DRUŠTVO PREPORUKA
SVJETSKI DAN ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE: Brojke nas opominju
Danas se u svijetu obilježava Dan zaštite životne sredine. Tema je ,,Sedam milijardi snova. Jedna planeta. Konzumirajte s pažnjom“. Cilj je podizanje svijesti o tome kako čovječanstvo, okolina, privreda i društvo mogu da upravljaju prirodim resursima na odgovoran način.
Svjetska potrošnja prirodnih resursa dostigla je kritičan nivo.
Jedan od načina na koji trošimo prirodni kapital brže nego što mogu da se reprodukuju klimatske promjene je efekat staklene bašte. Visoke cijene robe, kolaps ribarstva, klimatske promjene i prirodne katastrofe kao posljedica globalnog zagrijavanja su neke od najočitijih posljedice.
Uticaj globalnog zagrijavanja može se vidjeti na primjeru Indije koja se bori s rekordnom vrućinom i toplotni talas je već usmrtio više od 2.300 ljudi. On predstavlja peti najsmrtonosniji toplotni talas u istoriji.
– Nemojmo se zavaravati da ne postoji veza između neobičnog broja umrlih od toplotnog talasa i izvjesnosti još jednog monsuna. Ovo nije samo još jedno neuobičajeno ljeto, ovo je promjena klime – kazao je ministar nauke, tehnologije i geonauke u Vladi Indije Harš Vardhan za ,,Rojters“.
Istrebljenje vrste još jedan je problem, a Svjetska fondacija za zaštitu životinja procjenjuje da se svijet suočava sa gubitkom do 10.000 većim od prirodne stope izumiranja. Problem je u ljudima jer suviše koriste meso u ishrani.
Voda, za koju ljudski rod pretpostavlja da je ima u izobilju i koja pokriva 70 odsto naše planete, ugrožena je. Slatkovodna je rijetka i čini samo tri procenta svjetske vode, dok je dvije trećine nedostupno u ledenim brijegovima ili nije za upotrebu. Oko 1,1 milijarda ljudi u svijetu nema pristup vodi, a mnogi od vodenih sistema koji održavaju ekosistem prekomjerno se troše.
Isti problem vrijedi i za proizvodnju hrane. Oko 805 miliona ljudi širom svijeta nema dovoljno hrane da vodi zdrav život. Problem će biti pogoršan kako stopa stanovništva bude rasla, naročito u zemljama u razvoju, gdje je 13,5 odsto stanovništva pothranjeno.
Interesantna je činjenica da trećina hrane koja biva proizvedena, a to je oko 1,3 milijarde tona, nikad se ne koristi, a njena izrada troši nemilice prirodne resurse.
– Iako se pojedinačne odluke mogu činiti malim u susret globalnim prijetnjama i trendovima, kada se milijarde ljudi udruži i pokaže snagu u zajedničkom cilju, to onda čini veliku razliku – poručio je glavni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki-mun.
Foto: trendingcentral.com/endoftheworld2012.net
