MAGAZIN PREPORUKA
NEPREVODIVA OSJEĆANJA: Da li ste ikada osjetili “natsukashii” ili “saudade”?
Foto: Profimedia
Da li ste se ikada osjetili mbuki-mvuki – neodoljiv nagon da strgnete odjeću sa sebe dok plešete? Možda pomalo kilig – onaj lepršavi treperavi osjećaj dok razgovarate sa nekim ko vam se dopada? A recimo uitwaaien – osvježavajuću djelotvornost šetnje po vjetru?
Ove riječi – preuzete iz bantua, tagalog jezika i holandskog – nemaju direktan ekvivalent na engleskom, ali predstavljaju veoma precizna emotivna iskustva koja su zapostavljena u našem jeziku. I ako Timu Lomasu sa Univerziteta Istočnog Londona pođe za rukom, možda uskoro postanu mnogo prepoznatljivije, prenosi portal Diz Que Diz.
Lomasov projekat „Pozitivna leksikografija” ima za cilj da obuhvati mnoge ukuse dobrih osjećanja (među kojima ima onih koja su izrazito gorkoslatka) pronađenih po cijelom svijetu, u nadi da ćemo možda početi sve da ih uvršćujemo u našu svakodnevicu. Već smo pozajmili mnoge riječi koje označavaju osjećanja iz drugih jezika, na kraju krajeva – sjetite se frisson iz francuskog ili Schadenfreude iz njemačkog – ali ima toliko mnogo drugih koje još nijesu došle u naš rečnik. Lomas je iznašao na stotine ovakvih „neprevodivih” iskustava do sad – a tek je počeo.
Učenje ovih riječi, nada se on, ponudiće nam bogatije i nijansiranije razumjevanje nas samih. Kaže da one nude sasvim drugačije posmatranje svijeta.
Lomas kaže da je prvobitno bio inspirisan nakon što je čuo predavanje na temu finskog koncepta sisu, što je neka vrsta „izuzetne odlučnosti usred nevolje”. Prema finskim govornicima, engleske ideje riječi kao što su grit, perseverance ili resilience nijesu blizu opisivanja unutrašnje snage obuhvaćene u njihovom izvornom terminu. Neprevodiva je u tom smislu da ne postoji direktan ili jednostavan ekvivalent kodiran u engleskom vokabularu koji bi mogao da obuhvati tu duboku rezonancu.
Intrigiran, počeo je da lovi druge primjere, pretražujući akademsku literaturu i pitajući svakog stranog poznanika za njihove vlastite predloge. Prvi rezultati ovog projekta objavljeni su u “Časopisu pozitivne psihologije” (Journal of Positive Psychology) prošle godine.
Mnogi od termina odnosili su se na izrazito specifična pozitivna osećanja koja često zavise od veoma naročitih okolnosti:
Desbundar (portugalski) – osloboditi nečije inhibicije u dobrom provodu
Tarab (arapski) – stanje ekstaze ili očaranosti indukovano muzikom
Shinrin-yoku (japanski) – opuštanje od kupanja u šumi, figurativno ili doslovno
Gigil (tagalog) – neodoljiv nagon da se uštine ili štipne neko zato što je voljen ili drag
Yuan bei (kineski) – osjećaj potpunog i savršenog ostvarenja
Iktsuarpok (inuit) – neizvjesnost koja se osjeća dok se čeka neko pri čemu se stalno izlazi napolje da bi se provjerilo da li je taj neko stigao
Drugi, međutim, predstavljaju kompleksna i gorkoslatka iskustva koja bi mogla da budu presudna u našem razvoju i uopšteno cvjetanju.
Natsukashii (japanski) – nostalgična čežnja za prošlošću sa osjećanjem sreće zbog dragih uspomena, ali i tuge što je više nema.
Wabi-sabi (japanski) – mračna opustošena subliminalnost usredsređena na prolaznost i nesavršenost u ljepoti.
Saudade (portugalski) – melanholična čežnja ili nostalgija za osobom, mjestom ili stvarima koje su daleko ili prostorno ili vremenski – maglovita snanstvena žudnja za fenomenom koji možda ni ne postoji.
Sehnsucht (nemački) – doslovno životne čežnje, intenzivna želja za alternativnim stanjima i životim ostvarenjima, iako su nedostižna.
Kao dodatak ovim osjećanjima, Lomasova leksikografija takođe uvršćuje lične odlike i ponašanja koja mogu da odrede našu dobrobit na duge staze kao i načine na koje komuniciramo sa ljudima.
Dadirri (australijski aboridžinski) – dubok, duhovan čin slušanja pun poštovanja i razumjevanja.
Pihentagyú (mađarski) – doslovno znači „sa opuštenim mozgom”, opisuje domišljate ljude koji mogu da smisle prefinjene fore ili rješenja.
Desenrascanço (portugalski) – vješto se raspetljati iz nepodobne situacije
Sukha (sanskrit) – autentična istrajna sreća nezavisna od okolnosti
Orenda (huron) – moć ljudske volje da promjeni svijet sukobljen sa moćnim silama kao što je sudbina
Možete da videte mnoge druge primjere na njegovom vebsajtu, gdje takođe postoji prilika da priložite i sopstveni termin.
