U prethodnih mjesec u regionu su zabilježena tri smrtna slučaja djece koja su preminula tokom treninga, a nalazi su pokazali da je do fatalnog ishoda došlo usljed zastoja srca. To je bio povod za razgovor sa dr Minom Rudanović-Popović, dječijim kardiologom iz Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore.
Naša sagovornica kaže da je ,,mnogo više mladih osoba u rekreativnom ili ne-takmičarskom sportu u riziku od iznenadne smrti zbog neprepoznatog kardiovaskularnog oboljenja” i ukazuje na to da iznenadnu srčanu smrt kod djece mogu da izazovu različiti uzroci.
-Razlog mogu biti urođene anomalije srca, promjene na srčanim komorama, virusna oboljenja ovog organa, ili problemi poput aritmija, koji nastaju kao posljedica električnog poremećaja rada srca. Kod djece i adolescenata je rijetka, premda, kada se uključe djeca koja se aktivno ne bave sportom pravi efekat je potcijenjen. Mnogo je više mladih osoba u rekreativnom ili ne-takmičarskom sportu u riziku od iznenadne smrti zbog neprepoznatog kardiovaskularnog oboljenja, a samo je sportistima omogućen kardiovaskularni skrining što predstavlja aktuelnu etičku dilemu donosioca odluka velikih zdravstvenih sistema, ali ne i kardiologa koji su u direktnom kontaktu sa svakim pojedinim djetetom-kaže dr Rudanović-Popović.
Podsjećajući na to da je smrt, naizgled zdravog djeteta koje se gleda kao najzdraviji dio društva, uvijek tragični događaj koji otvara pitanja da li se moglo intervenisati i spriječiti fatalan ishod, naša sagovornica kaže da
,,običnim” sistematskim pregledima od strane pedijatra u domovima zdravlja nije moguće utvrditi da li dijete ima neku srčanu manu ili virus, jer za to nisu dovoljne slušalice, stetoskop i aparat za pritisak.
Srčana mana, dodaje, može da promakne ljekaru. Ni najbogatiji zdravstveni sistemi u svijetu nijesu u mogućnosti da omoguće svoj djeci kardiovakularne skrining preglede koji pored kliničkog pregleda obuhvataju ultrazvuk srca i EKG što bi, po njenim riječima, bilo idealno.
– Moja je preporuka da se, posebno kod djece koja se bave sportom, radi EKG i ultrazvuk srca. U odnosu na samo EKG skrining pregled, dobija se proširenje spektra kardiovaskularnih oboljenja koja se detektuju i smanjenje lažno pozitivnih rezultata skrininga, a što ima potencijal da obezbjedi bezbjednije okruženje za sve dječije aktivnosti.Takođe, dešava se i da dijete bude dobro na pregledu, a onda slučajno dobije virus ili neku viremiju i premine kada istrči na teren. Zato je dobro ljekarske preglede ponavljati na šest mjeseci-preporučuje doktorka.
Na pitanje u kojoj mjeri fizička aktivnost djeteta utiče na zdravlje srca, a kada nije preporučljiva, dr Rudanović-Popović kaže:
,,Prema publikaciji časopisa Circulation “Promocija kardiovaskularnog zdravlja kod djece: izazovi I mogućnosti do 2020 i poslije” fizička aktivnost od najmanje jedan sat dnevno je neophodna za zdravlje srca. Promocija fizičke aktivnosti u kombinaciji sa pravilnom ishranom, održavanjem optimalne tjelesne težine i ne započinjanjem pušenja cigareta je ključna za prevenciju srčanih oboljenja kasnije u životu. Kod postojanja bilo kakvih kardiovaskularnih smetnji, fizička aktivnost bi se trebalo odvijati u skladu sa preporukama ljekara. Takođe, roditelji bi trebalo da primIjete simptome koji govore da mališan ima problem. Znaci koji o tome govore su brzo zamaranje djeteta, zatim kada mališan čučne da se odmori poslije napora, kada stane da dođe do daha poslije kretanja uzbrdo, kao i kada često preblijedi.”
V.T.