MAGAZIN PREPORUKA

PEDESET GODINA OD SMRTI: ,,Če Gevara je još ovdje, njegov život, rad, primjer”

9.10.2017. u 17:05

,,Draga Hildita, Aleidita, Camilo, Celia i Ernesto, ako jednom budete čitali ovo pismo onda to znači da više nisam među vama… Vaš otac je bio čovjek koji je činio ono što je mislio i uvijek bio vjeran svojim uvjerenjima… Saosjećajte sa svakom nepravdom prema bilo kome, bilo gdje na svijetu. To je najlepša osobina jednog revolucionara…Tata”, napisao je revolucionar Če Gevara.

Desetine hiljada ljudi okupilo se juče u kubanskom gradu Santa Klara na ceremoniji organizovanoj u znak sjećanja na Gevaru – 50 godina nakon njegove smrti, piše ,,Blic“.

Među okupljenima bio je i njegov stari prijatelj, kubanski predsjednik Raul Kastro (86), koji je, obučen u generalsku uniformu, na nadgrobni spomenik Če Gevare položio bijelu ružu, javio je BBC.

Već pet decenija ime Če Gevare se nalazi u svakom uglu Kube – od novčanica, do bilborda, a njegov lik jedan je od najprepoznatljivijih u Latinskoj Americi.

Okupljeni su došli u Santa Klaru, gdje se od 1997. čuvaju posmrtni ostaci najpoznatijeg revolucionara, da slave harizmatičnog, nekompromisnog Argentinca, navodi BBC.

Oko 70.000 ljudi napunilo je ulice ispred mauzoleja u gradu na 300 kilometara istočno od prijestonice Havane, prenosi AFP.

Santa Klara je mjesto bitke iz decembra 1958. godine poslije koje je kubanski diktator Batista otišao u egzil.

Prvi potpredsjednik Migel Dijas-Kanel, koji je viđen kao nasljednik Raula Kastra, u govoru na ceremoniji odbacio je zahtjeve SAD da njegova zemlja promijeni politički i ekonomski sistem.

Osuđujući američki pritisak na vladu Venecuele i, kako je naveo, napore da se diskredituje kubanska industrija turizma, Dijas-Kanel je istakao da ovi i neki drugi nedavni događaji u regionu dokazuju da se ,,nikada ne smije vjerovati imperijalizmu, čak ni malo, nikada”.

– Kuba neće praviti ustupke što se tiče njenog suvereniteta i nezavisnosti, niti će pregovarati o svojim principima, a neće prihvatiti ni nametanje uslova – poručio je Dijas-Kanel, očigledno reagujući na nedavnu izjavu američkog predsjednika Donalda Trampa u UN da sankcije neće biti ukinute sve dok karipsko ostrvo ne uspostavi demokratiju i kapitalizam, navodi Rojters.

Promjene koje su potrebne na Kubi, isključivo će sprovesti kubanski narod, naglasio je Dijas-Kanel.

Kastro (86) je još ranije objavio da će u februaru sljedeće godine, poslije isteka mandata, napustiti funkciju predsjednika. Očekuje se da će ga zamijeniti Dijas-Kanel (57) koji će u tom slučaju postati prvi šef države od ranih 60-ih godina prošlog vijeka koji neće nositi prezime Kastro, napominje britanska agencija.

– Za mene, Če je još ovdje, njegov život, rad, primjer – rekao je 79-godišnji Luis Montegudo, koji se zajedno sa Gevarom borio u Kongu.

Ernesto Gevara de la Serna, poznatiji kao Če Gevara, ili samo kao ,,Če” ubijen je 9. oktobra 1967. godine u bolivijskim šumama.

Na Kubi školarci i dalje svoj dan započinju pozdravom u vidu podignute pesnice i uzvikom: ,,Pioniri komunizma, bićemo kao Če”.

Raul Kastro se sa Čeom borio u Kubanskoj revoluciji koju je predvodio njegov brat Fidel Kastro i koja je 1959. godine dovela do svrgavanja Fulgensija Batiste.

Pola vijeka od smrti Če Gevare biće obilježeno i u Boliviji, gdje će ove godine prvi put i vojska učestvovati na komemoraciji.

– Želimo da to bude trenutak jedinstva za bolivijski narod – rekao je zamjenik bolivijskog ministra za saradnju Alfredo Rada, napominjući da je u odnosu na 1967. godinu, kada je tadašnji predsjednik Rene Barijentos, zakleti antikomunista, naložio da se ranjeni Če ubije.

Sada su se, kako navodi AFP, vremena promijenila, a predsjednik Bolivije Evo Morales izražava veliko divljenje prema revolucionarnom lideru.

Memorijalnoj ceremoniji u Boliviji prisustvovaće i četvoro Čeove djece.

– Da nije umro u Boliviji 1967, Latinska Amerika bi sada bila slobodna, suverena, nezavisna i socijalisticka, a to je ono što je on želio – rekao je za AFP Čeov brat Huan Martin Gevara, koji živi u Argentini.

Huan je uvjeren da bi Če trijumfovao da je ostao živ.
– Njegov moto je bio – sve ili ništa – dodao je Huan Gevara.

Mit o Čeu kao personifikicaji pobune rođen je dana kada je ubijen u 39. godini.

Fidel Kastro ga je, u govoru kojem je tokom trodnevne žalosti prisustvovalo oko milion ljudi, nazivao ,,umjetnikom revolucionarnog ratovanja”.

Vremenom – preko majci, postera i beretki sa njegovim likom, Če je postao simbol kapitalističkog potrošačkog društva – protiv čega se borio.

– Mitovi postoje jer su ih društva stvorila. Rekao bih da su dva najpoznatija lika na svijetu Hrist i Če. Prijatelj mi je rekao da pretjerujem i da je Hrist poznatiji. Naravno, on je umro prije 2.000 godina, a Če pre 50. Nećemo biti tu da bismo to vidjeli, ali Če će i za 300 godina biti Če. Nadam se da će se pojaviti još neko kao što je bio Če – priča Huan Gevara (74).

Če Gevara je 1952. i 1953. putovao širom Latinske Amerike i bio je šokiran ekonomskim razlikama regiona. Taj put koji je trajao devet mjeseci ovjekovečio je knjigom ,,Dnevnik motocikliste” na osnovu koje je 2004. godine snimljen i istoimeni film.

Uprkos stalnim putovanjima, uspio je da 1953. godine završi medicinu.

Poslije studija medicine i čestih putovanja na kojima je stekao svoja uverenja, Gevara, rođen u Rozariju u Argentini, upoznao je u Meksiku 1955. godine Raula i Fidela Kastra i pridružio se gerilskoj borbi kubanskih revolucionara, koja ih je dovela na vlast u Havani 1959. godine.

Taj događaj mu je dramatično promijenio život.

Od svojih kubanskih drugova zadržaće nadimak ,,Če”, tipičan argentinski uzvik kojim se privlači pažnja sagovornika, pozdravlja se ili izražava iznenađenje.

Bolivijska vojska je u pratnji dvojice kubansko-američkih agenata CIA, uhvatila 8. oktobra 1967. Čea sa manjom grupom izgladnjelih gerilaca.

Ranjenog u borbama, Gevaru su odveli u napuštenu školu u mjestu La Igera gdje je proveo posljednju noć. Sjutradan je pogubljen.

Revolucija koju je pokrenuo u Boliviji umrla je zajedno sa njim.

Izvor: Blic/Vreme