Savremena stručna predavanja imaju svoja ograničenja i standarde.
Nekada smo se doslovce davili u visokoumnim i veoma dugim predavanjima poznatih autoriteta čiji je glavni cilj bio da nas očaraju svojim znanjem ili prikažu na čemu trenutno rade. A ne da prenesu novija saznanja i savremene terapijske prakse.
Srećom, stvari su se uveliko promijenile u svijetu gdje se od modernog predavača zahtijeva da bude koncizan, zanimljiv i uklopljen u vremenske okvire koji su optimalni za prosječnog slušaoca. A osvježava njegovo znanje i koristi svakodnevnom radu.
Upravo smo to dobili od mlađih koleginica Dušanke Novosel i Maje Raičević koje su u zajedničkom i naizmjeničnom nastupu nadahnuto govorile o prevenciji dječije gojaznosti. Up to date.
Veliki i nedovoljno sagledan problem. Svako četvrto do peto dijete je gojazno i time smo vrlo visoko na rang listi istraživanja koje je napravila Svjetska zdravstvena organizacija. A pri samom dnu po upražnjavanju fizičke aktivnosti. Samo polovina djece jede voće svakodnevno. A samo četvrtina povrće ( volim ove Majine podatke koji nas suočavaju s pitanjem: Gdje smo i ko smo?).
Oko polovine roditelja ne vidi gojaznost kao problem.
A malo i o nama: samo polovina ljekara diskutuje sa roditeljima na ovu temu. A samo četvrtina daje smjernice za liječenje gojaznosti.
Problem počinje već u trudnoći kad buduća mama prekomjerno dobije u težini.
Smatra se da se u prvih 1000 dana života formira poželjan i ispravan metabolizam. Ako dijete doji. Ako ne dobija pretjerano u tjelesnoj težini u prva tri mjeseca! Ako ne pije antibiotike!
Velika Britanija uspješno koristi smjernicu 5210 -svaki dan!
U prevodu:
Pet obroka dnevno ( tri glavna i dvije voćne užine). Maksimum dva sata ekrana. Minimum sat fizičke aktivnosti. Nula energetskih pića dnevno.
I još:
Desert odmah iza ručka. Što više obroka kod kuće. Pet različitih voćnih i povrćnih namirnica u toku dana.
Veoma važno: Ne preporučuje se da djeca sprovode dijetu s niskim sadržajem ugljenih hidrata ( žitarice, hleb, tjestenina) jer oni u fazi intenzivnog rasta i razvoja čine 50 posto dnevnih kalorijskih potreba!!!
Ne zanemarivati značaj mlijeka i mesa kao glavnih izvora bjelančevina!
Crtica iz života:
Dućkasti Andrija na molbu majke u restoranu pojede samo jednu od planirane dvije palačinke s nutelom i šlagom.
Majka će razdragano: ” Eto zar nije divno što je i jedna bila dovoljna”?
A Andrija skrušeno:” Nije. Sad sam još gladniji”.
Dr Nina Mandić, pedijatar
PC ,,Doktorica Mica”, Podgorica