DRUŠTVO SLAJDER
ZAPOŠLJAVANJE: Na crno se i volontira
U našoj državi ne postoji podatak koliko tačno imamo volontera. Izgleda da se ova statistika ne odvija kako bi trebalo zato što poslodavci angažovane volontere ne prijavljuju Zavodu za zapošljavanje.
Iz Zavoda su nam kazali da poslodavci imaju obavezu da im dostavljaju podatke o tome koliko su i na kojim poslovima angažovali volontere, ali ne dobijaju podatke o tome.
– Praksa je pokazala da je riječ o simboličnim brojkama – kažu iz Zavoda. A koliko su evidentirali volontera nijesu precizirali, samo su kazali da je riječ o malom broju.
Zakon
Iz nevladine organizacije ADP Zid, koja funkcioniše kao nacionalni volonterski servis, kažu kako u bazi imaju 700 volontera, od čega je aktivno njih 200. Oni nemaju ugovore sa volonterima i nijesu ih prijavili Zavodu zato što, kako kažu, smatraju da je zakon nebulozan.
– Da bi ste prijavili volontera potrebna je procedura i sredstva. Za svakog volontera od njih 700 je potrebano da se plati osiguranje, definiše ugovor, a država trenutno za volontiranje izdvaja nula eura – kaže direktor Zid-a Igor Milošević.
Milošević navodi kako su u skupštinskoj proceduri izmjene i dopune Zakona o volonterskom radu u sklopu kojih je, kako kaže, predviđena kazna za one koji ne prijave volontera. Kazna iznosi od 500 do 20.000 eura.
– Na ovaj način pokušavaju da spriječe rad na crno, ali zakon najviše krše institucije, jer volonter ne može da bude plaćeno lice, a oni ga angažuju i na osnovu fiktivnih troškova mu se plaćaju nadokande – kaže Milošević.
On navodi kako su prošle godine organizovali jednodnevnu akciju čišćenja Crne Gore u sklopu koje je učestvovalo 3.100, pa pita kako organizacija može za 15 dana da napravi 3.100 ugovora, a ne znajući ko će se pojaviti na taj događaj.
– Nadamo se da ćemo organizovati akciju očistimo Crnu Goru. Vi ne znate da li će se u Kolašinu javiti 14 ljudi ili će još neko doći. Ako dođu, a vi ih niste prijavili možete da dobijete kaznu od 500 do 20.000 eura. Ovo nije zakon koji reguliše volontiranje i na nas se ne odnosi. Reagovaćemo, upoznaćemo poslanike sa suludošću ovog nacrta – kaže Milošević. On ističe kako oni ne sakupljaju volontere kao besplatnu radnu snagu, već žele da doprinosu da bolje funkcionišu stvari u ovoj državi.
Iskustvo
Razgovarali smo i sa Milenom Šćepanović koja volontira u ovoj organizaciji. Priča nam da se prvi put susrela sa volontiranjem na jednom od kampоva kojih ima tokom cijele godine, a najviše ljeti. Takođe svoj angažman u Zidu kao volonter pоčela je u servisu ,,Buddy” u kojem se volonteri druže sa djecom koja imaju smetnje u razvoju.
Iz Zavoda za zapošljavanje nam kažu kako je slabo razvijen sistem volontiranja u našoj državi. Objašnjavaju kako volonter nema pravo na nadoknadu za rad, ali može računati na troškove ishrane i prevoza tokom volontiranja. Kažu kako se volontiranje prihvata na nekoliko sati, dok nema interesovanja na duge staze.
– To potvrđuje primjer asistenata u nastavi za djecu sa posebnim potrebama uključenu u inkluzivno obrazovanje. Po zakonu to je posao za volontere. Međutim, zainteresovanih za to nema, pa Zavod za zapošljavanje već pet godina unazad plaća asistente koji pružaju podršku djeci sa preprekama u razvoju – kažu iz Zavoda.
Oni koji su zainteresovani za volontiranje, sudeći prema riječima Zavoda, najviše volontiraju u sudovima i advokatskim kancelarijama. Naša sagovornica Anja, student treće godine Pravnog fakulteta upravo volontira u jednoj advokatskoj kancelariji. Kaže kako nije potpisivala nikakav ugovor i da se sa poslodavcem dogovorila oko svih uslova vezanih za radno vrijeme, odnosno slobodne dane zato što ima obaveza na fakultetu.
