NAŠE PRIČE SLAJDER
DR SANJA BOROVIĆ O ŠTETNOSTI PLAVOG SVIJETLA: Treba preventivno djelovati, jer posljedice ne znamo
Najnovija istraživanja pokazala su da plavo svijetlo pametnih telefona može dovesti do sljepila, jer navodno pretvara molekule u očima u ubice ćelija, te izaziva stravično oboljenje oka. U razgovoru za MNE magazin dr Sanja Borović, oftalmolog ukazala je na činjenicu da su vodeći svjetski oftalmolozi reagovali na ove tvrdnje ukazujući na određene manjkavosti studije. Istina je, kaže ona, vjerovatno negdje između.
-Nikada u evoluciji nijesmo bili izloženi ovolikoj količini plave svjetlosti. Kakve su sve posljedice – ne znamo- istakla je ona.
Naša sagovornica navodi da je posljednjih mjeseci dosta pažnje izazvalo istraživanje naučnika Univerziteta u Toledu, o štetnom uticaju plavog svijetla na ljudsko oko, tačnije na dio oka koji se zove žuta mrlja i nalazi se na mrežnjači. Kako pojašnjava, u ovom radu se pokazuje potencijalni mehanizam na koji način plavo svijetlo pokreće komplikovane biohemijske procese u ćelijama koje se zovu fotoreceptori- nalaze se u žutoj mrlji ili tački najjasnijeg vida, i trajno ih oštećuju, jer fotoreceptori nemaju mogućnost regeneracije.
-To je jedna od pretpostavki kako nastaje oboljenje nazvano senilna degeneracija žute mrlje (makule). Radi se o veoma teškom oboljenju oka, koje je vodeći uzrok sljepila u razvijenim zemljama. Svake godine se prijavljuje više od dva miliona novih slučajeva makularne degeneracije u SAD-u. Jedan od autora čak postavlja i pitanje: zašto ne dolazi i do mnogo bržeg propadanja vida nego što se to sada događa i koji su to mehanizmi zaštite. Autori poručuju: saznavajući više o mehanizmu sljepila koji nastaje kao posljedica toksične reakcije uzrokovane kombinacijom određenih molekula (retinal) u mrežnjači i plavog svijetla, nadamo se da ćemo pronaći način kako da zaštitimo vid naše djece koja rastu u high-tech svijetu- istakla je naša sagovornica.
Reakcija
Kaže da ovaj rad s jedne strane djeluje zastrušujuće, ali da, takođe, otvara mogućnost novim istraživanjima kako bismo bolje razumjeli što se, zaista, dešava u ćelijama mrežnjače ljudskog oka, ali i razvijanju preventive i terapije ovih oboljenja. Dr Borović je istakla da su se ubrzo nakon objavljivanja ovog rada, pojavila i reagovanja vodećih oftalmologa i Američke oftalmološke akademije (AAO), jedne od najrelevantnijih institucija iz oblasti oftalmologije u svijetu. Kako je precizirala, objašnjene su u manjkavosti rada istraživača sa Univerziteta u Toledu, te je ukazano da ćelije koje su korištene u eksperimentalnom radu ne potiču iz retinalnih ćelija. Zabilježili su, takođe, prema njenim riječima, da eksperiment ne otkriva što se dešava na živom oku, da ćelije u studiji nijesu izložene svjetlosti na način i putem kako je izloženo ljudsko oko, ali i da u studiji nije prikazan intenzitet i dužina trajanja plave svjetlosti, kao i poređenje sa izloženošću u svakodnevnom radu sa digitalnim aparatima.
-Ova institucija je mnogo opreznija u davanju ocjena o štetnosti plave svjetlosti i smatraju da ljudsko oko ima drugačije odbrambene mehanizme od ovog svijetla, nego što je to prikazano u eksperimentalnim uslovima- precizirala je ona.
Gdje je onda, kako kaže Borović, istina i što preduzeti radi zaštite, kakva je razlika izmuđu prirodne i vještačke plave svjetlosti.
– Jedan od autora rada iz Toleda kaže: prerano je da govorimo o preventivnim akcijama protiv plave svjetlosti, jer još ne znamo kakve posljedice to može izazvati – kazala je ona.
Činjenica je, prema riječima dr Borović, da je najveći izvor ove svjetlosti sunčeva svjetlost. Međutim, nedovoljno izlaganje djece sunčevoj svjetlosti dovodi do, kako je precizirala, bržeg rasta oka i razvoja kratkovidosti.
-Svjedoci smo da je pojava kratkovidosti kod djece jako učestala, kao i da nam djeca sve manje borave na otvorenom, a sve više u zatvorenom, sa svojim tabletima i smartfonima – navela je ona.
Istina u ovoj priči je, prema njenim riječima, vjerovatno, negdje između. Poručila ja da neke jednostavne mjere zaštite svakako nije zgoreg preduzeti.
– Za početak – neka djeca iz ušuškanih soba izađu na svjež vazduh, uzmite im telefone i neka se igraju. Umjesto gledanja u ekrane, lagano ih učimo čitanju knjiga i druženju – navele je ona.
Kako je dodala, za odrasle, koji svakoga dana silne sate provode gledajući u kompjutere, potrebni su kratki odmori u toku rada, kao i korištenje naočara sa zaštitom protiv plave svjetlosti. Dugotrajni rad na računarima, prema njenim riječima dovodi do pojave tzv. kompjuterskog vida: umor očiju, crvenilo, suvoća oka. Kako je precizirala, preporučuje se pravljenje pauza u toku rada, svakih 20 minuta, 20 sekundi pauze sa gledanjem u daljinu, češće treptanje, korišćenje vještačkih suza.
-A uveče igra sa djecom, druženje sa prijateljima, čitanje knjiga…, -kazala je ona.
Sunčeva svijetlost
U ovoj priči je, prema riječima naše sagovornice, važno podsjetiti da se sunčeva svjetlost sastoji od spektra svjetlosnih zraka različite talasne dužine od crvene do plave, a sve zajedno daju bijelu svjetlost, kakvu naše oko vidi. Crveni spektar, priča ona, ima veću talasnu dužinu i manju prodornost, dok plavi dio spektra ima kraću talasnu dužinu i mnogo više energije , a time i najveću prodornost. Svjetlost koju vidimo kao bijelu, ističe Borović, ima veliki udio plavog spektra, kome je oko izloženo u velikoj mjeri.
-U toku dana plava svjetlost djeluje veoma podsticajno, povećava pažnju i raspoloženje, a igra i veliku ulogu u tzv. cirkadijalnom ritmu, odnosno ciklusu budnosti i spavanja u toku 24 sata. Osim sunčeve svjetlosti, danas smo okruženi mnogim drugim izvorima plave svjetlosti: LED osvjetljenje, ravni ekrani LED televizora, ekrani „pametnih“ telefona i laptopova – rekla je ona.
Mnogi podaci, ponovila je ona, svakako ukazuju da plava svjetlost ima i svoju tamnu stranu. Izloženost ovoj svjetlosti u toku noći, pojašnjava dr Borović, remeti ritam spavanja, odnosno pretjerana izloženost plavoj svjetlosti u noćnim satima, preko LED osvjetljenja, ili pak telefona i tableta, otežava mogućnost da se zaspi.
-Preporuka je da se pokuša ograničiti korišćenje ovih sprava makar 2-3 sata prije odlaska na spavanje – zaključuje naša sagovornica.
N.Đ.
