Porto Novi
MAGAZIN SLAJDER

PSIHOLOŠKINJA ANJA REDŽIĆ ZAVRŠILA PRESTIŽNE FAKULTETE: Voli da je ljudima dobro u njihovoj koži

 

Psihološkinja Anja Redžić za sebe kaže da je empatična, tolerantna osoba, da joj je stalo do drugih i da je zato i upisala ovu nauku. Voli da je ljudima dobro u njihovoj koži, voli da sluša, ohrabri i ukaže ljudima na njihove jake strane kojih često nijesu svjesni.

Anja je završila osnovne studije psihologije na Šefild Univerzitetu u Solunu, a onda i master program kliničke psihologije na Eötvös Loránd (ELTE) fakultetu u Budimpešti.

Kod Anje je želja da studira u inostranstvu postojala još od ranih tinejdžerskih dana, kada je shvatila da gaji u sebi kritički stav spram mnogih društvenih pojava, koji se u drugačijem okruženju bolje prihvata. To je uočila boraveći u Londonu na ljetnjoj školi usavršavanja jezika 2012-te godine. Teme koje se tiču psihologije i mentalnog zdravlja su je još tada interesovale.

-Nekako su se okolnosti „namjestile“ da sam preko Fejsbuka dobila obavještenje o prezentaciji o mogućnostima studiranja na britanskim fakultetima. Tamo sam čula za ispostavu Šefild Univerziteta u Solunu, prijavila se i bila primljena na osnovne studije psihologije. Uslovi upisa su bili standardni – uspjeh u srednjoj školi, znanje engleskog jezika koje se moralo potvrditi TOEFL ili IELTS-om i iskazana motivacija za studijski program – objašnjava ona.

Sučeljavanje argumenata 

Profesori na tom fakultetu, kaže Anja, su bili jako otvoreni, posvećeni i spremni da pomognu i da upute studente u svaki segment nastavnog programa.

-Najviše mi se dopalo to što su nas podsticali na kritičko razmišljanje i pružali slobodu ispoljavanja stavova. Tamo sam naučila da se argumenti mogu sučeliti na miran način, uz uvažavanje sagovornika, da aktivno slušam i donosim zaključke tek kad otklonim sve sumnje da li sam nekoga u potpunosti razumjela. Shvatila sam i da mogu mnogo da naučim i od ljudi koji različito misle. Upravo smo na taj način, kroz debate na časovima i učili, raspravljajući o teorijama, a ne reprodukujući gradivo. To mi se najviše i dopalo – što dobri rezultati na ispitima nisu zahtijevali klasične odgovore na postavljena pitanja, već su iziskivali suštinsko razumijevanje. Moje zadovoljstvo ovakvim pristupom nastavi se ubzo reflektovalo i kroz ocjene – rekla je ona.

Nakon što je završila osnovne studije u Grčkoj, napravila je pauzu u trajanju od dvije godine tokom koje je radila u Crnoj Gori i inostranstvu. Po povratku u Crnu Goru krenula je da traži master programe kliničke psihologije u Evropi i naišla na  Eötvös Loránd (ELTE) fakultet u Budimpešti, čiji joj se akademski program dopao.

Upitana koliko joj je bilo otežano da upiše taj državni fakultet, kaže da je zahtijevao slanje motivacionog pisma, dokaza o poznavanju engleskog  jezika, kopiju istraživačkog rada sa osnovnih studija, referentno pismo, diplome i transcripta ocjena sa osnovnih studija, dobar prosjek, medicinsko uvjerenje i na kraju prijemni ispit.

-Prijemni ispit je bio online putem Skype-a  i sastojao se od čitanja naučnog članka koji pošalje profesor sa ELTE fakulteta. Dozvoljeno vrijeme za čitanje članka iznosi sat vremena, nakon čega slijede pitanja od strane komisije vezano za teoretsku pozadinu određene tematike i statističke analize koja je sprovedena u datoj studiji- precizirala je ona.

