Organizacioni tim KotorArta pozvao je direktoricu Turističke organizacije Kotor i umjetnicu Anu Nives Radović da učestvuje na festivalu i ona će upriličiti performans u sklopu kojeg će izraditi slike koje će potom moći da se kupe u Galeriji Solidarnosti. Sav novac od prodaje biće namijenjen kupovini slušnih aparata za djecu sa oštećenim sluhom.
Ana Nives Radović je ispričala za portal MNE magazin da je organizacioni tim KotorArta, poznajući njeno interesovanje za angažovanu umjetnost i stvaralaštvo koje mora da nosi duboku poruku namijenjenu cijelom društvu, pozvao da doprinese ovogodišnjoj temi – ekologiji – konstatujući da problem zagađivanja i nedovoljno promišljen način tretiranja životne sredine zahtijevaju multimedijalni osvrt. Precizirala je kako će u muzičkom dijelu programa 13. avgusta nastupiti perkusionista Darko Karlečik, koji će svirati na instrumentima napravljenim od otpada koji će biti izvađen sa morskog dna u zalivu.
– Podsjetivši se svega onoga što sjajna organizacija 4Ocean radi – mrežama čisti okeane od plastičnog otpada, a zatim ga reciklira i od njega pravi nakit i druge predmete – pomislila sam kako bi se od izronjenog moglo napraviti još nešto. Došli smo na ideju o skulpturi i taj posao će biti povjeren grupi veoma mladih volontera. Kako sam zadužena za taj dio učinilo mi se da je moj angažman prilično skroman u odnosu na vrijeme kojim raspolažem. Moj performans uključuje postavljanje mozaika sa više od 100 minijatura na platnu koje će u jednoj postavci nositi jednu, a zatim drugu poruku – istakla je ona.
Motivi na slikama, kako je dodala, biće u skladu sa temom – morski svijet, grad i njegovi simboli.
– Nakon performansa radovi će biti odnešeni u Galeriju Solidarnosti, gdje će se moći kupiti- navela je ona.
Pojašnjavajući kako se dosjetila ova ideje, istakla je kako se, čim je zaokružila koncept performansa i odlučila da prikupi sredstva, otvorilo pitanje -gdje uložiti novac.
-Stvar je kompleksnija nego što mi se činilo, jer u drugim zemljama kada radim humanitarne izložbe novac odlazi u fondacije i troši se za ono što je prioritet kada se za tim ukaže potreba. Ovdje je situacija drugačija, prije svega jer nemamo fondacije tog tipa koje učesnike i organizatore u potpunosti rasterećuju bilo kakvog odlučivanja- priča Radović.
Činjenica je, podsjetila je ona, da u Kotoru postoji Resursni centar za sluh i govor „Dr Peruta Ivanović“ i da postoji mnogo načina da se doprinese kvalitetu njihove nastave i pratećih aktivnosti.
-Spadam među one ljude koji bez naočari uopšte ne mogu da funkcionišu i jednostavno ne bi bilo normalno da nemam razumijevanje za lica sa oštećenim sluhom. Upravo na koktelu nakon otvaranja KotorArta u razgovoru sa nekoliko sugrađana koje sam konsultovala kako uraditi nešto korisno, a da istovremeno bude i u duhu ideje festivala, ali i u skladu sa prioritetima došli smo do ovakvog zaključka – navela je ona.
Odgovarajući na pitanje koliko je, zapravo, naše društvo humano, odnosno koliko vodimo računa jedni o drugima, kaže da se za naše društvo nipošto ne može reći da nije humano, što je, uostalom, pokazala i akcija Teleton, tokom koje je, takođe, pripremila izložbu.
-Ima mnogo dobrih ljudi koji pomažu, ima nekoliko nevladinih organizacija koje se bave pomaganjem najugroženijima, a jedino što je problem je što njihove aktivnosti ne budu propraćene na adekvatan način. Sa druge strane, nepostojanje različitih fondacija i činjenica da se većina donacija uplaćuje na žiro-račune fizičkih lica ograničavajuća je okolnost za kompanije koje bi pomogle, ali zbog oporezivanja to čine u manjoj mjeri – navela je naša sagovornica.
Postoje, naravno, kako dodaje, brojni pojedinačni primjeri nebrige i loše prakse zbog kojih se mnogi nalaze u nepovoljnom položaju, ali kad god se ukaže prilika veliki broj građana se uvijek odazove, bez obzira na to koliko skromna njihova primanja bila.
-Ne zaboravimo sve akcije prikupljanja novca, odjeće, hrane, igračaka, akcije davanja krvi, dobrovoljna vatrogasna društva, gorske službe… Svi smo mi tu jedni zbog drugih i jedni za druge, samo su arogantnost i nepredustretljivost nekih pojedinaca ili grupa vidljiviji zbog pogrešne slike koju o sebi stvaramo bez razloga – istakla je naša sagovornica.
Ona je organizovala 29 humanitarnih izložbi u 17 država – na tri kontinenta, u 21 gradu, a ova jubilarna 30. je druga do sada u Crnoj Gori, ali prva u Kotoru.
N.Đ.