NAŠE PRIČE
NJ.E. ŠEIKA HEND AL KASEMI: Žene u Crnoj Gori cijene kvalitet
Njena Ekselencija Šeika Hend Al Kasemi, izuzetno cijenjena ne samo u Emiratima, već u cijelom svijetu, predstavila se prvi put večeras crnogorskoj publici na prvom Internacionalnom modnom festivalu Porto Montenegro 2018.
Sa njom smo razgovarali u prelijepim prostorijama Yacht club-a Porto Montenegra.
Kako ste zadovoljni boravkom i dočekom u Porto Montenegru i hotelu ,,Regent”?
– Veoma sam zadovoljna. Mnogo mi se dopada hotel, izgleda kao da ima sedam zvjezdica. Pogled je predivan. Ujutru se budim i gledam kroz prozor, imala sam sličan pogled iz hotelske sobe dok sam boravila u Portofinu. Tako je osvježavajuće, nije bučno. Veoma sam srećna, jer napisala sam dva poglavlja knjige juče, ja sam i pisac. Osjećam se vrlo ispunjeno.
Prvi put ste u Crnoj Gori. Koliko Vam znači poziv da predstavite kolekciju na prvom Internacionalnom modnom festivalu Porto Montenegro 2018?
– Počastvovana sam što sam u istom timu dizajnera gdje su Renato Balestra, Antonio Grimaldi i Lakvan Smit. Renato je moj stari prijatelj, a velika sam prijateljica i sa njegovom unukom. Divno je biti ovdje. Ovdje sam do ponedjeljka, pa se radujem što ću istraživati Crnu Goru. Posjetiću Gospu od Škrpjela, zatim uklesani manastir u planini (prim.a. Ostrog), možda odem i u ribolov. Roniću, isprobati sportove na vodi. Želim i da istražim šume ovdje, planinarim. Hoću da obiđem Kotor, jer rekli su mi da je pod zaštitom UNESCO-a. Ja sam arhitektkinja po struci tako da cijenim to. Takođe, razmišljam da kupimparče zemljišta ovdje i želim da je napravim po lokalnom načinu izgradnje. Jedva čekam da to uradim, tako sam uzbuđena. Mnogo mi se sviđa Crna Gora. Volim Montenegro (prim. a. ovo kaže na našem jeziku).
Što nam možete reći o kolekciji koju ste predstavili večeras?
– Moja kolekcija zove se ,,Where East and West meet” (,,Susret Istoka i Zapada”), tako da je dostupna i konzervativnoj muslimanskoj klijenteli i profesionalnim zapadnjacima. Imam kratke i duge haljine. Uz kratke haljine, konzervativni ljudi mogu nositi čarape. Primijetila sam da žene u Crnoj Gori vole kvalitetne stvari. Vole brendove jer cijene kvalitet.
Kažete da Vam je baka bila uzor. Na koji način i što je najveća lekcija koju Vas je naučila?
– Baka je bila nevjerovatna žena. Preminula je prošle godine. Bila sam veoma vezana za nju. Postala je udovica u 19. godini. Sama je šila i tkala. Bila je važna poslovna žena u našoj zemlji. Počela je da iznajmljuje nekretnine. U 50. godini sama je naučila da čita. Uvijek me je ohrabrivala da učim. Govorila bi: ,,Nikada ne možeš imati dovoljno obrazovanja, čovjek se uči od kolijevke do groba.” Uvijek učiš, uvijek postoji prostora za poboljšanje. Za nju su istraživanje i razvoj bili budućnost. Čudno je to, bila je starica, ali imala je dalekosežnu viziju.
Slikate, diplomirali ste Arhitekturu i dizajn. Kako sve ove tri stvari kombinujete u Vaše modne kolekcije?
– Kao arhitekta, uvijek moram da razmišljam o temelju. Zašto temelj? Kada napravite nešto, poput šatora, naiđu li vjetar ili voda on nestaje. Kada iskopate tle, imate čvrst temelj, ne može biti uništen. Isto je sa modom. Morate istraživati taj modni komad. Razmišljate – da li će moći da donese uspjeh, da li će donijeti uspjeh, je li to moj stil? Takođe, morate naučiti o tržištu, da li je materijal dobar ili ne, da li je taj komad dobar za naše tržište ili ne? Moramo u potpunosti razumjeti ideju. Postoje kreacije koje su poput nezdrave hrane, traju samo sezonu, a postoje i one koje su poput gurmea, traju 20 godina. Morate razumjeti želje klijenata, jer na kraju je klijent ključ svega.
Izjavili ste: ,,Moji snovi su veliki kao planina i ne želim ništa manje od toga.” Koje su to planine na koje još želite da se popnete, snovi koje želite da ostvarite?
– Želim da imam sopstvenu fabriku tako da mogu u njoj da dizajniram sve svoje kreacije, od glave do pete – sat, nakit, naočare za sunčanje, parfem, kreme, odjeću, donje rublje, obuću, marame i čarape. Morate to sve vremenom da radite, jer vremenom naučite što se prodaje, a što ne. Težak je to izbor, ali, to je i jedini način pogleda u budućnost. Morate da vjerujete u nešto što se zove konstruktivna kritika. Na primjer, ako kažem: Dopada mi se ovo, ali ne i njegova boja. Neki će reći: ,,Ne.”, uzeće to lično. Ne, nije to lično, to je biznis. Morate razumjeti razliku. Tanka je linija između to dvoje i morate imate snage da je pređete.
Džamaliel Bejli rekao je: ,,Nikada ne cijenite ljude samo po bogatstvu, već po filantropiji. Ne cijenimo sunce po visini već po koristi.” Dio ste mnogih dobrotvornih akcija. Šta filantropija predstavlja za Vas?
– Smatram da bi filantropija trebalo da postane navika u svačijem životu. Ako svako dnevno napravi po jednu malu dobru stvar, može da napravi razliku u svijetu, može da promijeni svijet, učini ga boljim mjestom za život.
Bojana Radonjić
Foto: B. Šekularac
