Rekord u posjećenosti jednog fajnal-fora drži atinska OAKA. U njoj je 2007. godine ukupno 73.452 gledaoca pogledalo završnicu elitnog klupskog takmičenja u košarci. Ipak, praksa pokazuje da su se trendovi mijenjali nekoliko puta u evroligaškoj istoriji.
Format Evrolige koji danas gledamo postoji više od 20 godina, ali se posjeta u dvoranama tokom završnog turnira mijenjala iz godine u godinu i, naravno, zavisila je od grada u kojem se igra i timova učesnika.
U prvoj sezoni moderne istorije Evrolige koju računamo od 2000. godine nije se igrao fajnal-for već finalna i polufinalna serija. Te 2001. godine šampion je bio bolonjski Kinder, pošto je u finalu pobijedio Tau Keramiku 3-2.
Od sezone 2001/2002. igra se fajnal-for, a prvi završni turnir modernog formata igrao se u Palamalaguti Areni u Bolonji. Događaj je privukao mnogo pažnje, a prisustvovalo je i 10 NBA skauta.
Manu Đinobili odigrao je utakmicu života za Kinder u finalu Evrolige, ali je Željko Obradović ipak odveo Panatinaikos do titule. Dejan Bodiroga, koji sada fajnal-for posmatra iz druge funkcije, bio je najkorisniji igrač finala.
Dvorana u Bolonji više se ne koristi za košarkaške utakmice, a ostala je najmanja u kojoj se igrao fajnal-for u istoriji Evrolige.
Barselona je bila domaćin završnog turnira 2003. godine, a igralo se u dvorani sagrađenoj za potrebe Olimpijskih igara 1992. godine – Sant Đordi dvorani.
Barselona ju je koristila samo dvije sezone početkom 90-ih, a onda je prešla u Blaugranu zbog poteškoća da popuni sva mjesta.
U godinama koje slijede završnica Evrolige igrala se u halama koje nisu imale mnogo veze sa elitnim takmičenjem do tada – 2005. je fajnal-for igran u Moskvi, u Olimpijskom sportskom kompleksu, na mjestu koje poznajemo po teniskom Kupu Kremlja.
Naredne godine igralo se u Pragu, gradu koji nikada nije imao evroligaški tim.
Atina je čekala na domaćinstvo do 2007. a tada pokazala zašto je ozbiljan kandidat za organizaciju završnice Evrolige svaki put kada se o tome govori.
Ostao je to najposjećeniji fajnal-for Evrolige u istoriji takmičenja sa 73.452 posjetilaca.
Slijedi Prag iz 2006. sa 67.220, a zatim Barselona iz 2003 sa 66.680.
Beograd je prvi put organizovao fajnal-for 2018. godine i taj završni turnir je na četvrtom mjestu po broju posjetilaca. Gledalo ga je ukupno 63.714 navijača.
Slijede Istanbul i Sinan Erdem Dom iz 2012. sa 61.336 posjetilaca.
Ono drugo domaćinstvo Beograda iz 2022. godine je na devetom mjestu po broju gledalaca u dvorani – ukupno je 56.524 navijača prošlo Beogradskom arenom.
Slijede Moskva iz 2005, Madrid iz 2008, Vitorija iz 2019. i Berlin iz 2009. godine.
Taj prvi fajnal-for Evrolige u Bolonji gledalo je tek 24.834 navijača, ali će svakako onaj u Kelnu iz 2021. godine ostati zapamćen kao najozloglašeniji, s obzirom na to da su korona okolnosti naložile da se igra u potpuno praznoj Lankses areni.
Izvor: Sport Klub