KOLUMNE
DRUGI PIŠU: Treba li bebama pametni telefon
Džudit L. Pejdž
Razmislite na trenutak o životu dvogodišnjaka.
Savladali su hodanje, usavršavanje sjedjenja na tuti je sljedeće. Fond riječi se nadograđuje, a samopouzdanje koje dolazi sa životnim iskustvom već testira roditelje. Ništa u domu više nije sigurno.
Više od dvije trećine dvogodišnjaka koristi tablet, više od polovine traći vrijeme na ,,pametnim” telefonima, a jedno od četiri djeteta razvija neki vid tehnologije za trpezarijskim stolom. Čak i bebe, od kojih neke nemaju godinu, uvučene su u to, kaže se u novom istraživanju.
Ako vas je ovaj posljednji pasus zaustavio da to radite djeci, i treba, jer kada dođe do pomračenja u potrošnji tehnologije ili ista ta tehnologija počne da umanjuje društveni odnos mališana, onda imamo problem – i to veliki. Slika djece koja sjede jedna pored drugih i pilje u uređaje umjesto da se igraju među sobom nešto je što nas brzo čeka.
Znamo intuitivno da pretjerano korišćenje tehnologije može da se prenese na nedovoljno korišćenje govora i ostalih oblika komunikacije među ljudima. Svako ko je putovao podzemnom željeznicom, prošao aerodromom ili zaista posmatrao ljude na bilo kom javnom mjestu zna da odrasli žive u svojim uređajima, slušalice su gore na ušima, dok su glave pognute. Jedina razlika između njih i nas jeste da smo mi odrastali bez ovih uređaja, što je vrlo važna odlika.
Današnja djeca su neistražena teritorija. Ne razumijemo još u cjelosti na koji način ovo zaranjanje u tehnologiju koristi ili šteti razvoju njihovih komunikacionih sposobnosti. Ipak, znamo da ništa ne može zamijeniti ljudski odnos kada je u pitanju razvoj jezika i govora, pa ni tehnologija. Što se tiče sluha, i tu tehnologija može nanijeti nepopravljivu štetu, ako dopustimo da iznova u slušalicama se emituje zvuk na nivou koji nije bezbjedan kada dođe u dodir sa uhom.
Prve godine su i one kada se sa djecom može najviše raditi, jer se mozak najbrže razvija prije treće godine. Tokom ovog perioda, primarni način na koji djeca razvijaju govorne i jezičke sposobnosti jeste kroz komunikaciju sa ljudima, nešto što tehnologija ne može da učini. Što manje vremena provedu u konverzaciji, manje prilike ta djeca imaju da razviju govorne i jezičke vještine.
U međuvremenu, sve manja djeca imaju pristup tehnologiji koja može na kraju da im ošteti sluh ako se ne koristi pravilno i nivo zvuka nije bezbjedan. Zahvaljujući upravo nepravilnom korišćenju tehnologije, problem nebezbjednog slušanja postao je svjetski. Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je pokrenula kampanju da se nivo nepravilnog korišćenja zvučnih uređaja smanji.
Pa, koliko su mladi tehnolozi? Ovoga proljeća Američka asocijacija za govor, jezik i zvuk predstavila je rezultate istraživanja ankete koja je obuhvatala hiljadu roditelja sa djecom od nula do osam godina.
Neki rezultati zaista otvaraju oči:
– 68 odsto dvogodišnjaka koristi tablet; 59 procenata koristi ,,pametne” telefone, a 44 odsto koristi sprave za video-igrice.
– 72 procenta roditelja izrazilo je zabrinutost da pogrešno korišćenje tehologije može da ošteti sluh njihovih mališana, a 52 odsto da može da se negativno odrazi na govorne i jezičke sposobnosti.
– 52 procenta roditelja istaklo je da manje razgovaraju sa djecom nego u slučaju da nema tehnoloških uređaja.
Gubitak sluha među djecom izaziva brigu. Istraživanje je pokazalo da jedan od pet Amerikanaca od 12 i više godina ima gubitak sluha, što komunikaciju čini otežanom i što počinje da predstavlja problem.
Iako se anketa čini zaprepašćujućom, ima i dobrih vijesti. Većina ispitanika je istakla da će djeci odrediti granice u upotrebi tehnologije. Moraju se postaviti smislena pravila, jer bitno je unijeti promjene dok djeca rastu i dok im se interesovanje mijenja. Tada valja efikasno se uhvatiti ukoštac i riješiti ovaj problem.
Kao patolog za govor i jezik, roditeljima savjetujem da nema zamjene bilo koje vrste, pa i tehnološke, za razvijanje vokabulara i komunikacionih sposobnosti kroz organske razgovore i stvarnu razmjenu riječi. Slušanje, razgovor, čitanje i interakcija sa roditeljima i ostalima najbolji je i jedini način da se izgradi zdrav osnov za trajni vid komunikacije.
Čovječanstvo je napredovalo uz tehnologiju na načine o kojima prethodna generacija nije mogla ni da sanja. Međutim, ako uređaji počnu da vladaju svijetom i našu djecu osiromaše interakcije među ljudima, društvo, posebno djeca, mogu platiti strašnu cijenu u komunikacionim sposobnostima.
(Kolumnu za ,,US today” pod nazivom ,,Bebama nijesu potrebni ,,pametni” telefoni” napisala je Džudit L. Pejdž, profesorka i patološkinja za jezik i govor i predsjednica Američke asocijacije za govor, jezik i sluh)
Foto: ASHA/nydailynews/bandt/freemalaysiatoday
