili diskursa likova, napominje ona.
– Ovaj rječnik i metodologija po kojoj je rađen najavljuju novu eru crnogorske kulture koja ulazi u prostor elektronske pismenosti i omogućava formiranje elektronskog korpusa crnogorskog jezika. To će, nadam se, biti novi projekat Crnogorske akademije – najavila je Đurišić-Bečanović.
Književnik Jevrem Brković rekao je da je svoju besjedu naslovio ,,Jedan od najznačajnijih datuma u duhovnoj istoriji Crne Gore”.
Rječnik je dom riječi
– Jezik je kuća bića, glasi ključni uvid najvećeg među filozofima 20. vijeka Martina Hajdegera. Zaista, koju mi drugu kuću imamo osim jezika? U kojoj kući smo više svoji, više na svome nego u domu koji svoje riječi čuva? Jezik je najprestižniji oblik duhovnog djelovanja i ono što postoji, postoji samo ako je potvrđeno u jeziku i jezikom. Jezik je uzrok svemu, a ne djelovanje, poručuje nam prije više od dvije hiljade godina najveći među helenskim tragičarima Sofokle – kazao je Brković.
On je dalje istakao da valja biti svjestan da je CANU ušla u ovaj projekat upravo u vrijeme koje je bolno deficitarno u zoni kapitalnih nacionalnih projekata.
– Ovo je datum nakon koga više ništa ne može i ne smije biti isto. Za mene lično, to je datum koji se graniči po vrijednosti sa Crnojevića štamparijom i ,,Gorskim vijencom”. Ako je jezik kuća bića, rječnik je dom riječi. Dom u kojem ima mjesta za sve nas, dom u kojem nikada nikome ne smije biti tijesno. Kad sve to shvatimo, biće nam jasno zašto je ova knjiga toliko važna – poručio je Brković.
Temelj crnogorskog jezika
Doc. dr Jelena Bašanović-Čečović učestvovala je u finalnoj redakciji sa prof. dr Rajkom Glušicom, doc. dr Sanjom Šubarić i mr Danijelom Radojević.
– ,,Rječnik crnogorskog narodnog i književnog jezika” nastao je kao rezultat težnje da se pristupi sistematskom i naučnom opisu leksike koja se upotrebljava na prostorima Crne Gore u vremenskom rasponu od Petra Prvog Petrovića Njegoša do savremenog doba. Zamislili smo ga kao jedan od temelja crnogorskog jezika i na njemu predano radili proteklih godina. Na nešto više od 500 stranica popisano je 12.018 riječi koje počinju sa A, B i V sa informacijama o njihovom izgovoru, porijeklu, gramatičkom statusu, značenju i upotrebi. Tekstualni dio upotpunjuju, zahvaljujući akademiku Zuvdiji Hodžiću, 182 grafičke ilustracije odredničkih riječi što rječniku vizuelno daje karakter, a 800 frazeogizama i 515 sintagmatskih ustaljenih veza dodatno bogate rječničku strukturu i korisnicima izvjesno pružaju dodatnu informaciju o estetskoj i kulturološkoj dimenziji crnogorskog jezika – rekla je Bašanović-Čečović.
Na taj način, i ova knjiga potvrđuje jednom izrečenu misao da je rječnik ovog tipa čitav svijet u alfabetskom nizu, da je namijenjen širokom krugu korisnika koji će u njemu naći brojne informacije o narodu koji se služi jezikom čiji se rječnik izrađuje, kulturnim navikama tih ljudi, djelatnostima kojima se bave, istorijskim kontaktima sa drugim narodima, te ,,priznajemo da je njegova izrada naučna, kulturna i društvena”, istakla je Bašanović-Čečović.
Rječnik pripada kategoriji višetomnih opštih opisnih rječnika koji podrazumijeva interes za jezik u cjelini.
Akademijin rječnik sadrži opšteupotrebnuleksiku, dijalekatski markiranu leksiku, ekspresivnu leksiku, leksiku razgovornog jezika, terminološku leksiku i onomastičku građu sa prostora Crne Gore. Uz sve ovo, napominje Bašanović-Čečović, rječnik donosi akcenatske podatke i gramatičke oblike, opise značenja i odgovarajuće primjere upotrebe odredničke riječi koja je u skladu sa leksikografskim pravilima istaknuta masnim slovima i navodi se u kanonskom obliku, dok desnu stranu rječničkog članka čine podaci gramatički i semantički i obavezan primjer upotrebe odredničke riječi, uz koje se navodi skraćenica izvora. Primjeri su preuzeti izvorno, bez lektorskih intervencija.
Dijalektski markirana leksika preuzeta je iz 34 rječnika crnogorskih narodnih govora, uz 11 akademijinih, 3.446 leksema obilježen su kvalifikatorom ,,narodno”, a njihova zastupljenost opravdana je koncepcijom i namjerom da se značenja koja neminovno iščezavaju sačuvaju u kolektivnom sjećanju-ističe Bašanović-Čečović.
Značajan segment čine kontaktne i kulturne pozamljenice sa podatkom o etimologiji. U vremenu dominacije kompjutera i internet, mobilnih telefona i sveprisutnosti engleskog jezika obuhvata i novije pozajmljenice koje su se adaptirale i uključile u leksički fond crnogorskog jezika poput blog, blokbaster, brend, bilbord, botoks, vamp, biznis, vonderbra.
Poseban sloj predstavlja i terminologija.
Književnik, ilustrator i konsultant u jednom od segmenata rječnika u kojem su sadržani turcizmi Zuvdija Hodžić rekao je da je u svakom trenutku bio svjestan o kakvom se epohalnom djelu radi.
– Bio sam onaj koji vodu nosi, prihvatio sam se lakšeg posla, a to su ilustracije od riječi koje su mi dali. Bilo mi je to neobično. Imali su veće povjerenje u mene, nego ja u samog sebe. Drago mi je što su iznenađeni, a ja više, i što im se to dopalo – rekao je Hodžić.
Posjetioci su, takođe, imali priliku da saznaju da u prvom rječniku evropskog jezika nije bilo engleskog, da su se prvi rječnici na prostorima Južnih Slovena pojavili u 16. vijeku i još mnogo zanimljivih činjenica o nastanku prvih rječnika i simbolici riječi.
B.R.
Foto: B. Šekularac