DRUŠTVO PREPORUKA
CENTRALNA BANKA: Deset klijenata se žalilo na zloupotrebe
Foto: Gradska RTV
Centralnoj banci su se tokom prošle godine obratila četiri klijenta, a u toku 2024. godine šest klijenata, koji su ukazivali na zloupotrebu platnih instrumenata, takozvani ,,phishing”, kazali su Gradskom portalu iz Centralne banke Crne Gore.
Iz Centralne banke upozoravaju da hakeri sve više koriste vještačku inteligenciju, te da su sa napretkom tehnologije, uključujući i upotrebu vještačke inteligencije, očekivani i sve savršeniji vidovi prevara.
Objašnjavaju da poslovne banke vode statistiku o prevarama u skladu sa svojom internom politikom i propisima, te da će statistika u vezi prevara u prvoj polovinu 2024. godine, biti dostupna u drugoj polovini jula tekuće godine. Međutim, ta statistika se, kako kažu, odnosi na proizvod/uslugu na koju se odnosi prigovor, ali ne i na razlog prigovora (prevara i sl).
Fišing (Phishing) je oblik napada koji se koristi kako bi se od klijenata banaka, na prevaran način saznali njihovi lični podaci, kao što su korisnička imena, lozinke, brojevi kreditnih kartica i druge povjerljive informacije.
-Fišing napad podrazumijeva nekoliko koraka: pripremu napada, prikupljanje podataka i njihovu zloupotrebu. Nakon što napadač izabere svoju metu, tj. pojedinca ili grupu, on se žrtvi lažno predstavlja kao poznati i pouzdani subjekt (banka, društvena mreža, kolega, prijatelj) koristeći slične ili klonirane imejl adrese, sajtove, logotipe i dizajn – navode iz CBCG.
Napad se može izvesti preko različitih sredstava komunikacije, a najčešće napadač, kako kažu, šalje mejl, tražeći od primaoca da klikne na link ili preuzme prilog.
-Takvi linkovi obično vode do lažnih internet stranica koje izgledaju identično kao prave stranice i žrtve unose svoje podatke, ne shvatajući da je u pitanju prevara. Pored toga, za obmanu se mogu koristiti i SMS poruke ili čak telefonski pozivi u kojima se napadač može predstaviti kao na primjer, službenik banke. Nakon što prikupi osjetljive podatke od žrtve, napadač će obično pokušati lično da ih zloupotrijebi ili da ih proda- navode iz Centralne banke.
Banka je, shodno Zakonu o platnom prometu, dužna da prije izvršenja elektronske transakcije identifikuje klijenta na osnovu dva različita faktora zaštite.
-Ukoliko je do prevare došlo i pored toga što je banka, prije izvršenja elektronske transakcije identifikovala klijent upotrebom kombinacije tih faktora, banka može imati jaku argumentaciju da je do prevare došlo zbog krajnje nepažnje klijenta ili postupanja klijenta sa namjerom prevare, i u tim situacijama koje mogu biti predmet dokazivanja, nije dužna da klijentu nadoknadi štetu. Ukoliko banka ne dokaže da je klijent autorizovao transakciju u smislu navedenog zakona, dužna je da klijentu nadoknadi štetu – kažu iz CBCG.
Centralna banka ne raspolaže informacijama o procesuiranim fišing prevarama niti o visini iznosa koji je otuđen na ovaj način.
Savjet za građane
Iz Centralne banke ističu da je značajna uloga poslovnih banaka, navodeći kako građani da prepoznaju „fišing“ poruke.
-Fišing poruke i internet stranice često sadrže gramatičke greške, neobične linkove, hitne zahtjeve za akciju i od korisnika traže lične informacije. Hakeri sve više koriste vještačku inteligenciju kako bi kreirali vjerodostojne kopije orginalnih mejlova i internet stranica. Naglašavamo da su, u skladu sa važećim propisima, sve banke dužne da uspostave i sprovode procese za podizanje svijesti korisnika platnih usluga o sigurnosnim rizicima povezanim sa tim uslugama, kao i da im pruže pomoć u vezi sa svim pitanjima, i prijavama nepravilnosti. Takođe, banke su dužne da sprovode niz mjera radi onemogućavanja i ograničavanja zloupotrebe podataka ukradenih kroz fišing napade -navode iz CBCG.
Neke od tih mjera su: upotreba već pomenute kombinacije dva različita faktora za potvrdu identiteta osobe koja je incirala elektronsku platnu transakciju; definisanje limita potrošnje za platne transakcije koje se izvršavaju određenim platnim instrumentom na zahtjev klijenta; obavezna ponuda usluge upozorenja o iniciranju i/ili neuspješnim pokušajima iniciranja platnih transakcija klijentima.
Stručnjaci ipak naglašavaju da potpuna zaštita ne postoji i da je kontinuirana edukacija od ključnog značaja.
-Savjetujemo građane da budu na oprezu i redovno prate uputstva od strane svojih banaka. Preporučujemo građanima da vode računa o sadržaju poruka koje im stižu, posebno ako sadrže linkove koji naizgled stižu od Pošte, banke ili sličnih institucija (linkovi i internet adrese mogu biti jako slični originalnim internet adresama poslovnih banaka) – napominju iz CBCG.
Takođe, upozoravaju, detaljno treba proučiti OTP kod koji se dobija od banke.
-Ako primalac nije onaj kome je građanin namijenio uplatu, ako je iznos različit i/ili u drugoj valuti od one u kojoj građanin ima namjeru da plati, ne treba da ukucava OTP u ponuđeno polje, već da odmah prekine transakciju. Isto važi ako u poruci od banke piše da je u pitanju aktivacioni kod za Apple pay ili Google Pay, a građanin misli da treba da izvrši plaćanje – i u tom slučaju treba obustaviti dalju proceduru – ističu iz CBCG.
Iz Centralne banke savjetuju građane u vezi sa bezbjednim internet transakcijama.
-Banka Vas nikada neće pozvati telefonom ili poslati SMS poruku da se raspituje o PIN kodu Vaše platne kartice i drugim osjetljivim podacima; Uvijek treba obavljati internet kupovinu na bezbjednim i poznatim internet stranicama, uz upoznavanje sa svim elementima cijene usluge i uz oprez prilikom unosa podataka koji sadrže informacije o platnim karticama; Važno je da računar sa kojeg vršite plaćanje ima instaliran najnoviji antivirusni softver; U imejl porukama nikada ne navodite osjetljive podatke sa platne kartice, u vidu broja kartice, datuma isteka ili PIN koda; U slučaju gubitka, krađe ili sumnje u zloupotrebu vaših bankarskih podataka, odmah pozovite banku i slijedite njihova uputstva – zaključuju iz CBCG.
Izvor: CDM/ Gradski portal
