
Međunarodni dan djece oboljele od raka obilježava se svake godine 15. februara. Maligne neoplazme koje se javljaju u djetinjstvu predstavljaju nacionalni i globalni javno-zdravstveni prioritet, pa se obilježavanjem ovog dana ukazuje na potrebu za ulaganje zajedničkih napora cjelokupne javnosti u poboljšanju tretmana i njege, kvaliteta života i emocionalnih i socijalnih potreba djece oboljele od malignih neoplazmi, poručili su iz Instituta za javno zdravlje (IJZCG).
Pored toga, datum skreće pažnju na potrebe podrške porodicama koje imaju djecu oboljelu od raka.
– Kao podrška obilježavanju Međunarodnog dana djece oboljele od raka, osmišljen je simbol borbe protiv raka među djecom, u obliku zlatne vrpce, a ideja je nastala 1997. godine u Sjedinjenim Američkim Državama, na inicijativu grupe roditelja koji su ukazali na potrebu za stvaranjem univerzalnog simbola i mobilisanja veće pažnje usmjerene na smanjenje smrtnosti i invaliditeta zbog raka kod djece. Zlatnom bojom se želi istaći neprocjenjiva vrijednost dječijeg života – istakli su u Institutu za javno zdravlje Crne Gore.
Osim toga, dodaju da iskustva su pokazala da djeca na putu koji prolaze u borbi protiv raka, baš kao i zlato koje prolazi proces obrade i topljenja, postaju jača i snažnija.
– Ovi mali heroji se suočavaju se sa bolnim izazovima i teškoćama koje ova bolest nosi, a to im pomaže da budu snažniji, hrabriji i otporniji. Trogodišnji ciklus kampanje (2024 – 2026) ima za cilj da odgovori na izazove sa kojima se suočavaju pacijenti sa rakom u djetinjstvu, njihovi njegovatelji i zdravstveni radnici širom svijeta – objasnili su u IJZCG-u.
Prva godina kampanje, kako kažu, će se fokusirati na razotkrivanje različitih izazova i nejednakosti sa kojima se susreću oni koji se kreću kroz složeni pejzaž raka u djetinjstvu.
– Rana i tačna dijagnoza raka kod djece, sa blagovremenim i efektivnim liječenjem, treba da bude cilj uspješnog pristupa u kontroli ovih bolesti. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da se svake godine, postavi oko 400.000 dijagnoza malignih neoplazmi kod djece, starosti od 0-19 godina. U slabo i srednje razvijenim zemljama stopa izlječenja je manja od 30 odsto – navodi se u saopštenju IJZCG-a.
Ovaj podatak je, kažu, u znatnom kontrastu u odnosu na visoko razvijene zemlje, gdje stopa izlječenja od mnogih uobičajenih malignih neoplazmi kod djece prelazi 80 odsto.
– Svjetska zdravstvena organizacija je definisala osnovni cilj do 2030. godine, koji se odnosi na uklanjanje bola i patnje kod djece i njihovih porodica, kao i dostizanje stope preživljavanja sve djece oboljele od raka, širom svijeta od bar 60 odsto. Ovo predstavlja udvostručenje trenutne stope preživljavanja, što će spasiti približno oko jedan milion dječjih života u narednoj dekadi. Prema procjeni IARC (Međunarodna agencija SZO za istraživanje raka) za 2020. godinu broj djece (0-19 godina starosti) oboljele od raka u Crnoj Gori je 23. Od ukupnog broja oboljelih 15 je muškog pola. Najčešće dijagnoze malignih neoplazmi kod djece i adolescenata (0-19), u Crnoj Gori bile su leukemije, zatim maligne neoplazme mozga i limfomi – ukazuju iz Instituta.
Rani simptomi i znakovi
Rano prepoznavanje simptoma i znakova omogućava pravovremenu dijagnozu i uključivanje terapije što će pozitivno uticati na duže preživljavanje i unapređenje kvaliteta života djece i adolescenata, poručuju iz te ustanove.
Obratiti pažnju na sljedeće znakove i simptome:
- Čvorići naročito bezbolni, bez groznice i drugih znakova infekcije, u predjelu glave i vrata, stomaka i karlice, udovima, testisima;
- Neobjašnjivi gubitak težine, hronični umor, bljedilo, pojava modrica, krvarenje;
- Uporna i ponavljana groznica, uporni kašalj, kratkoća daha, noćno znojenje;
- Promjene na oku, gubitak vida, bijela zenica, nova razrokost, izbočena očna jabučica;
- Glavobolja, posebno ako je neuobičajena, teška i uporna;
- Bolovi u kostima i zglobovima;
- Vrtoglavica, gubitak ravnoteže i koordinacije, promjena ili pogoršanje hoda;
Iz IJZCG navode da ukoliko roditelji uoče neki od znakova i simptoma, potrebno je da potraže stručnu medicinsku pomoć, kako bi ih uputio na adekvatna mjesta daljeg postupka zdravstvene zaštite.
– Međunarodnim danom djece oboljele od raka želi se ukazati i na značaj prevencije, kao najznačajnije dugoročne strategije za smanjenje učestalosti obolijevanja i umiranja djece od raka – naveli su.
Kako smanjiti rizik obolijevanja od raka?
Iz Insituta su kazali da zdravim životnim navikama tokom trudnoće, u djetinjstvu i tokom perioda adolescencije, znatno se smanjuje rizik obolijevanja od raka.
- Ne koristiti duvanske proizvode tokom perioda trudnoće i u kući, kako bi se izbjeglo pasivno izlaganje djece štetnim efektima dima iz duvanskih proizvoda.
- Tokom ljetnjeg perioda, zaštititi kožu djece od opekotina od sunca, koristiti zaštitni faktor, najmanje SPF 15 tokom cijelog dana i staviti im šešir ili kačket na glavu koji štiti lice. Izbjegavati izlaganje suncu i sunčanje u najtoplijem dijelu dana.
- Djeca treba da jedu raznovrsnu hranu sa što više vlakana, voća i povrća i izbjegavaju prerađevine od mesa, hranu sa puno soli i zaslađene napitke, kao što su industrijski sokovi. Zdrava ishrana pomaže jačanju imuniteta organizma.
- Aktivan način života, redovna fizička aktivnost tokom perioda rasta i razvoja jer smanjuje rizik od pojedinih malignih neoplazmi i uz pravilnu ishranu omogućava održavanje normalne tjelesne mase. Gojaznost je povezana sa razvojem pojedinih malignih neoplazmi.
- Smanjiti izloženost djece kućnim hemikalijama za čišćenje, bojama i drugim sredstvima čuvajući ih na sigurnom mjestu, nedostupnom djeci.
- Ograničiti štetnu upotrebu alkohola u periodu trudnoće.
- Štititi se od određenih vrsta infekcija koje povećavaju rizik za nastanak raka (virusi hepatitisa: HBV, HCV, humani papiloma virus – HPV, Helicobacter pylori). Postoje vakcine koje štite od navedenih virusa i dio su kalendara vakcinacije – Hepatitis B za novorođenčad i vakcina protiv HPV