Prihvatanje različitosti

Fakultet su pohađali studenti iz svih djelova svijeta, pa je samo u njenoj grupi bilo studenata iz Maroka, Irana, Švedske, Izraela, Jordana, Indije, Pakistana, Meksika, Turske i Gruzije. Smatra da internacionalno okruženje itekako doprinosi formiranju ličnosti  mlade osobe, podiže svijest o različitim kulturama, drugačijim pogledima na život, podstiče fleksibilnost u stavovima i promišljanjima, doprinosi toleranciji i prihvatanju različitosti.

– Takođe, studije u inostranstvu najčešće podrazumijevaju i dijeljenje smještaja sa jednom ili više osoba, što nas nauči da budemo uviđajni, poštujemo tuđe vrijeme i ritam i naučimo da rješavamo konflikte na konstruktivan način, a  i da budemo uredniji – rekla je ona.

 Dodaje da je važno napomenuti i da studiranje u inostranstvu doprinosi nezavisnosti i priprema mlade ljude za buduće životne izazove, doprinosi snalažljivosti, borbenosti i individualizmu.

-Mišljenja sam da su pomenute iskustva jednako vrijedna kao akademska, jer studije imaju kratak rok trajanja, ali stečena prijateljstva i životne vještine ostaju – ističe Anja.

Objašnjavajući zašto je odobarala ovu profesiju i na koji način želi da doprinese društvu, kaže da je psihologija jedna plemenita profesija koja zahtijeva iskrenu usmjerenost na ljude – njihovu dobrobit, njihove misli, osjećanja i način ponašanja, kao i razumijevanje i istraživanje pozadine svih pomenutih aspekata.

Situacija u Crnoj Gori

 Smatra da se u Crnoj Gori i dalje nedovoljno pažnje poklanja mentalnom zdravlju. Osobe sa mentalnim poremećajima su, dodaje Anja, najčešće stigmatizovane ili čak izopštene ili posmatrane kao neadekvatni, nepoželjni članovi društva. Dalje, prema njenim riječima, postoji ogroman nedostatak edukacije o mentalnim poremećajima i bolestima mentalnog zdravlja, kao i nedostatak ulaganja u programe zaštite i promocije mentalnog zdravlja.

-Ne postoji pouzdana statistika o broju samoubistava u Crnoj Gori (a znamo da Crna Gora spada u zemlje sa visokom stopom suicida), kao ni SOS linije za prevenciju suicida – rekla je ona.

Ističe i da su deficitarni psihoterapeuti koji primjenjuju određene psihoterapeutske pravce i metode namijenjene liječenju određenih psihičkih poremećaja, te su takvi pacijenti najčešće prepušteni sami sebi.

-Ne postoje multidisciplinarni timovi za liječenje poremećaja u ishrani, već se pacijenti referišu za Beograd. Ne postoji divizija odjeljenja u psihijatrijskoj klinici u Podgorici (npr. psihosomatika, adolescentsko odjeljenje, psihotični poremećaji, neurotični poremećaji itd), što vjerovatno narušava proces liječenja, kao i sam ishod liječenja – ističe ona.

 Stava je da je neophodno poboljšanje uslova za liječenje pacijenata sa mentalnim poremećajima u psihijatrijskim klinikama.

-Stoga, voljela bih da svojim trudom i zalaganjem promijenim tu situaciju na bolje u granicama svojih mogućnosti – kaže ona.

Angažman u Ljubljani

U oktobru se seli u Ljubljanu, gdje će raditi kao asistentkinja na projektu u istraživačkoj organizaciji koja se bavi socijalno-političkim pitanjima. Radiće u multidisciplinarnom timu. Trudiće se da nauči što više, ne bi li to znanje i iskustvo donijela u Crnu Goru. 

N.Đ.

Foto: Privatna arhiva

One Response to PSIHOLOŠKINJA ANJA REDŽIĆ ZAVRŠILA PRESTIŽNE FAKULTETE: Voli da je ljudima dobro u njihovoj koži