Sam Lomas priznaje da su mnogi od opisa koje je on do sad ponudio samo približni pravom značenju termina.
-Čitav projekat je rad u toku i ja neprekidno ciljam na to da oplemenim definicije riječi na spisku – kaže on.
-Dobrodošli ste da pošaljete povratne informacije i predloge u tom smislu – dodaje.
U budućnosti Lomas se nada da će drugi psiholozi možda početi da istražuju uzroke i posljedice ovakvih iskustava – da će proširiti naše razumjevanje emocija izvan engleskih koncepta koji su preovladavali dosadašnjnim istraživanjem.
Ali izučavanje ovih termina neće biti samo od naučnog interesa; Lomas pretpostavlja da naše zbližavanje sa riječima zapravo može da promjeni način na koji se mi sami osjećamo tako što će nam se pažnja privući tim prolaznim osjećajima koje smo dugo ignorisali.
-U našem toku svjesti – koje filtrira različite osjećaje, osjećanja i emocije – ima toliko toga da se procesuira da mnogo toga prođe nezapaženo – kaže Lomas. -Osjećanja koja smo naučili da prepoznajemo i obilježimo jesu ona koja primjećujemo – ali ima mnogo toga čega možda nijesmo svjesni. I zato mislim da će, ako dobijemo ove nove riječi, one moći da nam pomognu da artikulišemo čitava područja iskustava koja smo samo u magnovenju primjetili – objašnjava on.
Kao dokaz, Lomas ukazuje na rad Lise Feldman Baret na Sjevernoistočnom univerzitetu, koja je pokazala da naše sposobnosti da prepoznamo i označimo naše emocije mogu da imaju dalekosežna dejstva.
Njeno istraživanje nadahnuto je uočavanjem da neki ljudi upotrebljavaju različite riječi za emocije naizmjenično, dok su drugi izrazito precizni u svojim opisima. -Neki ljudi koriste riječi kao što su anxious, afraid, angry, disgusted (nervozan, uplašen, ljut, zgađen) odnoseći se na uopšteno afektivno stanje kada se osjećaju loše – objašnjava ona. -Za njih, to su sinonimi, dok za druge ljude to su različita osjećanja sa različitim djelovanjem koja su sa njima povezana.
Što je bitno, uvidjela je da ovo onda određuje kako izlazimo na kraj sa životom. Ako ste sposobniji da ustanovite da li osjećate očaj ili anksioznost, na primjer, možda ćete biti sposobniji da odlučite kako da tretirate ta osjećanja: da li da pričate sa prijateljem ili da pogledate smiješan film. Ili da sposobnost da u sukobu sa razočaranjem prepoznate nadu može da vam pomogne da nađete rješenje za svoj problem.
Ovo se naziva emotivna granularnost (zrnatost) i uglavnom je mjeri tako što pita učesnike da ocjene svoja osjećanja svakog dana u periodu od nekoliko nedjelja, prije nego što izračuna varijaciju i nijanse u okviru njihovih izvještaja: da li se isti stari termini stalno poklapaju, na primjer.
Na ovaj način, vokabular emocija je pomalo kao direktorijum koji dozvoljava da se prizove veći broj strategija za borbu sa životom. Svakako, ljudi koji ostvare veliki rezultat na emotivnoj granularnosti su sposobniji da se oporave brže od stresa i manje je vjerovatno da će piti alkohol kao način da se oporave od loših vijesti. Može čak i da poboljša akademske rezultate. Mark Braket sa Univerziteta u Jejlu otkrio je da su djeca od 10 i 11 godina koja su bila podučavana većim emotivnim vokabularom poboljšala svoje ocjene na kraju godine i da su promovisala bolje ponašanje u učionici.
-Što je granularnije naše iskustvo emocije, sposobniji smo da osmislimo naše unutrašnje živote – kaže on.
I Braket i Barel se slažu da bi Lomasova pozitivna leksikografija mogla da bude dobar podsticaj da se započne prepoznavanje prefinjenijih kontura našeg emotivnog pejzaža.
-Mislim da je korisno – možete da zamislite riječi i koncepte sa kojima su one povezane kao alatke za življenje – kaže Baret. One mogu čak i da nas nadahnu da se upustimo u nova iskustva ili da vrednujemo ona stara u novom svijetlu.
To je pravac istraživanja kojim bi Lomas volio da se bavi u budućnosti. U međuvremenu, Lomas nastavlja da gradi svoju leksikografiju – koja se razvila do blizu hiljadu termina. Od svih riječi koje je do sad našao, Lomas kaže da najčešće razmišlja o japanskim pojmovima kao što je wabi-sabi (ta „mračna, osamljena subliminalnost” koja uključuje prolaznost i nesavršenost).
-Obraća se toj ideji nalaženja ljepote u pojavama koje su ostarjele i nesavršene – kaže on.
-Kada bismo vidjeli svijet kroz te oči, mogao bi to da bude drugačiji način angažovanja u životu – dodao je.
Izvor: Diz Que Diz/nedeljnik.rs
