DRUŠTVO NAŠE PRIČE SLAJDER
SNEŽANA TOMANOVIĆ: Moj cilj je da kultura postane ključni element identiteta našeg grada, dostupna svima
– Saradnja sa građanima je od ključne važnosti za razvoj kulture u Podgorici. Njihova povratna informacija nam daje neophodne uvide u to šta ih zanima; koji kulturni sadržaji su im najprijemčiviji i gdje vide prostor za unapređenje. Kultura mora bit inkluzivna, a najbolje ideje često dolaze direktno od ljudi koji je kreiraju i stvaraju, ali i od onih, koji su za nju zainteresovani – kaže Snežana Tomanović, sekretarka Sekretarijata za kulturu Glavnog grada u razgovoru za MNE magazin.
Ona je nedavno počela da obavlja tu funkciju koja, po njenim riječima, ima nekoliko ključnih izazova.
– Prije svega, potrebno je uskladiti različite aspekte kulturne politike sa savremenim potrebama grada. Kultura je živo tkivo koje se neprestano razvija, pa je neophodno osigurati da svi sadržaji iz domena kulture budu dostupni što širem krugu građana, uz očuvanje autentičnosti i tradicije. Sljedeći izazov je podrška mladim umjetnicima i kreativnim inicijativama, kao i promocija kulturnog turizma.Takođe, važno je unaprijediti infrastrukturu za dešavanja u kulturnom životu grada, a sve to zahtijeva blisku saradnju s institucijama, umjetničkom zajednicom i publikom – kaže Tomanović.
Šta Vam je cilj kojem stremite?
– Biti sekretarka Sekretarijata za kulturu Glavnog grada znači odgovorno raditi na pozicioniranju Podgorice kao centra ili baze raznovrsnih sadržaja i zbivanja, ne samo u Crnoj Gori, već i u regionu. To podrazumijeva stvaranje raznovrsnih programa koji će biti dostupni svim građanima, promociju lokalnih umjetnika i kreativaca, kreiranje kvalitetnih kulturnih politika, kao i intenziviranje međunarodne saradnje.Takođe ću raditi i na jačanju infrastrukture u oblasti kulture, u cilju obezbjeđivanja boljih uslova za sve koji se kulturom bave, ali i za njene poklonike. Moj krajnji cilj je da kultura postane ključni element identiteta našeg grada, dostupna svima, bez obzira na dob ili socijalni status.
Na koje važne programske aktivnosti ste do sada najviše ponosni i zašto?
– Ponosna sam na nekoliko ključnih aktivnosti koje su imale veliki odjek u kulturnom životu Podgorice. Prva među njima svakako je jubilarni X Internacionalni sajam knjiga, koji je postao važan regionalni događaj, okupljajući veliki broj izdavača i autora iz regiona i Evrope, i promovišući kulturu čitanja među svim generacijama, s posebnim fokusom na djecu i mlade.
Druga značajna inicijativa je podrška afirmisanim, ali i mladim umjetnicima i kreativnim projektima kroz Konkurs za sufinansiranje projekata iz oblasti kulture, ali i kroz različite programe i manifestacije koje su im omogućile da se predstave široj publici radovima koji su postali prepoznatljivi na nacionalnom i međunarodnom nivou. Želim istaći da je ovogodišnji iznos izdvojenih sredstava, u odnosu na prošlu godinu dupliran i iznosi 400.000€.
Zadovoljna sam i na unapređivanju infrastrukture, gdje smo radili na revitalizaciji i adaptaciji pojedinih prostora od značaja za realizaciju širokog spektra kulturno-umjetničkih sadržaja. Prvenstveno mislim na adaptaciju ljetnje pozornice na Sastavcima, gdje se tokom ljetnjih mjeseci održava veliki broj kulturnih programa. Sve te aktivnosti svjedoče o našoj posvećenosti razvoju kulturne scene u Podgorici.
Posebno želim da istaknem našu posvećenost ideji da obale gradskih rijeka – Ribnice i Morače, postanu prepoznatljivi kulturno-umjetnički punktovi
Kultura je neiscrpna oblast djelovanja. Da li planirate da pokrenete neke nove sadržaje u Podgorici i ako da – koje?
– Planiramo pokretanje više značajnih projekata, među kojima određene književne manifestacije i muzičke programe. Budući da su to zasad planovi u procesu formalizacije, predlažem da detalje ostavimo za neki od narednih intervjua.
Posebno želim da istaknem našu posvećenost ideji da obale gradskih rijeka – Ribnice i Morače, postanu prepoznatljivi kulturno-umjetnički punktovi. Radimo na tome da obogatimo i oplemenimo javne prostore i u njih unesemo više korisnih i zanimljivih sadržaja – od značaja za kulturni život Podgorice.
Sekretarijat je prepoznatljiv kao institucija koja pruža podršku i pomaže da se finansiraju razni projekti. Gdje trenutno vidite prostor za unapređenje kulture putem ovakve podrške?
– Podrška koju Sekretarijat pruža kroz finansiranje projekata već je značajno doprinijela razvoju kulturne scene, ali uvijek postoji prostor za još veći doprinos. Prevashodno smatram da je važno dodatno raditi na transparentnosti u domenu finansiranja, posebno mladih i neafirmisanih stvaralaca.
Takođe ću se zalagati za unapređivanje programskih i tematskih prioriteta kako bismo podržali projekte koji se bave savremenim izazovima u kulturi, kao što su digitalizacija kulturne baštine, inovativne umjetničke prakse i međusektorska saradnja, posebno u vezi s turizmom i obrazovanjem.
