15.04.2015. u 11:21
Nedostatak gvožđa u organizmu jedan je od najčešćih nutritivnih poremećaja u razvijenom svijetu i zbog toga je neophodno da ovaj element bude svakodnevno zastupljen u ishrani. Određena doza gvožđa potrebna je kako bi organi za varenje stvorili potrebnu količinu hemoglobin-kaže za MNE magazin dr Snežana Ćorac, internista – hematolog, osnivač Poliklinike “Mercur Nera” iz Podgorice.
Brojni su simptomi koji mogu ukazati na nedostatak gvožđa u organizmu.
– Bljedilo kože i vidljivih sluznica, lako zamaranje pri najmanjem naporu, izražen osjećaj umora, ubrzan rad srca, vrtoglavice, slabiji apetit i neraspoloženje.U većim deficitima javljaju se ranice u uglovima usana, usta i grlo postaju suvi, nokti lomljivi, kosa krta, prorjeđuje se, izražena je preosjetljivost, česte ponovljene infekcije, prehlade i slično – kaže dr Ćorac.
Doktorka ističe da je veoma važno obratiti pažnju na signale koje nam upućuje organizam.
– Prosto je nevjerovatno koliki je naš prag izdržljivosti, posebno kod ženske populacije. Mnogo češće razlog slabokrvnosti je povećan gubitak, nego smanjen unos gvožđa. Neredovne, obilne menstruacije, ponovljena uporna krvavljenja iz hemoroida, problem sa stolicom, uporni zatvori ili brojne neformirane stolice, učestalo noćno mokrenje, znak su da se treba javiti ljekaru. Dijagnostika podrazumijeva pregled krvi, a potom, u zavisnosti od simptomatologije, rade se i dodatne analize – savjetuje dr Ćorac.
Za odraslu mušku osobu, koja gubi približno miligram gvožđa dnevno, dovoljno je da apsorbuje istu količinu da bi se održala ravnoteža tog elementa.
-Apsorpcija većih količina potrebna je u periodu rasta ili se gubi krv iz organizma. Kod žena u reproduktivnom periodu neophodna je veća apsorpcija zbog fizioloških mjesečnih gubitaka, trudnoće i dojenja. Normalnim ciklusom gubi se od 17 do 34 mg gvožđa, što približno čini miligram dnevno, te je za ravnotežu u reproduktivnom periodu potrebna dnevna apsorpcija od dva mg dnevno. U trudnoći, fetusu se preda oko 500 mg, i to najviše u drugoj polovini, preciznije u trećem trimestru. Te količine gotovo je nemoguće obezbijediti ishranom, pa najveći broj trudnica u tom periodu koristi suplemente. Na ovaj elemenat, odnosno ishranu namirnicama bogatim gvožđem, posebno treba obratiti pažnju u fiziološkim periodima ubrzanog rasta i razvoja. To su prva godina života i period puberteta – kaže dr Snežana Ćorac.
Najjednostavnije je nadomjestiti deficitarnu malokrvnost uzrokovanu smanjenim unosom gvožđa. Na tržištu postoji veliki broj preparata koji se uglavnom unose oralnim putem.
– Mali je broj pacijenata koji ne podnose oralne preparate, pa im se gvožđe daje u bolničkim uslovima venskim putem. Davanje injekcija u mišić pripada istoriji- kaže naša sagovornica.
Zeleno i crveno povrće i voće, kao što su spanać, blitva, brokule, cvekla, grožđe, zatim žumance jajeta, crveno meso juneće i goveđe, bogati su gvožđem.
– Iako u namirnicama životinjskog porijekla ima manje gvožđa, naš organizam ga tri puta lakše apsorbuje, jer je u namirnicama u hemijskom obliku, za razliku od nehemijskog gvožđa, biljnog porijekla – pojašnjava naša sagovornica.
Dr Snežana Ćorac napominje da je Svjetska zdravstvena organizacija dala preporuke o količinama gvožđa u miligramima koje je potrebno apsorbovati u toku 24 sata: odojče do četiri mjeseca treba da unese 0,5 mg, odojče od pet do 12 mjeseci 1,0 mg, djeca do 12 god 1,0 mg, dječaci od 13 do 16 godina 1,8mg a djevojčice istog uzrasta 2,4mg.Trudnice u posljednjem trimestru treba da unesu tri mg gvožđa, odrasli muškarci i žene nakon menopauze 0,9 mg.