DRUŠTVO SLAJDER
IVANA VOJINOVIĆ: Zdrava i čista životna sredina nije luksuz, već nužnost
Generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Ivana Vojinović za portal MNE magazin je kazala da će u sklopu pregovaračkog poglavlja 27, koje se tiče životne sredine, morati da prenesu gotovo 700 tehnički zahtjevnih pravnih akata u nacionalno zakonodavstvo, kako bi bilo usklađeno sa legislativom Evropske unije.
Ona je, takođe, govorila o tome što je Evropska unija tri godine sprovodila projekat za postavljanje temelja za određivanje buduće Natura 2000 mreže u Crnoj Gori, u sklopu koje će određeni djelovi teritorije naše države biti proglašeni Natura 2000 područjima, te postati dio zajedničke prirodne baštine EU. Kazala je da je u tom smislu urađeno mapiranje staništa i vrsta na devet odabranih biodiverzitetskih lokacija, ali da se do okončanja istraživanja ne može znati koja bi staništa i vrste mogle da se proglase dijelom ove mreže… Vojinović je komentarisala i kako je zadovoljna na koji način građani brinu o svojoj životnoj sredini….
Krajem prošle godine otvorili ste poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu, što je ujedno jedno od najzahtjevnijih u pregovaračkom procesu. Koji su to ključni i najveći izazovi u ovom poglavlju i kada možemo očekivati da se zatvori?
-Iskustvo svih novih država članica pokazuje da je poglavlje 27 koje se tiče politike životne sredine jedno od najkompleksnijih poglavlja u pristupnim pregovorima, te da potpuna primjena ove, kao jedne od najsloženijih oblasti zakonodavstva EU, nosi sa sobom značajan broj izazova koji se postavljaju pred društvom u cjelini.
Pored izazova prenošenja gotovo 700 tehnički zahtjevnih pravnih akata u nacionalno zakonodavstvo, poseban izazov je praktična implementacija EU ekoloških obaveza i zahtjeva, kao i jačanje administrativnih kapaciteta na nivou države i jedinica lokalne samouprave, a posebno inspekcijskih službi. Povrh svega toga, poseban fokus jeste izgradnja/održavanje ekološke infrastrukture. Za sve pomenuto potrebno je kontinuirano izdvajanje značajnih finansijskih sredstava. Procijenjeno je da ćemo u ovu oblast do 2035. investirati oko 1,420 mlrd. Određeni dio tog iznosa od oko €200 miliona, već je u posljednje dvije godine obezbijeđen za projekte sanacije i ekološke izgradnje. Kako zdrava i čista životna sredina nije luksuz, već nužnost koja se mora obezbijediti, nesumnjivo da će sva planirana ulaganja donijeti benefite našoj državi, i u ekološkom i ekonomskom pogledu.
Projektovano je da se najveći finansijski teret tiče oblasti kvaliteta voda, kroz izgradnju postrojenja za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda i infrastrukture u oblasti pijaće vode i zaštite od poplava. Da bi sistem upravljanja otpadom funkcionisao kao i u EU, i obuhvatao selektivno sakupljanje otpada na nivou svih opština, zadovoljene zahtijevane stope reciklaže pojedinih frakcija otpada, riješeno pitanje tretmana opasnog otpada i niz drugih zahtijeva, potrebno je ulaganje od oko €368 miliona.
I privreda će morati da uloži značajna sredstva, a vezano za uvođenje nove i efikasnije tehnologije u energetske i industrijske sisteme. Svakako, potrebno je i dalje i značajnije ulaganje u zaštitu prirode.
Evropska unija je, uz vašu podršku, tri godine sprovodila projekat za postavljanje temelja za određivanje buduće Natura 2000 mreže u Crnoj Gori, u sklopu koje će određeni djelovi teritorije naše države biti proglašeni Natura 2000 područjima, te postati dio zajedničke prirodne baštine EU. U kojoj je fazi ispunjavanje tog zadatka i kakva su Vaša očekivanja?
-Zaokružili smo prvi korak vezano za uspostavljanje ekološke mreže Natura 2000 kroz završetak pomenutog projekta. Urađeno je mapiranje staništa i vrsta na devet odabranih biodiverzitetakih lokacija u Crnoj Gori. U toku je nastavak istraživanja koje sprovodimo sopstvenim ljudskim i finansijskim resursima.