Još jedan važan zadatak je jačanje međunarodne saradnje. Kroz povećanje podrške projektima s međunarodnim partnerima, omogućili bismo našim umjetnicima učešće u globalnim kulturnim inicijativama, a ne manje bitno je i da Podgorica bude dobar domaćin značajnim inostranim autorima i njihovim projektima u cilju obogaćivanja kulturnog života našeg grada.
Primjetno je da raste svijest o značaju kulture kao pokretača društvenih promjena, oblikovanja i ispoljavanja identiteta. Kultura je sve više prepoznata kao alat za unapređenje turizma i ekonomskog razvoja, što joj daje novu dimenziju i otvara nove mogućnosti
Koliko Vam je važna saradnja sa građanima i da li kroz tu interakciju dolazite do podataka o interesovanjima i potrebama Podgoričana kada su u pitanju kulturni sadržaji?
– Saradnja sa građanima je od ključne važnosti za razvoj kulture u Podgorici. Njihova povratna informacija nam daje neophodne uvide u to šta ih zanima; koji kulturni sadržaji su im najprijemčiviji i gdje vide prostor za unapređenje. Kultura mora bit inkluzivna, a najbolje ideje često dolaze direktno od ljudi koji je kreiraju i stvaraju, ali i od onih, koji su za nju zainteresovani.
Kroz razne aktivnosti i događaje, kao i kroz svakodnevnu interakciju na društvenim mrežama, dolazimo do podataka o tome koji su programi najtraženiji. Na osnovu tih informacija prilagođavamo programe, kako bismo realizovali relevantne sadržaje za sve generacije. Direktna interakcija pomaže nam da bolje razumijemo potrebe i interese građana i da razvijamo programe koji će ih inspirisati i uključiti u kulturni život grada.
Koje su to poteškoće sa kojima se suočava Sekretarijat?
– Suočavamo se s uobičajenim izazovima koji prate rad institucija kulture u zemlji i regionu, a odnose se uglavnom na budžetska ograničenja. U posljednje vrijeme sve veći broj inicijativa realizujemo u skromnim finansijskim okvirima, što zahtijeva poseban angažman da bismo pronašli sredstva za realizaciju programa. Uprkos takvim izazovima, radimo posvećeno kako bismo ispunili očekivanja publike i upotpunili kulturnu ponudu Podgorice.
Kako se odvija saradnja sa drugim institucijama u gradu?
– Saradnja s drugim institucijama u gradu je veoma uspješna i ključna je za organizovanje i realizaciju programa i projekata. Mnoge smo programe i manifestacije radili u partnerstvu s institucijama poput Crnogorske kinoteke, Crnogorskog narodnog pozorišta, Muzičkog centra Crne Gore i mnogih drugih. Takođe, blisko sarađujemo s obrazovnim institucijama, poput škola i univerziteta, kako bismo uključili mlade i omogućili im da budu aktivni učesnici u projektima. Posebno je važna i saradnja sA nevladinim organizacijama, koje nam pomažu da dopremo do različitih ciljnih grupa, uključujući marginalizovane zajednice. Takva saradnja je dragocjena za realizaciju velikih manifestacija i festivala, kao i za bolji pristup kulturno-umjetničkim sadržajima, jer svaki partner doprinosi svojim specifičnim resursima i stručnošću.
Predstoji DEUS i Novogodišnji pazar, manifestacije kojima se raduju građani Podgorice. Kakva koncepcija se očekuje ove godine i da li pripremate neke novine?
– Ove godine Novogodišnji pazar biće organizovan na Trgu nezavisnosti, gdje će nastupiti istaknuti izvođači i bendovi iz Crne Gore i regiona, čime ćemo zadržati atmosferu koju naši sugrađani s radošću očekuju. Manifestacija DEUS i ove godine donosi raznovrstan i kvalitetan program, a s ponosom najavljujemo ponovno održavanje Decembarskog likovnog salona, u organizaciji Muzeja i galerija Podgorice. Želim da istaknem da će prvi put u okviru Salona biti organizovan Salon male grafike.
Dodatno, u saradnji s Ambasadom Japana u Beogradu, biće organizovani “Dani japanske kulture”, kao izraz naše inicijative za unapređenje međunarodne kulturne saradnje.
Tradicionalno, građane očekuju brojni muzički, književni, pozorišni, filmski i likovni programi, uz bogat izbor sadržaja, prilagođen svim uzrastima i interesovanjima.
Kako ocjenjujete položaj kulture u društvu danas?
– Položaj kulture u društvu je istovremeno izazovan i dinamičan. S jedne strane, kultura se suočava s mnogim izazovima, poput smanjenog budžetiranja, nedostatka infrastrukturnih kapaciteta i manjka pažnje u javnom diskursu. Međutim, s druge strane, postoje pozitivni pomaci u vidu sve veće digitalizacije kulturnih sadržaja, kao i aktivnog učešća mladih u kreativnim projektima i manifestacijama.
Takođe, primjetno je da raste svijest o značaju kulture kao pokretača društvenih promjena, oblikovanja i ispoljavanja identiteta. Kultura je sve više prepoznata kao alat za unapređenje turizma i ekonomskog razvoja, što joj daje novu dimenziju i otvara nove mogućnosti.
Kako bi, međutim, zauzela centralno mjesto u društvu, potrebno je dodatno ulagati u nju, ne samo finansijski, već i kroz obrazovanje, medijsku promociju i uključivanje šire javnosti u kulturne procese. Smatram da kultura ima ogroman potencijal da obogati život građana, doprinese njihovom obrazovanju, kreativnosti, društvenoj koheziji i emancipaciji.
Mn.M.
Foto: Đorđe Cmiljanić
