DRUŠTVO PREPORUKA
OMBUDSMAN: Djeca u Crnoj Gori nemaju povjerenja u odrasle da bi potražila pomoć
Ilustracija
Skoro 60 odsto djece u Crnoj Gori izjavilo je da nema slobodu da samoinicijativno posjeti školskog psihologa ili pedagoga ukoliko ima neki problem ili dilemu, posebno ako konkretna situacija nije vezana za školske obaveze i to je problem koji mora da se promijeni, poručeno je na jučerašnjoj sjednici skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode.
Ovaj podatak saopštila je zamjenica ombudsmana Snežana Mijušković, predstavljajući izvještaj koji je ta ustanova lani sačinila, a tiče se mentalnog zdravlja djece u našoj državi, u sklopu kojeg je, između ostalog, urađena i anketa. Ispitana su, kako je pojasnila, djeca uzrasta od 13 do 16 godina, a bilo ih je 260.
STRES
– Osnova dobrog mentalnog zdravlja formira se u ranom životu. Problemi koji vode ka poremećajima mentalnog zdravlja postaju sve brojniji u uslovima savremenog načina življenja… Djeca su rekla da će prije sama pokušati da riješe problem ili dilemu koju imaju – porazgovaraće sa drugom, drugaricom, bratom, sestrom ili će savjet potražiti putem neta – rekla je ona.
Čak je 55 odsto ispitanika, prema njenim riječima, navelo da se informiše putem interneta o svim stanjima koja ih zanimaju, a tiču se eventualnog ugrožavanja njihovog mentalnog zdravlja. – Anketirana djeca su kao ključne situacije koje smatraju svojim najvećim problemom i stanjem koje izaziva stres navela: školske obaveze i odnos sa nastavnikom, nastavnicom, odnos sa roditeljima ili prevelika očekivanja od roditelja, emotivne veze i fizički izgled.
Djeca se svakodnevno suočavaju sa različitim izazovima koji mogu ugroziti njihovo mentalno zdravlje. Servisi podrške, pomoći i zaštite morali bi im biti brojniji i dostupniji – rekla je ona. Šef predstavništva UNICEF-a Osama Makavi Kogali kazao je da treba da se svi zapitamo zašto su mladi ljudi nespremni da pričaju sa odraslima o svojim problema.
PRAKSA
– To je važna stvar… I ja sam roditelj, ovo je važno za sve nas i izazov je… Moramo da se izborimo sa tim, to zavisi od roditelja, kao i od djece – rekao je on, ističući da se ove godine obilježava 30 godina od nastanka Konvencije o pravima djeteta, te da je naša država ostvarila napredak ,,u korist svoje djece“. Ako, prema riječima Jelene Gluščević iz Centra za prava djeteta, kažemo da su djeci obezbijeđena sva prava, a pojedini danas, u 21. vijeku, pješače 14 kilometara do škole i, pri tome, nemaju podršku za taj problem, njima ta konvencija mnogo ne znači. Potrebe djece jesu iste, ali dostupnost prava nije i to je ono na čemu treba da radimo… Isto tako, kao što je važno djetetu u Mojkovcu, Plužinama, Šavniku da ima podršku psihologa u školi, jednako kao i ono dijete u Nikšiću, Podgorici ili nekom većem gradu – rekla je ona. Negodovala je što u nekim gradovima nemamo pedijatra, psihologe, logopeda.
Predstavnik Ministarstva zdravlja Miro Knežević, međutim, odgovorio joj je da u svih 18 domova zdravlja imaju timove za djecu koje čine pedijatar i medicinska sestra. Milisav Korać iz Saveza naša inicijativa ukazao je na problem prebukiranosti vrtića, navodeći da je neprimjereno da u učionici od 20 metara kvadratnih bude 87 djece. – Nedostaje i registar za djecu sa posebnim obrazovnim potrebama. Zabrinjava nepopunjenost dnevnih centara sa djecom sa smetnjama u razvoju… Ako vidimo u ovom izvještaju ombudsmana da u dnevnom centru jednom ne postoji defektolog, logoped, fizioterapeut, onda se i ne treba čuditi zašto popunjenost nije ni 50 odsto – rekao je on.
Srčana oboljenja povezana su sa negativnim iskustvima iz djetinjstva
Poslanik Suad Numanović istakao je da, nažalost, do sada niko nije uradio istraživanje o povezanosti mentalnog zdravlja sa zdravstvenim problemima koji se kasnije reflektuju kroz život.
– U Americi dvije trećine djece ima neko negativno iskustvo, odnosno svako osmo dijete ima četirii ili više negativnih iskustava koja su osjetila u ranom djetinjstvu i to su upozoravajuće brojke koje, kada bi kod nas uradili analizu, pretpostavljam da bi bile takve ili da ne kažem možda i negdje u nekim situacijama i gore – rekao je on. Kako je dodao, skoro 2,2 puta češće ta djeca obole od srčanih oboljenja.
– Ako smo poznati kao nacija gdje su kardiovaskularna oboljenja u vrhu oboljenja i ako to povežete sa negativnim iskustvima djece iz ranog djetinjstva, onda moramo shvatiti koliko je ovo ozbiljna stvar – istakao je Numanović.
U Klinički stiže dječiji psihijatar
Miro Knežević iz Ministarstva zdravlja najavio je da će tokom idućeg mjeseca u Klinički centar Crne Gore doći još jedan dječji psihijatar koji završava specijalizaciju, te da tokom godine treba da dođe njih još troje. Govoreći koliko je psihijatara u Crnoj Gori, naveo je da ih je u vanbolničkim uslovima 22, kao i 17 psihologa i šest neuropsihijatara.
– Bolničkih psihijatara imamo 16, neuropsihijatara 11, psihijatara 10. U domovima zdravlja imamo osam centara za mentalno zdravlje, osam domova zdravlja ima potpuno opremljene kapacitete, u sedam domova zdravlja imamo da rade psihijatar i medicinska sestra, centar za djecu sa posebnim potrebama u osam domova zdravlja – istakao je on.
Izvor: Analitika
