DRUŠTVO DRUSTVO_IZDVOJENO
ZAVOD ZA ŠKOLSTVO: Đaci, njih 37 odsto, ne znaju kako da reaguju na nasilje
Istraživanje Zavoda za školstvo pokazalo je da 37 odsto đaka ne zna šta treba da uradi kada su izloženi nekom obliku nasilja, a 32 odsto njih nema slobodu da se obrati svakom nastavniku škole kada im je potrebna pomoć, kazali su za portal MNE magazin iz Zavoda za školstvo.
Smatraju da učenici treba da se osposobe da adekvatno reaguju na nasilje, da ga prijave, bilo da su žrtva oni sami ili neko drugi, te da se stvori mogućnost da se učenici, ako je potrebno, obrate za pomoć bilo kom nastavniku u školi. Iz Zavoda ukazuju i na važnost da je potrebno da se obezbijedi da svi nastavnici odmah adekvatno reaguju na svaki oblik nasilja. Podsjećaju da je istraživanje pokazalo da 35% učenika nijesu uvjereni da će nastavnici adekvatno i odmah reagovati kad se pojavi neki problem vezan za nasilje.
Socioemocionalno učenje
– Međunarodna istraživanja su pokazala da socioemocionalno učenje i podrška takvom učenju doprinosi kvalitetu učenja i znanja, smanjenju međuvršnjačkog nasilja, pozitivnoj školskoj klimi i inkluzivnijoj školskoj sredini u kojoj se svi osjećaju prijatno (učenici i nastavnici). Školska klima je jako važna za suzbijanje vršnjačkog nasilja. Najviše napretka u razvoju klime protiv nasilja moguće je postići izgradnjom povjerenja kod učenika da će ih obrazovno-vaspitna ustanova zaštititi od svakog oblika nasilja – naveli su iz Zavoda.
Poručuju da je veoma važno kod nastavnika izgraditi kompetencije da prepoznaju izloženost učenika nasilju i da pravovremeno reaguju na nasilje, prije nego što se nakupe negativne emocije, bijes, ljutnja.
– I to ne samo kod učenika koji su žrtve nasilja, već i kod njihovih roditelja koji isto tako preživljavaju posljedice nasilja u školi. Pokazalo se da o nasilju u obrazovno-vaspitnim ustanovama više znaju roditelji učenika, nego sama škola. Učenicima koji su uključeni u nasilje, bilo da se radi o žrtvi ili nasilniku, potrebna je individualana podrška, i to od najranijeg školskog uzrasta – rekli su oni.
Đaci nezadovoljni sobom
Dodaju da većinu ovih učenika, i žrtve i nasilnike, karakteriše nezadovoljstvo sobom – to se ne mora odnositi na učenike koji su inicijatori nasilja, koji suprotno žrtvama mogu imati visoko mišljenje o sebi, socijalna izolovanost – ili eventualno prihvaćenost unutar manjih, perifernih grupa, koje čine isto tako agresivni ili nepopularni pojedinci, socijalna nekompetentnost -nedostatak socijalno‐emocionalnih vještina: tolerancije, empatije, samokontrole, odgovornosti) uz izraženu agresivnost, bilo da je ispoljavaju više otvoreno – fizički ili prikriveno – verbalno.
– Cilj psihološkog rada sa ovim učenicima ne smije biti njihovo odbacivanje, jer to već imaju, već njihova integracija u školsku sredinu – istakli su oni.
Objasnili su da učenicima koji su izloženi nasilju, odmah po saznanju, obrazovno-vaspitna ustanova mora obezbijediti sigurnu sredinu, bez prijetnji, ucjena, fizičkog maltretiranja. Učenicima koji iniciraju nasilje, kako ističu, škola mora odmah uputiti snažnu poruku, a ako je potrebno i represivnu mjeru, da je njihovo ponašanje neprihvatljivo i da se neće tolerisati.
