MAGAZIN PREPORUKA
ZANIMLJIVOSTI: Lansiran „Džejms Veb“, najmoćniji teleskop ikada
Foto: CNN
Jedanaest milijardi dolara vrijedan teleskop NASA pod nazivom Džejms Veb lansiran je nešto poslije podneva u misiju da snimi prve zvijezde koje će osvijetliti univerzum, piše BBC.
Opservatoriju je, kako se navodi, vinula u nebo raketa Ariane sa kosmodroma Kuru u Francuskoj Gvajani.
Instrument težak 6350 kilograma nakon nešto manje od pola sata vožnje pušten je iz rakete u svemir.
Teleskopu će nakon toga trebati mjesec da se doveze do svog odredišta u solarnoj orbiti otprilike milion milja od Zemlje, što je oko četiri puta dalje od Mjeseca.
Teleskop Džejms Veb nosi naziv po jednom od arhitekata misije slijetanja Apola na Mjesec tokom šezdesetih godina i nasljednik je teleskopa Habl.
Inženjeri koji rade sa američkim, evropskim i kanadskim svemirskim agencijama izgradili su, kako se navodi, teleskop koji je sto puta osjetljiviji od Habla i očekuje se da će duboko promijeniti razumijevanje svemira i mjesta čovjeka u njemu. Veb će uglavnom posmatrati svemir u infracrvenom spektru, što će mu omogućiti da prodre kroz oblake gasa i prašine gdje se rađaju zvijezde.
Ovaj uzlet se željno išečkivao iako je praćen sa dosta zebnje. Hiljade ljudi širom svijeta radilo je na projektu u posljednjih 30 godina i, iako je Ariane veoma pouzdano vozilo, nema garancija kada su u pitanju rakete.
– Džejms Veb je izvanredna misija – kazao je administrator američke svemirske agencije Bil Nelson prije polijetanja. Kako je dodao, ovo je sjajan primjer šta sve možemo da postignemo kada sanjamo velike snove.
– Oduvijek smo znali da bi ovaj projekat mogao biti rizičan poduhvat. Ali, naravno, kada želite veliku nagradu obično morate da preduzmete veliki rizik – istakao je Nelson.
Projekt je koštao 11 milijardi dolara, iako je, prema početnim projekcijama, trebalo da košta milijardu. Promjer ogledala koje sadrži ovaj teleskop, koje se sastoji od 18 šesterokrakih djelova presvučenih zlatom, iznosi 6.5 metara, dok je promjer Habla dva metra. Ogromno ogledalo od 25 kvadratnih metara je nalik na origami kako bi stalo u letjelicu. Zaklon od sunčevog svijetla ima površinu teniskog terena. Opremljen je brojnim sofisticiranim instrumentima, među kojima i uređajem za hlađenje kojim će se temperatura detektora infracrvene svjetlosti (MIRI) spuštati na samo sedam stepeni Celzijusa iznad apsolutne nule.
Snimanje u infracrvenom dijelu spektra, koji Habl nije mogao registrovati, omogućiće mu da zabilježi zrake koje bi inače bili blokirani svemirskom prašinom te zrake iz udaljenih djelova svemira koje su njegovim širenjem razvučene tako da su iz vidljivog svijetla pretvorene u infracrveno. Takođe će moći proučavati prašinu koja obavija područja stvaranja zvijezda, kao i gasove između zvijezda, koji se ne može vidjeti na kraćim talasnim dužinama. Takođe će moći da snima spektre astronomskih objekata, što znači da će njihovu svjetlost moći rastavljati na komponente kako bi odredio od kojih su materijala napravljeni.
Činjenica da će se nalaziti na tako velikoj udaljenosti od Zemlje onemogućiće da se do njega pošalje misija koja bi eventualno popravila neki mogući kvar, kao što je to napravljeno u slučaju Habla.
Kako pojašnjavju naučnici, zemljina atmosfera ometa većinu zemaljskih astronomskih studija, naročito u infracrvenom dijelu spektra. Stoga se, kažu, teleskopi postavljaju u svemir. Svemirski teleskopi, kao što je „ESA-in Herschel“, koji je radio između 2009. i 2013, već su istraživali svemir u infracrvenom svijetlu. Ipak, Vebovo ogromno ogledalo i skup osjetljivih instrumenata podrazumijevaju da će njegova otkrića nadmašiti sva ranija.
Veb će moći da registruje vrlo blijede, crvene objekte, što znači da će biti sposoban da promatra neke od prvih zvijezda i galaksija koje su se formirale nakon što je svemir nastao u velikom prasku prije 13.8 milijardi godina. Gotovo je sigurno da će srušiti rekord za najudaljeniju ikad zabilježenu galaksiju, koji trenutno drži malena GN-z11, koja je od Zemlje udaljena 13.4 milijarde svjetlosnih godina.
Izvor: danas.rs
