DRUŠTVO PREPORUKA
ŠVEDSKA: Prekida se digitalizacija nastave
Foto: AFP
Švedska se vraća tradicionalnim obrazovnim metodama s naglaskom na pisane knjige, čitanje i vježbanje pisanja i smanjuje upotrebu tableta i digitalnih alata, piše AP. Ovaj korak dolazi nakon što su političari i stručnjaci izrazili zabrinutost da je prekomjerna digitalizacija, uključujući uvođenje tableta u predškolske ustanove, dovela do opadanja osnovnih vještina učenika.
Švedska ministarka prosvjete Lotta Edholm, koja je u vladi desnog centra preuzela dužnost prije 11 mjeseci, izjavila je da učenici trebaju više udžbenika i da su pisane knjige važne za njihovu edukaciju.
Ministarka je prošlog mjeseca objavila da vlast želi poništiti odluku Nacionalne agencije za obrazovanje da digitalni uređaji postanu obvezni u predškolskim ustanovama. Planiraju ići korak dalje i potpuno prekinuti digitalno učenje za djecu mlađu od šest godina, saopšteno je.
Iako švedski učenici postižu iznadprosječne rezultate u čitanju, ocjena međunarodnog istraživanja čitalačkih sposobnosti PIRLS (“Progress in International Reading Literacy Study”) kod švedskih je četvrtaša pokazala pad između 2016. i 2021. godine.
Oni su u 2021. godini postizali prosječno 544 boda što je pad u odnosu na prosjek od 555 bodova iz 2016. godine. Međutim, Švedska je svejedno zauzela sedmo mjesto na svijetu, dijeleći ga s Tajvanom, po ukupnom rezultatu testa (kada se uzmu u obzir rezultati nekih država, koje su testove među četvrtašima sprovele s odlaganjem, kada su oni već krenuli u peti razred, Švedska pada na 13. mjesto).
Stručnjaci za obrazovanje ističu da su neki problemi s učenjem mogli nastati zbog mjera uvedenih tokom pandemije koronavirusa kao i zbog povećanja broja učenika imigranata kojima švedski nije materinji jezik, ali ističu i da prekomjerno korištenje uređaja s ekranima tokom školskih sati može prouzrokovati zaostajanje mladih u osnovnim predmetima.
– Postoje jasni znanstveni dokazi da digitalni alati ometaju, a ne poboljšavaju učenje učenika – saopštio je cijenjeni Karolinska Institut prošlog mjeseca komentarisuci dotadašnju nacionalnu obrazovnu strategiju koja je naglasak stavljala na digitalizaciju nastave.
– Institut vjeruje da se fokus treba vratiti na sticanje znanja putem pisanih udžbenika i stručnosti nastavnika, umjesto iz uglavnom besplatnih digitalnih izvora koji nisu provjereni – rekli su iz Instituta.
UNESCO je takođe uputio “hitan poziv za prikladnu upotrebu tehnologije u obrazovanju”. U izvještaju podstiču zemlje da ubrzaju internetske veze u školama, ali istovremeno upozoravaju da se tehnologija u obrazovanju treba implementirati tako da nikada ne zamijeni nastavu uživo pod vodstvom nastavnika.
U švedskom glavnom gradu Stockholmu, devetogodišnji Liveon Palmer, učenik trećeg razreda u osnovnoj školi Djurgardsskolan, rekao je novinarima AP-a da mu se sviđa ideja da više vremena u školi provodi offline. – Sviđa mi se da više pišem u školi, na papiru, jer je jednostavno bolji osjećaj – rekao je Liveon.
Njegova učiteljica Catarina Branelius kaže da je i dosad bila jako selektivna kada je riječ o uporabi tableta u nastavi.
– Koristimo ih na matematici, imamo neke aplikacije, ali ih ne koristimo za pisanje teksta – rekla je Branelius. Dodala je da učenicima mlađima od deset godina “treba vremena za vježbanje rukopisa prije nego što ih se uvede u pisanje na tabletu”.
Online nastava je tema žustrih rasprava širom Evrope i drugih dijelova Zapada. Poljska je nedavno pokrenula program koji finansira vlada putem kojeg će svaki učenik dobiti laptop, počevši od četvrtog razreda, u nadi da će zemlja biti tehnološki konkurentnija. U Americi su mnoge javne škole pokupovale laptope za svoje učenike novcem koji je država isplatila kao pomoć u vrijeme koronakrize, no mnoge su jako oprezne budući da puno učenika nema adekvatan pristup internetu u svojim kućama pa se jako pazi da zbog toga ne ostanu bez pristupa jednakoj kvaliteti nastave koju imaju svi ostali.
S druge strane, u Njemačkoj učenici mogu završiti svoje školovanje bez ikakvog oblika obavezne digitalne nastave. Neki roditelji ondje brinu da im djeca neće moći konkurirati na tržištu rada s tehnički bolje obučenom djecom iz drugih zemalja.
Sascha Lobo, njemački publicist i konzultant koji se fokusira na internet, u nedavnom razgovoru za ZDF se snažno založio za hitnu digitalizaciju nastave jer misli da će njemački učenici u suprotnome zaostati za europskim kolegama.
– Ako ne uspijemo digitalizovati školstvo i naučiti kako digitalizacija funkcionise, nećemo više biti prosperitetna zemlja za 20 godina – rekao je Lobo.
Kako bi izašli na kraj s padom u čitalačkim sposobnostima, švedske vlasti najavljuju da će ove godine investirati oko 60 milijuna eura za kupovinu knjiga koje će raspodijeliti po školskim knjižarama te još 42 miliona eura u sljedeće dvije godine za brži povratak klasičnih udžbenika u škole.
Nisu, doduše, svi tamošnji stručnjaci uvjereni da je švedski povratak tradicionalnom pristupu isključivo u najboljem interesu učenika. Kritikovanje učinaka tehnologije “popularan je potez kod konzervativnih političara”, rekao je Neil Selwyn, profesor pedagogije na Sveučilištu Monash u Melbourneu, Australija.
– To je lukav način signaliziranja predanosti tradicionalnim vrijednostima – dodao je.
– Švedska vlada ima valjani argument kad kaže da nema dokaza da tehnologija poboljšava učenje, ali mislim da je to zato što nema dokaza o tome što tehnologija uopste može učiniti. Tehnologija je samo jedan dio zaista složene mreže faktora u procesu obrazovanja – dodao je Selwyn.
Izvor: telegram.hr
