ART PREPORUKA

PODGORICA: Omaž akademiku CANU Slobodanu Kaleziću

17.11.2017. u 9:36

U Biblioteci „Radosav Ljumović“ večeras je u prisustvu brojnih poštovalaca lika i djela istaknutog akademika, umjetnika, profesora dr Slobodana Kalezića obilježena deseta godišnjica od njegove smrti. Tom prilikom o njegovom stvaralaštvu i životu, pored njegovih kćerki Sofije i Svetlane koje su recitovale stihove, govorili su i prof dr Adnan Čirgić, prof dr Siniša Jelušić i književnik Borislav Jovanović.

Prof dr Adnan Čirgić je ukazao i podsjetio na brojna dostignuća profesora Kalezića tokom rada na Filozofskom fakultetu u Nikšiću gdje je, kako je naveo, bio posvećen izučavanju hrvatske književnosti ali za njom nije izostajala ni književno istorijska montenegristika.

-Iz te oblasti je objavio dvije studijske knjige ali kapitalno djelo „Hrestomatija – crnogorska književnost  u književnoj kritici u sedam tomova“ nije stigao jer ga je iznenadna smrt preduhitrila. Hrestomatija je bila važan dio projekta koji je Kalezić pred smrt pokrenuo. Kao njegov student i blizak prijatelj porodice Kalezić danas sam siguran da bi se radovao izlasku trotomne crnogorske književnosti autora Kilibarde, Rotkovića i Nikčevića koju je objavio Crnogorski institut za književnost 2012. u čijem je radu učestvovala i knjegova kćerka Sofija. On nije bio tip kabinetskog istraživača kakvim danas obiluje Crna Gora jer mu njegov istraživački duh to nije dozvoljavao.  Za potrebe edicije Književnost u Crnoj Gori od 12 do 14 vijeka priredio je poeziju kotorskih renesansnih pjesnika-kazao je Čirgić i dodao da je Kalezić osim obimnog predgovora u pomenutoj knjizi  učestvovao i u prepjevavanju određenih tekstova.

On je ovom prilikom podsjetio na više desetina djela koja je Slobodan tokom svog života pripremio izdvojivši Savremene crnogorske pripovjetke i pred kraj života Savremena djela Radovana Zogovića.

-Širok je krug njegovih interesovanja iz domena književno istorijske montenegristike. Ima širih književno istorijskih sinteza o počecima crnogorske književnosti, tu su tekstovi o književnosti do 20 vijeka, o Stefanu Zanoviću, Vasu Pavkoviću, Marku Miljanovu, Njegošu i mnogim drugim-kazao je Čirgić.

Prof dr Siniša Jelušić ovom prilikom je kazao da mu je izuzetna čast što je pozvan da govori o stvaralaštvu Slobodana Kalezića. On je, između ostalog, ukazao na ogroman herojski otpor koji je Slobodan pokazao prema bolesti u kojoj je čak pronalazio stvaralački podstrek.

-To je Ničeansko potvrđivanje egzistencije kada je ona najteža. U tom smislu on može predstavljati uzor svima nama koji zdravlje čini se nekako olako trošimo.  Slobodan je ostavio jedan veoma značajan trag u književnoj istoriji kod nas iako nas je napustio u godinama kada je bio u punom stvaralačkom zanosu- kazao je Jelušić. On je dodao da cjelovitost djela Slobodana Kalezića danas sigurno zaslužuje interesovanje i detaljno istraživanje navodeći da bi se time došlo do ozbiljnih rezutata u oblasti književnosti.

-Širok opseg njegovog stvaralaštva seže od najranijeg pra slovenskog doba do najsavremenijih pisaca. Tu on suvereno vlada i komparativno misli. Uvijek je prisutna komparacija između hrvatskih, srpskih i crnogorskih pisaca i književnosti  a od posebne važnosti ta veza koju je iznio u svom radu poetskog naziva „Zapisi o pojanjima iz tmina“. On govori o jedinstvenom identitetu , o isticanju Slovena kao pjesničkog naroda koji se razlikuje od drugih upravo po dominaciji pjesme, muzike i igre-kazao je dr Jelušić. On je podsjetio da se dr Kalezić, između ostalog,  veoma studiozno bavio i analizom kotorskih pjesnika u djelu „Poetski triptih renesansnog Kotora“ , djela Njegoša i Iva Andrića.

O stvaralaštvu dr Slobodana Kalezića govorio je i književnik Borislav Jovanović koji ga pamti „još iz beogradskih studentskih dana“ a njegov rad i nakon toga. Sjeća se, kaže da, kad god bi negdje bio neki ozbiljan razgovor o književnosti da je Slobodan uvijek bio tu.    

-Postoje dva segmenta autobiografije, plodne, izuzetne karijere dr Kalezića koja je pomalo zaboravljena ali to je samo privid jer u Crnoj Gori to obično tako biva. Pravi stavaroci često budu u sjenci „japajajaca“. Prvi segment koji bih izdvojio kod Kalezića je književni a drugi takođe ne manje brilijantan odnosi se na tri dame „iz njegovog šinjela“, suprugu Zagorku i njihove ćerke“-kazao je Jovanović.

U radu Kalezića on izdvaja rad na sonetima pa tako i djelo pod nazivom „Poetika jednog soneta“ u kojima ih grupiše u tri dijela, dva sonetna vijenca i samostalnu grupaciju soneta. 

-Studioznost, slojevita kreativnost i skromnost sinonimi su za ime i stvaralački učinak Slobodana Kalezića. Studioznost kao biografski integritet jednog autora, skromnost kao način življenja, kreativnost jednaka sa nadarenošću koja je djelovala multidisciplinarno- zaključio je Jovanović na kraju večeri.

I.M.