Foto: Zavod za školstvo
Zdravi stilovi života izborni predmet
Zavod za školstvo je izradio obrazovni program Zdravi stilovi života, koji se kao izborni predmet, izučava u osnovnim i srednjim školama. Precizirali su da se u okviru ovog programa izučava i posebno poglavlje koje se odnosi na vršnjačko nasilje u školama, u okviru kojeg učenici uče kako da razlikuju vidljive i manje vidljive oblike nasilja, objasne moguće uzroke nasilja i koriste stečeno znanje za konstruktivno rješavanje konflikata.
U narednom periodu planiraju savjetovanje i edukaciju školskih timova kako bi se na adekvatan način organizovalo i obezbijedilo poštovanje procedura u preventivnom i interventnom djelovanju u situacijama postojanja vršnjačkog nasilja, kao i realizaciju programa obuke koje imaju za cilj jačanje kompetencija nastavnika u prevenciji nasilja, uključujući i online nasilje.
Vaspitno djelovati
Smatraju da je jačanje vaspitnog djelovanja obrazovno-vaspitnih ustanova prioritetno pitanje buduće strategije vaspitanja i obrazovanja, kao i promjena zakona u tom dijelu kroz donošenje vaspitnog plana predškolske ustanove, osnovne i srednje škole kojim škola razvija bezbjedno i podsticajno okruženje i neposredniju saradnju sa roditeljima za ostvarivanje ciljeva vaspitanja i obrazovanja.
Iz Zavoda ističu da vaspitno djelovanje treba da bude podržano kroz reviziju posebno nastavnog plana i programa osnovne i povezivanje vaspitnih i nastavnih strategija, tako da vaspitanje ne bude odvojeno od učenja, već njegov integralni dio – preventivno i proaktivno djelovanje sa specifičnim strategijama rada koji povezuju vaspitanje, učenje i inkluziju (medijska pismenost, građansko vaspitanje, kulturno-umjetničko vaspitanje u obrazovno-vaspitnom procesu).
Dodaju da je potrebno obezbijediti uslove u obrazovno-vaspitnim ustanovama koji podstiču kreativnu klimu i zajedništvo.
– Neophodno je da direktori obrazovno-vaspitnih ustanova zajedno sa nastavnim osobljem osiguraju bezbjedno i podsticajno okruženje za učenje u svim obrazovno-vaspitnim ustanovama kroz sprovođenje aktivnosti koje sadrže jačanje socijalnih vještina, tolerancije, uvažavanja različitosti, uvažavanje razvoja i što većeg stepena kreativnosti, jačanje emocionalne i socijalne pismenosti i učenja učenika u cilju sprečavanja nasilja, jačanje kompetencija nastavnika kroz profesionalni razvoj o ovom pitanju – rekli su oni.
U saradnji sa UNICEF-om, Zavod za školstvo je razvio program „Moje vrijednosti i vrline“ – podrška škole razvoju socio-emocionalnih vještina učenika i učenica koji se kontinuirano sprovodi od 2017. godine i kojim je obuhvaćeno 110 osnovnih i srednjih škola.
– Ovoj uspješnoj inicijativi prethodilo je istraživanja Zavoda za školstvo, a koje se odnosilo na vaspitnu uloge škole. Jedan od glavnih nalaza tog istraživanja je da je naša škola prosječno uspješna jer smo dominantno orijentisani na ocjene i postignuća učenika. Program je obezbijedio snažnu podršku u razvijanju socijalnih i emocionalnih vještina (SEV) djece i mladih, koje su nezaobilazan element kvalitetnog obrazovanja, pripreme za dalje školovanje, cjeloviti razvoj ličnosti, aktivan društveni život i uspješan ulazak u svijet rada – istakli su.
Poručuju da ovladavanje ovim vještinama pomaže djeci i mladima da razumiju i kontrolišu svoje i razumiju tuđe emocije, da grade i održavaju miroljubive odnose s vršnjacima i odraslima, da se međusobno podržavaju, da budu empatični, zadrže osjećaj kontrole nad vlastitim životom i da sačuvaju samopozdanje i optimističan stav prema sebi, svojim sposobnostima i svijetu oko sebe.
N. Petrović
(Tekst objavljujemo u okviru projekta realizovanog u saradnji sa Ministarstvom kulture i medija)
Najnoviji komentari