U Minsku je 2. avgusta obavljena prva transplantacija bubrega crnogorskom državljaninu o trošku države.
Fond za zdravstveno osiguranje do sada nije pokrivao troškove transplantacije u Bjelorusiji pa su pacijenti mogli da je obave samo o svom trošku, koji je iznosio oko 70 hiljada eura.
– Ovo je veliki dan i velika pobjeda za sve nas. Hvala svima koji su se izborili za to da nam se produži život – rekla je Sanja Pešalj iz udruženja Hrabro za novi život.
U Crnoj Gori na transplantaciju bubrega čeka 57 osoba.
Nakon pregleda u Kliničkom centru Crne Gore pacijente će slati na pretrage u Minsk. Ako se ispostavi da je podoban za transplantaciju pacijent će biti stavljen na listu čekanja, koja je od 6 do 8 mjeseci, a u nekim slučajevima i do dvije godine.
– Upitno je da li će biti transplantirani svi koji odu na pregled. Mi smo teško bolesni ljudi i što smo duže na dijalizi zdravstveno stanje nam je sve lošije, dosta nam je organa uništeno a da bi transplantacija bila uspješna moramo relativno zdravi biti – kazala je Tanja Stanojević iz ovog Udruženja.
Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Sreten Jakić je kazao da su ovim našli sve neophodne pravne norme da građani ostvare ustavom zagarantovano pravo na kvalitetni život.
– Petoro ljudi godišnje će iz Crne Gore ići na transplantaciju, u zavisnosti od njihovog stanja i procjene kolega iz Minska – istakao je Jakić.
Od 2019. oko 23 pacijenta iz Crne Gore je u bjeloruskom Centru obavilo kadaveričnu transplantaciju bubrega.
Irena Čabarkapa je jedna od njih. Transplantaciju o svom trošku obavila je prije četiri mjeseca i, kako kaže, ,,danas je osjećaj sjajan”.
– Na dijalizi sam bila 11 godina. Skupila sam novac i hvala svima kojima su mi pomogli da živim i ostvarim san. Srećna sam što moji cimeri neće čekati dugo i što će dok su zdravi doći do transplantacije, koja je dini vid ozdravljenja. Dijaliza je mučenje, to je velika patnja – rekla je Čabarkapa.
Naime, Crna Gora sa Bjelorusijom nije imala saradnju u oblasti medicine.
Prema Zakonu o donaciji organa, u Bjelorusiji su svi građani koji dožive moždanu smrt donori, osim u slučajevima kad neko tokom života ili njegov bračni partner eksplicitno navede da je protiv toga.
U regionu, osim Crne Gore, samo Republika Srpska, od februara ove godine ima saradnju sa Centrom za hirurgiju, transplantologiju i hematologiju iz Minska.
Crna Gora je od 2018. godine članica Eurotransplanta, najveće međunarodne organizacije za transplantaciju organa. Međutim, od tada su obavljene samo dvije transplantacije, jer saradnja s ovom organizacijom funkcioniše po principu reciprociteta, odnosno razmjene organa.
Crna Gora je potpisnica Konvencije o borbi protiv trgovine organima Savjeta Evrope i Istanbulske konvencije o sprečavanju kupoprodaje organa i transplantacionog turizma.
Zbog mogućih zloupotreba, Savjet Evrope formirao je platformu za praćenje odlazaka za transplantaciju organa u druge države. Crna Gora je dio i te platforme.
One koji imaju živog davaoca organa do sada su slali samo u Tursku.
Izvor i foto: RSE