Porto Novi
MAGAZIN SLAJDER

LEA VRATNICA U BELGIJI: Mlada umjetnica želi da upiše pravo i bori se protiv nepravde u svijetu

Mlada i talentovana djevojka Lea Vratnica mogla bi da bude uzor mnogima u svojoj generaciji. Bavi se etno pjevanjem, želi da studira pravo, zapazila je da ima dosta nepravde u svijetu što je nervira, pa bi voljela da bude ruka spasa onima čija su prava ugrožena. Ono što nju, s druge strane, takođe čini specifičnom jeste što ima dva doma- rođena je u Belgiji, a korijene vuče iz Crne Gore, gdje se nalazi njena druga kuća.

Lea je došla u Crnu Goru da posjeti rodbinu i na odmor. Njen otac je rođeni Podgoričanin, a majka je iz Srbije. Naša sagovornica u septembru puni 18 godina. Prije nego što smo počeli da pričamo o njenom dosadašnjem toku života, školovanju, talentima, rekla je da nije baš zadovoljna nivoom znanja našeg jezika. Tokom razgovora se, međutim, ispostavilo da je Lea samokritična, jer ima odličan vokabular i tečne rečenice.

-Hvala, ali mi se uvijek čini da mi nedostaje neka riječ kojom bih opisala neku emociju i slično… Roditelji su me od malena učili crnogorski jezik, u našoj kući se pretežno priča na našem jeziku… Čuvamo našu kulturu, taj duh – priča ona.

Muzika

Lea je prošle godine pobijedila na festivalu ,,Dijaspora pjeva svojoj Crnoj Gori” koji je organizovala NVO ,,Asocijacija za Dijasporu Crne Gore” i Glavni grad Podgorica. Nedavno je izdala svoj prvi singl i spot ,,Poljem se vija“, a spot je rađen u Ulcinju. Njen otac, priča Lea, izvodi etno muziku, pa je očito naslijedila talenat od njega. Kaže da je od malih nogu voljela da pjevuši.

-Majka mi je pričala kad mi je, recimo, sušila kosu ja bih samo pjevala i uživala. Kad sam čak napunila tri godine upisali su me u muzičku, to je više bila kao predškolska muzička škola. Sa šest godina sam nastavila školovanje u tom pravcu i svi su shvatili da imam talenat – kaže ona.

Okončala je nižu muzičku (solfeđo i violonu), a četiri godine pohađa privatne časove pjevanja kod poznatog belgijskog soprana Karole Simons.

-Volim etno muziku. Opušta me i divan je osjećaj izvoditi te pjesme. S druge strane, bavim se i pop muzikom. Objavljen je moj prvi singl, a spremamo još nešto. Nego, ništa nije sigurno. To će da bude iznenađenje. Javiću – kaže ona, uz osmijeh.

Često nastupa u Belgiji. Istakla je da je izvodila crnogorske izvorne pjesme na događaju koji je upriličilo Udruženje crnogorsko-belgijskog prijateljstva.

-Nosila sam i našu nošnju. Bila je promocija naše države na umjetničkom, turističkom nivou… Imala sam tremu, jer uvijek razmišljam kako će Belgijanci reagovati na pjesme. Na kraju je bilo prelijepo. Aplaudirali su i hvalili me, moj talenat – priča ona.

Na poziv Belgijanaca, dodaje Lea, nastupa i na njihovim Božićnim koncertima.

-Pjevam u crkvama i katedralama. Tada uvijek izvedem i neku našu pjesmu –  kaže, uz osmijeh.

Ističe kako voli da sluša Mariju Šerifović, Dina Merlina, Bjonse…

– Sve žanrove, zapravo, slušam i džez, rok – kaže ona.

Komentarišući kako njeno društvo reaguje na  numere, navodi da dobija od njih pozitivne reakcije.

-Pošaljem im video, pjevamo zajedno. Sviđa im se, inače, naš jezik. Zvuči im, kažu, kao španski – rekla je Lea.

Omladina

Ima utisak, kaže, da su interesovanja tamošnje i crnogorske omladine slična.

-Svako ima neki svoj hobi. Tu su izlasci, škola. Kod nas, recimo, osnovna škola traje šest godina, kao i srednja. U Crnoj Gori ne, nego devet osnovna i četiri srednja. Eto, po tome se razlikujemo i imam utisak da ovdje mladi ljudi imaju više vremena za sebe, da više izlaze – kaže Lea.

Dok je u Crnoj Gori uživa na moru gdje bi, kako navodi, provodila 24 sata. Voda je, kaže, smiruje i obožava crnogorsko more. Voli i prirodu. Odgovarajući na pitanje da li ima neke zamjerke i šta bi voljela da se promijeni, kaže da je zapazila da je ,,saobraćaj katastrofalan“.

-Ne poštuju se pravila. U Belgiji je to drugačije. Voljela bih da se bolje čuva i životna sredina. Vidim nekog kako baca pun džak smeća na ulicu. Tako se ne čuva priroda – kaže ona.

Rastuži je, ali i ljuti je kako se pojedini ophode prema napuštenim životinjama.

-Gledam te lutalice i vjerovatno su gladni, no, vidim da ih ljudi šutiraju. Ne mogu da vam opišem kako me to rastuži. Emotivna sam mnogo i to me baš pogodi. To mi stvara stres. Eto – rekla je ona.

Pošto razmišlja da upiše pravne nauke dodaje da želi da se bori za prava svih.

-Kad vidim iživljavanje nad životinjama i ljudima odmah reagujem. To treba da se promijeni – ističe naša sagovornica.

Evrovizija

Lea kaže kako je život nepredvidiv, pa ne može danas da kaže šta će definitivno da bude njena profesija u kasnijim godinama. Nije sigurna hoće li njen muzički talenat u nekom momentu prevagnuti i prestati da bude njen hobi, već profesija.

-U svakom slučaju voljela bih da budem učesnica Evrovizije. Eto, to je neki moj san. Vidjećemo hoće li se ostvariti – zaključuje naša sagovornica.

 

N.Đ.