Inače, Natura 2000 je mreža koju čine područja važna za očuvanje ugroženih vrsta i staništa u EU. Mreža je uspostavljena 1992. i pokriva 18% kopnene teritorije u EU, kao i oko 4% morskih voda, te predstavlja najveću ekološku mrežu na svijetu pod jedinstvenim regulatornim okvirom.
Djelovi crnogorske teritorije koji budu proglašeni Natura 2000 područjima postaće dio zajedničke prirodne baštine EU. Imajući u vidu visok stepen raznolikosti našeg biodiverziteta, očekivanja su da će Crna Gora značajnije doprinijeti evropskom biodiverzitetu kako u pogledu % zaštićene teritorije, tako i u pogledu kvaliteta nominovanih staništa i vrsta. Ipak, sve do okončanja terenskih istraživanja sa sigurnošću ne može se znati koja bi staništa i vrste mogle da se proglase dijelom mreže Natura 2000, kao ni udio teritorije koji bi mogao biti opredijeljen za te lokacije u Crnoj Gori.
Uspostavljanje Natura 2000 mreže i prosljeđivanje prijedloga ka EK uslov je koji Crna Gora mora da ispuni do dana ulaska u EU, kao jedan od preduslova za zatvaranje Poglavlja 27 u pregovorima s EU. Da bi došli do te faze, u narednom periodu očekuje nas dalji intenzivan terenski i naučni rad na prikupljanju i objedinjavanju baza podataka o važnim staništima, njihovim granicama, divljim vrstama biljaka i životinja (posebno ptica), gustini njihove populacije i sl.
Ono što je sigurno je da će u skladu sa praksom EU, crnogorska Natura 2000 mreža biti podijeljena na 2 tipa područja. Prvi će biti određeni na temelju Direktive o pticama i biće uključeni u ekološku mrežu zbog očuvanja ptičjih vrsta. Podsjetila bih da se u Crnoj Gori nalazi pet međunarodno značajnih područja za ptice: Skadarsko jezero, Ulcinjska solana, Šasko jezero, Durmitor i Biogradska gora, te da našu ornitofaunu čini 347 od ukupno 526 ptičjih vrsta u Evropi.
Drugi tip Natura 2000 područja biće ona koja se uključuju zbog očuvanja drugih vrsta i stanišnih tipova na bazi Direktive o staništima. I tu bih podsjetila da je u Crnoj Gori, između ostalog, registrovano više od 3.200 vrsta biljaka, 16.000 primjeraka faune i 70% teritorije države pokriveno je kvalitetnim šumama.
Radite i na rješavanju problema crnih ekoloških tačaka, koje podrazumijeva saniranje deponije grita u Jadranskom Brodogradilištu u Bijeloj, Flotaciono jalovište Gradac u Pljevljima, deponije pepela i šljake ,,Maljevac” u Pljevljima i čvrstog otpada i bazeni crvenog mulja u KAP-u. Jeste li zadovoljni dosadašnjim rezultatima?
-Veoma sam zadovoljna napretkom koji smo ostvarili od početka 2017. godine naovamo. Mogu reći da vrlo ozbiljno rješavamo problem zagađenja opasnim industrijskim otpadom iz ranijeg perioda. Podsjetiću da se naša država kreditno zadužila kod Svjetske banke za oko 45 miliona eura da sanira četiri industrijske lokacije kontaminirane ovom vrstom otpada. Od juna 2018. teku radovi na sanaciji lokacije Bijela, i biće završeni u martu 2020. Prošle sedmice smo izabrali izvođača radova na sanaciji jednog dijela deponije pepela i šljake Maljevac (TE Pljevlja) i radovi će početi tokom jula, dok je međunarodni tender za izbor izvođača radova na sanaciji jalovišta Gradac pri rudniku Šuplja stijena objavljen početkom juna ove godine. Sanacija ove 2 lokacije biće završena u junu 2020.
Takođe, u toku je izrada Glavnog projekta za remedijaciju dva bazena crvenog mulja na lokaciji KAP, kao i izrada projektnog zadatka za izradu Glavnog projekta za sanaciju deponije čvrstog otpada u okviru KAP-a.
