DRUŠTVO SLAJDER
IVANA VOJINOVIĆ: Vlada hitno da pripremi strategiju adaptacije na klimatske promjene
Crnogorska Vlada pod hitno mora da donese strategiju adaptacije na klimatske promjene i uhvati se u koštac sa jednim od najvećih globalnih izazova 21. vijeka, rekla je MNE magazinu direktorica Centra za klimatske promjene Univerziteta Donja Gorica Ivana Vojinović.
Vojinović je objasnila da je direktna posljedica klimatskih promjena, pored ostalog, smanjen broj dana sa sniježnim padavinama i trajanje sniježnog pokrivača, što znači da otopljavanje stvara rizik od poplava za Crnu Goru, rekla je za MNE magazin Ivana Vojinović.
Kaže da bi posljedice poplava mogle da budu velike materijalne štete, ugroženost kritične infrastrukture, dok bi poljoprivredne površine smještene u kotlinama posebno mogle da budu snažno pogođene poplavnim talasima.
-Takođe, fenomen takozvane meteorološke poplave – urbane i bujične poplave, koja znači kratkotrajne kiše jakog intenziteta je sasvim moguć, u bilo kojem dijelu Crne Gore, posebno ukoliko se bude povećavala nekontrolisana urbanizacija, pa se može desiti da bujični tokovi ostanu bez prirodnih korita – rekla je ona.
Crna Gora se, ocjenjuje Vojinović, nalazi pod ogromnim rizikom od poplava, jer obilne kišne serije u kombinaciji sa topljenjem snijega u planinskim predjelima, dovode do porasta nivoa voda u rijekama i jezerima, nakon čega nastupaju poplave koje nanose materijalne štete i ugrožavaju normalno funkcionisanje infrastrukturnih sistema.
Koja su područja ugrožena?
-Poplavama u Crnoj Gori najviše su ugroženi obod Skadarskog jezera, donji tok Rijeka Morače i Bojane. Takođe, sve češće i intenzivnije poplave se javljaju u Plavsko-Gusinjskoj kotlini, kao i duž toka Lima, od Plava do Bijelog Polja. Postoji bojazan da će i kao direktna posljedica meteoroloških faktora sve više nastajati i takozvane meteorološke poplave, odnosno kratkotrajne kiše jakog intenziteta koje će dovoditi do urbanih i bujičnih poplava, odnosno plavljenja djelova gradova, saobraćajnica i kuća, što će prIčinjavati velike materijalne štete – rekla je Vojinović.
Olujne, grmljavinske i gradonosne nepogode, kao i vrtložni fenomeni u obalnom pojasu, poput morske pijavice su, dodaje Vojinović, takođe, opasnost za Crnu Goru i mogli bi da nanesu veliku štetu objektima i naruše nesmetano funkcionisanje infrastrukturnih sistema.
– Uz to, područje Crne Gore i južni Jadran redovno su i na udaru ciklona koji uslovljavaju obilne padavine, jake olujne vjetrove, intenzivne grmljavinske procese, jake talase na moru, itd, te stvaraju otežane uslove za skoro sve aktivnosti uz obalu. Svakako, ključni klimatski hazard u obalnom pojasu Crne Gore – porast nivoa mora, zahtijeva urgentno prilagođavanje uslova izgradnje u obalnom području. Realna klimatska opasnost za Crnu Goru su i hladni, odnosno ledeni talasi koji mogu da poprime karakter nepogode u slučajevima kada se bilježe ekstremno niske temperature – ističe Vojinović.
Potrebna strategija
Imajući u vidu činjenicu da Crna Gora pripada regionu Evrope koji je najranjiviji na štetne i negativne posljedice klimatskih promjena, potrebno je, kaže ona, da se nadležni organi mnogo ozbiljnije bave ovim problemom. To znači da Vlada mora što hitnije da pripremi i donese strategiju adaptacije na klimatske promjene, jer jedino u uslovima kada bude postojao strateški okvir u ovoj oblasti, pod uslovom da se dosljedno primjenjuje, moći će da se kaže da se klimatskim hazardima ne upravlja stihijski, već sistemski.
-Klimatske promjene moraju da budu u fokusu donosilaca političkih odluka u Crnoj Gori, jer bez postojanja političke volje i najbolje napisani zakoni i upozoravajuća mišljenja stručnjaka i nauke neće naći svoju prohodnost i primjenu u praksi. Trenutno se uz podršku UNDP-ija izrađuje nacionalni plan adaptacija na klimatske promjene, koji će obuhvatiti četiri sektora pogođena klimatskim promjenama: poljoprivredu, vode, turizam i zdravlje. Ono što je važno je to da će ovaj dokument donijeti i finansijsku procjenu primjene mjera adaptacije na klimatske promjene u navedenim sektorima. Međutim, moraju se ubrzati aktivnosti na njegovoj pripremii Vlada mora pokazati mnogo veću odlučnost da se uhvati u koštac sa jednim od najvećih globalnih izazova 21. vijeka – rekla je ona.
Dodaje da ako političari, zaista, žele da obezbijede uslove za kvalitetan život građana Crne Gore, ne smije se desiti situacija iz prethodne tri godine da se politici klimatskih promjena ne poklanja pažnja koju zaslužuje. Podsjeća da posljednji Izvještaj Evropske komisije za 2022. opominje Vladu da ubrza aktivnosti na ovom planu.
