Novi trend sa ChatGPT karikaturama preplavio je društvene mreže, a korisnici masovno dijele AI-slike sebe i svog posla, ne razmišljajući mnogo o tome koliko ličnih podataka pritom otkrivaju. Iako djeluje bezazleno i zabavno, stručnjaci upozoravaju da bi učestvovanje u viralnom izazovu moglo imati dugoročnije posljedice po privatnost nego što se na prvi pogled čini.
-Druga strana ovog naizgled bezazlenog i zabavnog trenda jeste činjenica da nijedna AI karikatura ne nastaje „ni iz čega“. Da bi sistem kreirao karikaturu, korisnik najčešće mora da dostavi fotografiju lica, a često i dodatne informacije: čime se bavi, kakav stil voli, gdje radi, pa čak i kakav imidž želi da prikaže (ozbiljan, kreativan, autoritativan, opušten). Fotografija lica spada u biometrijske podatke, što znači da nije u pitanju obična slika, već podatak koji nas može identifikovati na jedinstven način. Kada se toj fotografiji dodaju kontekstualne informacije – radno mjesto, profesija, interesovanja, raniji razgovori – dolazimo do digitalnog profila osobe-Zante Jonev.
-Mnogi ljudi ne razmišljaju o tome da slika snimljena u kancelariji može otkriti naziv firme, dokumenta u pozadini, bedževe, uniforme, pa čak i raspored prostorija. Drugim riječima, trend je zabavan, ali nije neutralan – on podrazumijeva razmjenu podataka, a svaka razmjena nosi određeni rizik- kaže sagovornica.
-Zloupotrebe mogu biti različite. Krađa identiteta je prilično učestala, i nastaje kada se fotografija i osnovni podaci mogu iskoristiti za pravljenje lažnih profila na društvenim mrežama ili u komunikaciji sa trećim licima. Ciljane prevare (phishing/fišing) je takođe lakše sprovesti u djelo kada se zna čime se neko bavi i gdje radi, jer je time i mnogo lakše poslati uvjerljivu lažnu poruku ili mejl. Spajanje podataka odnosno informacije iz različitih izvora mogu se povezati i koristiti za precizno profilisanje osobe, što je posebno opasno u marketinške, ali i manipulativne svrhe- naglašava Jonev.
Ona kaže da je važno da razumijemo da jednom podijeljeni digitalni podatak ne možemo „povući nazad“.
Postoje podaci koje nikada ne bi trebalo dijeliti, bez obzira na to koliko je alat “zabavan”, “pametan” ili “popularan”.
-To su fotografije djece, lična dokumenta (lična karta, pasoš, zdravstvena knjižica), tačna adresa stanovanja i lokacija u realnom vremenu, podaci o školi, razredu, smjeni koju dijete pohađa, informacije o rutini (kada smo sami kod kuće, kada dijete ide u školu), povjerljive poslovne informacije i dokumenta– naznačava Katarina Jonev.
Izvor: N1