DRUŠTVO PREPORUKA
SLUŽBA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA: U dva grada više od 120 požara
Ilustracija
Iz Službe zaštite i spašavanja apeluju da je krajnji momenat da se građani urazume i prestanu da pale na otvorenom.
-Priča je svake godine ista, mi apelujemo, ali za pojedine naše građane to nema efekta. I dalje pale i ne vode računa o svojoj i bezbjednosti sugrađana, zloupotrebljavaju resurse opštine i Službe zaštite i spašavanja. Od 1. marta imali smo čak 51 intervenciju u gradu i okolini. Ako se nastavi ovako, mart će biti drugi po broju požara otkad vodimo evidenciju, a to je u posljednjih 15 godina. Više požara, 139, je bilo samo u martu 2017. – kaže komandir Službe zaštite i spašavanja Goran Čavić. Uglavnom se, kaže on, radi o šumskim i požarima trave i niskog rastinja, a u najvećem broju slučajeva izazvali su ih nemarni pojedinci.
On je upozorio i na uticaj takvih požara na zagađenje vazduha u Pljevljima, gradu prepoznatljivom upravo po tom problemu.
-Pored toga, drugi negativni efekat tih požara je ekološki. Svi smo cijelu zimu pričali o zagađenju vazduha, o uslovima u kojima dišemo i mi i naša djeca – kazao je Čavić.
On dodaje da pored velikih naprezanja ljudi i tehnike, pljevaljska Služba zaštite i spašavanja trpi i ogromne ekonomske troškove.
-Treća bitna stvar kod ovolikih požara je ta što se troše resursi Službe zaštite. Kad to kažem, mislim na vozila, na gorivo, rezervne djelove, prekovremene sate za vatrogasce i sve to u nekoj krajnjoj liniji plaćamo mi građani. Ljudi su malo navikli da na jedan poziv dobiju vozilo i tri-četiri čovjeka. Oni vrlo lagano prilaze tome, bez razmišljanja da li su možda zloupotrijebili neki resurs, da li je ta grupa vatrogasaca bila potrebnija na nekom drugom mjestu i da li je u tom momentu bila potrebnija negdje drugdje kako bi spasila nečiji život – kazao je Čavić.
Od početka mjeseca Služba zaštite i spašavanja u imala je 76 intervencija uglavnom na gašenju šumskih požara i niskog rastinja. Komandir Milonja Rakonjac kazao je da je glavni uzrok izbijanja požara ljudski faktor.
-Zbog nemara i nebrige pričinjena je velika materijalna šteta uglavnom na kompleksima listopadnih šuma. Posljednjih pet dana imali smo 22 intervencije. Vatrogasci su gasili vatru u Cerovu, Rasovu, Bogazu i Lijesci gdje je vatra uništila sedamdeset tovara sijena Dušanu Boškoviću. Sijeno je zapaljeno zbog nemara komšije koji je palio travu na livadi i vatrena stihija se prenijela na susjedovu imovinu i uništila mu tri stoga sijena – kazao je Rakonjac.
On je naveo da su gasili požare i u Žaljevu, Lješnici (dimnjak na stambenom objektu), te Njegnjevu, Čokrlijama, Potrku, Pavinom Polju, Malom Polju gdje su, po običaju, usljed paljenja korova na livadama stradali i šumski kompleksi.
Komandir je podsjetio da do 20. oktobra važi zabrana paljenja vatre na otvorenom.
Izvor: Pobjeda