Ranije ste izjavili da ćete formirati eko-fond, odnosno posebno pravno lice u državnom vlasništvu koje bi funkcionisalo po principu da bi zagađivanje i degradiranje životne sredine plaćali zagađivači. Kako odmiče taj projekat?
-Vlada je u novembru 2018. donijela Odluku o osnivanju Fonda za zaštitu životne sredine, tj. Eko fonda. Funkcionisanje Eko fonda znači da će sredstva prikupljena od strane subjekata koji obavljaju aktivnosti koje zagađuju životnu sredinu, biti namjenski plasirana u programe i projekte u oblasti zaštite životne sredine. Na ovaj način stvoriće se uslovi za obezbjeđenje stabilnog i stalnog izvora finansiranja aktivnosti u oblasti životne sredine. Sredstva za finansiranje Fonda obezbjeđuju se iz budžeta, od sredstava eko-naknada, domaćih i stranih donacija i kredita i drugih vidova finansiranja, što je uređeno u Zakonu o životnoj sredini.
Svojim radom Fond će težiti da postane prepoznatljiv subjekat u Crnoj Gori i poželjan partner građanima, privrednicima, jedinicama lokalne samouprave i drugim državnim organima, kao i međunarodnim institucijama, koji će im kroz stručnu i finansijsku pomoć omogućiti ostvarenje programa i projekata u oblasti zaštite životne sredine, klimatskih promjena i energetske efikasnosti.
U martu 2019. Vlada je imenovala Odbor direktora Fonda koji je izradio Statut koji će vrlo brzo biti proslijedjen Vladi na donošenje.
U planu je da projektom „Podrška izradi Šestog nacionalnog izvještaja prema Konvenciji o biološkoj raznovrsnosti (CBD)“ date presjek stanja o pravcima kojima se kreće zaštita prirode u Crnoj Gori, te će taj dokument, takođe, biti osnov za modernizaciju politika zaštite prirode. U kojoj fazi je to trenutno?
-Urađen je VI izvještaj o implementaciji Konvencije o zaštiti biološkog diverziteta za Crnu Goru i u narednim danima, tj. do kraja juna biće poslat Sekretarijatu konvencije. Izrada izvještaja koji se sastojao od sedam poglavlja bila je vrlo kompleksna, jer je bio poseban izazov prikupiti informacije i podatke, i uobličiti ih u svako do poglavlja. Nije bilo ni jednostavno objasniti sektorske pritiske, jer gotovo svaki sektor u Crnoj Gori utiče na određeni način na biodiverzitet.
Tim u Crnoj Gori je odlučio da izvještaj bude struktuiran u četiri podoblasti. Radujemo se što ćemo po prvi put u Crnoj Gori dobiti kvantitativne podatke o finansiranju zaštite prirode. Prvi preliminarni rezultati pokazuju da imamo mnogo veća indirektna nego direktna ulaganja, a izvještaj će biti osnova nama kao donosiocima odluka da sprovođenje politike životne sredine usmjerimo ka ciljevima koji su postavljeni i, kao što ste i Vi naveli u pitanju, modernizujemo politiku zaštite prirode.
Proces izrade izvještaja je bio transparentan i otvoren. Sprovedene su javna rasprava i javne konsultacije, a izvještaj je dostavljen na davanje mišljenja i relevantnim institucijama.
Jeste li zadovoljni na koji način naši građani vode računa o životnoj sredini?
-Uspjeh u oblasti životne sredine umnogome zavisi od svijesti građana i njihove pomoći i doprinosa u očuvanju životne sredine. Edukacija građana jako je važna, jer bez zrele svijesti građana o nužnosti očuvanja životne sredine napredak u Poglavlju 27 biće ograničen. Budući da smo i ranije imali kampanje na temu edukacije građana, planiramo da nastavima sa istima. Ovo iz razloga jer je zahvaljujući kampanjama, svijest javnosti na ovu temu u posljednjih nekoliko godina izuzetno izgrađena i jer je šira javnost, na osnovu dostupnih podataka, upoznata sa pojedinostima. Samo promijenjena svijest o potrebi pažljivog odnosa prema prirodnim resursima može da utiče na promjenu naših svakodnevnih navika.
N.Đ.
Najnoviji komentari