-Na liniji preporuka Evropske komisije, smatram da bi buduća Vlada morala da svrsta adaptaciju na klimatske promjene u grupu glavnih političkih prioriteta ako želimo, između ostalog, i da ispunimo evropske ciljeve smanjenja emisija gasova s efektom staklene bašte za 55% do 2030, odnosno da ih svedemo na nultu stopu do 2050. godine – rekla je ona.
Svaka decenija toplija od prethodne
Navodi da zbog izostanka strategije adaptacije na klimatske promjene, Crna Gora nema kompletan odgovor na ekstremne vremenske uslove koji nastaju kao posljedica klimatskih promjena. Podsjeća da je od 70-ih godina 20. vijeka do danas, svaka decenija u Crnoj Gori bila toplija od prethodne, a najtoplija je bila posljednja – 2011-2020.
-Vrijeme u Evropi i našem regionu postajaće ekstremnije, što čini prilagođavanje klimatskim promjenama i jačanje spremnosti društva ključnim, jer će vremenski ekstremi u Crnoj Gori sve više uticati na zdravlje stanovništva, ekonomiju i prirodu. Hazardi su neizbježni, a njihova eliminacija nemoguća – rekla je ona.
Kaže da Crna Gora za sada uglavnom djeluje ex post, nakon što se klimatski hazard – požar, suša, poplava, toplotni talas, desi.
-U tom smislu, neophodno je napraviti pomak od prakse reagovanja na događaj ka praksi prevencije, i to upravo kroz donošenje strateškog dokumenta. Naime, ne možemo samo gasiti požare, sanirati imovinu koja je oštećena u poplavama, niti isključivo kompenzirati poljoprivrednike koji su žetvu izgubili usljed udara grada i olujnog vjetra. To znači da bi mjere u strategiji adaptacije morale da budu preventivne, odnosno da se tiču na primjer sprječavanja daljeg uništenja prirodnih sistema zbog degradacije i krčenja šuma u Crnoj Gori, koje su značajni takozvani ponori ugljen dioksida – objašjava Vojinović.
Mjere u strategiji, prema njenim riječima, morale bi da budu usmjerene i ka zaustavljanju neodržive prenamjene upotrebe i zagađenja zemljišta, ograničavanju poljoprivredne proizvodnje sa upotrebom agresivnih hemikalija…
-Kako je priroda najjači saveznik u borbi protiv klimatskih promjena, smatram da bi strategija snažno morala upravo da naglasi mjere očuvanja i zaštite šuma, prašuma i močvara koje mogu obezbijediti efektivne mjere smanjenja emisija, prilagođavanja i ublažavanja klimatskih promjena – rekla je Vojinović.
Strategija adaptacije posebno mora da se bavi sektorom poljoprivrede.
-Naime, veliki dio poljoprivrednih područja u Crnoj Gori nalazi se u ravnicama, što ih čini posebno sklonim poplavama, a izložene su i sušama. Poljoprivreda zavisi od specifičnih temperaturnih uslova i raspoloživosti vode, pa bi mjere u ovoj oblasti trebalo da uključuju različite kombinacije, od promjene sorti ili datuma sjetve do povećanja i unaprijeđenja navodnjavanja za određene usjeve kada je to ekonomski izvodivo i kada nema ograničenja u dostupnosti vode, unaprijeđenja suzbijanja šteta od grada, kako prinosi i prihodi na farmama ne bi opadali u budućnosti – istakla je ona.
Pješačiti, voziti bicikl…
Za početak, potrebna je bolja edukacija o klimatskim promjenama kako bismo bolje razumjeli problem koji riješavamo i promijenili sopstvene navike. Treba da se potrudimo da što više pješačimo i vozimo bicikl, umjesto što se vozimo automobilima, da bolje izolujemo naše domove, da se trudimo da trošimo manje energije u našim prostorima, da prilagodimo ishranu….
-Veliku ulogu u procesu adaptacije na klimatske promjene treba da preuzmu gradovi. Razlog za njihovo isticanje u borbi sa klimatskim promjenama jeste taj što gro populacije živi u urbanim cjelinama, pa lokalne vlasti moraju da donose takozvane zelene prostorne planove, a što je i obaveza iz EU Strategije biodiverziteta do 2030. godine za svaki grad sa više od 25.000 stanovnika. Ovakvi planovi bi trebalo da daju odgovor na klimatske probleme kroz takozvana rješenja zasnovana na prirodi, insistiranje na više zelenila i parkova, izgradnju pametnih zgrada, obezbjeđivanje zaliha čiste vode, upotrebu obnovljivih izvora energije i održivog transporta između urbanih i ruralnih područja – rekla je Vojinović.
Centar za klimatske promjene UDG je naučna, istraživačka i obrazovna institucija koja ekspertizom pokriva sve oblasti Zelene agende – Poglavlje 27 – životna sredina i klimatske promjene, tj. Klaster 4 – zelena agenda i održiva mobilnost. Vojinović kaže da je njihova misija da na osnovu naučnih podataka, primijenjenog istraživanja i edukacije u oblasti Zelene agende doprinesu rješavanju problema izazvanih klimatskim promjenama i degradacijom životne sredine. Centar je osnovan uz veliku podršku Rajendra Pachauri-ja, koji je u svojstvu predsjedavajućeg Međuvladinog panela UN o klimatskim promjenama 2007. godine primio Nobelovu nagradu za oblast klimatskih promjena, a koja je te godine podijeljena sa Al Gorom, bivšim potpredsjednikom SAD-a.
Mn.M.
