DRUŠTVO SLAJDER
NORVEŠKA ZABRANILA FOTOŠOP: Crnogorsko Ministarstvo sprema strategiju za borbu protiv lažnog sadržaja
Ilustracija
Influenserima, poznatim ličnostima, kompanijama, zabranjeno je da fotošopiraju fotografije u smislu toga da uvećavaju usne, mišiće, sužavaju struk… Omogućeno im je, pak, da to rade, ali samo ako istaknu oznaku da su to učinili, ili u suprotnom– slijedi kazna. Tako se Norveška bori protiv lažnog standarda ljepote i nerealnog predstavljanja tijela ljudima.
Brojna tamošnja istraživanja pokazuju da standardi koje promoviše ova populacija na društvenim mrežama i šire, jako loše utiču na omladinu. Tačnije, utvrđeno je da se nerealnim fotografijama narušava samopouzdanje mladih koji upoređuju svoj izgled sa onim koji je predstavljen na spornim fotografijama… Zato je Ministarstvo za djecu i porodična pitanja Norveške, kako pišu mediji, zakonom regulisalo tu oblast gdje su propisali da, čak, i fotografija koja prođe kroz filter mora da sadrži posebnu oznaku koju je osmislio taj resor.
Uz pomoć medija protiv lažnog sadržaja
Iz crnogorskog Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija, kojim rukovodi ministarka Tamara Srzentić, kažu za naš portal da će im inicijativa Norveške, ali i iskustvo biti sigurno od koristi prilikom izrade Medijske strategije, posebno u dijelu koji se odnosi na borbu protiv lažnih vijesti i drugog medijskog sadržaja.
Ističu da je Crna Gora, za razliku od Norveške, tek na početku, svega nekoliko mjeseci na dugoročan i održiv način planiraju reforme u medijskom sektoru, u saradnji sa samim medijima.
-Kroz izradu i usvajanje Medijske strategije, ali i inoviranje medijskog zakonodavstva koje se očekuje do kraja ove godine, vjerujemo da ćemo postaviti dobre temelje za borbu protiv lažnih vijesti i drugog medijskog sadržaja u najširem smislu. Svakako, nadamo se da će u ovom procesu i samo mediji uzeti aktivno učešće kako bismo zajedno našli nabolje modalitete da građani Crne Gore budu što manje izloženi lažnim vijestima i drugom medijskom sadržaju – kažu oni, dodajući da očekuju da će kroz ovaj proces doći i do boljih rješenja kada se radi o sadržaju na društvenim mrežama, iako one kod nas trenutno nisu prepoznate kao mediji.
Influenseri u Norveškoj su pozdravili ovu inicijativu, što bi, sudeći prema izjavama naših sagovornika, isto učinili i crnogorski, da se kod nas usvoji ovakav zakon.
Briljantan je taj akt, smatra influenserka Kana Tomašević. Izdvaja činjenicu da se u Norveškoj bilo kakvo kršenje zakona kažnjava novčano, a u ekstremnim slučajevima, tu je i zatvorska opcija.
-Ne znam da li je ovaj zakon teško sprovesti, jer nije uvijek lako zaključiti da li je fotografija dorađivana ili nije. Ono što me je posebno obradovalo jeste to da su, po pisanju norveškog dnevnog lista Verdens Gang, ovaj zakon pozitivno prihvatili mnogi influenseri u ovoj zemlji, dok se neki čak zalažu za da se ovaj zakon primjenjuje na svim obrađenim fotografijama. To govori o svijesti same nacije – ističe ona.
Dodaje da bi sličan zakon trebalo uvesti, ne samo kod nas, nego svuda u svijetu.
-I na našim prostorima prilično smo dobro upoznati s nevjerovatnom dozom uređivanja fotografija koje se koriste u reklamne svrhe. Svakako, mislim da bi i brendovi trebalo da cijene ,,autentičnost”, odnosno da dotična osoba i u stvarnosti izgleda onako kako izgleda na fotografijama na nekoj popularnoj društvenoj mreži – rekla je ona.
Smatra da je Instagram vjerovatno najgora društvena mreža za mentalno zdravlje.
Pojava depresije anksioznosti, poremećaja ishrane…
Živimo u vremenu digitalne ere, gdje se veoma palaže na estetiku, upozorava psihološkinja Adriana Pejaković. Ocjenjuje da nezvanična kampanja ,,savršenog i srećnog života” na društvenim mrežama može imati uticaj na smanjeno samopouzdanje mladih i dovesti do depresivnosti, anksioznosti, poremećaja ishrane…
-Koliko mladih djevojaka se trudi da izgleda mršavo, zategnuto, da ima savršene fotografije na društvenim mrežama, po uzoru na slavne modele? Osim ove kampanje, važno je naglašavati i body positivity kampanju gdje nije bitno koliko kila imate, gdje je svako tijelo lijepo i originalno, zatim promovisati i druge vrijednosti kroz društvene mreže (što divni pojedinci i rade), ali više organizovano i uz podršku države – poručuje ona.
Blogerka Olga Mitrović kaže da je očigledno da smo svi kao društvo došli do određene granice kada je u pitanju virtuelni svijet.
-Za zrele, samosvijesne osobe ne strahujem, dok se predstavnici mlađih generacija nalaze na udaru. Baš te fotografije na izgled savršenih tijela stvaraju nerealna očekivanja i iskrivljenu sliku poimanja lijepog. Upravo zbog toga mislim da je taj zakon dobro rješenje. Ali, prije svega, smatram da roditelji trebaju da kroz vaspitanje i njegovanje pravih vrijednosti pomažu u formiranju samopouzdanja kod svoje djece – rekla je ona.
Neki će ostati bez pratilaca
A modni dizajner Lazar Ilić, komentarišući slučaj Norveške, kaže da mu nije jasno na koji način će bilo ko znati da li je fotografija fotošopirana ili nije ukoliko se to radi sa ,,ukusom”.
– Kod nas bi ovo bila veoma zanimljiva akcija. Svakako veliki broj ljudi bi izgubio pratioce – zaključuje on, uz osmijeh.
N.Đ.
Foto: Privatna arhiva
