ART PREPORUKA

BARSKI LJETOPIS: Otvorena izložba Marije Tošković „Meandri“

Foto: Studio Petović

Marija Tošković, likovna umjetnica, sinoć je u Galeriji „Velimir A. Leković“ otvorila izložbu grafika „Meandri“, što je njena šesta ovogodišnja izložba u Crnoj Gori, ali prvo predstavljanje u Baru. Prisutnima se, osim gošće Barskog ljetopisa, na otvaranju obratio i selektor likovnog programa, mr Milun Lutovac, istaknuvši značaj ovog događaja za crnogorsku likovnu scenu. Postavka može da se obiđe do 16. avgusta.

Tridesetak grafičkih radova, objedinjenih neobičnim nazivom – Meandri – koje publika ima priliku prvi put da vidi, predstavljaju, kako je umjetnica kazala, „žive vode“, tokove nas samih, koji nas vode ka sopstvenim nepoznatim i neotkrivenim prostorima.
– To je ona jaka bujica koja u svakome od nas postoji i koja s vremena na vrijeme napravi neku okuku. Svi smo u nekom trenutku imali takvu okuku i životu i znamo da je prepoznamo. Ona je čak nalik na muzici, kao što se u njoj simfonija ili sonata vraćaju uvijek istoj temi, samo na drugačiji način da bi se napravila jednu harmoničnu cjelinu. To su Meandri. To su one žive vode koje nas razdvajaju od sna, a spajaju sa nama samima – objasnila je Marija Tošković, koja je inače ćerka našeg poznatog umjetnika Uroša Toškovića.

Foto: Studio Petović

Od svoje petnaeste godine živi u Portugalu, gdje je završila i studije na poznatom Universidade de Évora. Članica je Udruženja portugalskih grafičara, jedna od osnivača grafičkog ateljea Contraprova u Lisabonu. Takođe, članica je Udruženja likovnih umjetnika Srbije. Trenutno živi i radi na relaciji Beograd – Lisabon. Iako je diplomirala slikarstvo, nikada se svojim umjetničkim radom nije udaljila od grafike i crteža, za koje kaže da su njena prva ljubav kojom pokušava da oslika sve stvarnosti našeg unutarnjeg bića.

Foto: Studio Petović

– Diplomirala sam slikarstvo, ali sam se uvijek bavila svojom prvom ljubavlju, a to je crtež, koju sam kasnije prenela i na grafiku koja je bila obogaćenje crtačkog, linijskog izraza. Mislim da su stvarnosti koje ja pokušavam da opišem u suštini, u svima nama. A svaki moj ciklus radova predstavlja po jednu tu stvarnost. U „Bestijarijumu“ sam opisivala odnos između čovjeka i životinje, u „Plimama“, koje je bilo moguće do skoro vidjeti u Tivtu – jedan drugi trenutak, trenutak prelivanja, naviranja u nama, dok su „Meandri“ ta rijeka života koja buja, koju prepoznamo ili ne – kazala je umjetnica.

Foto: Studio Petović

Iza nje su brojne samostalne i kolektivne izložbe u regionu, ali i svijetu. Ova u Baru predstavlja krunu njene ovogodišnje turneje, kojom se okrenula Crnoj Gori, za koju vjeruje da, kao i svaka mediteranska i „južnjačka“ zemlja, kao i Portugal u kome je odrasla, ima jedan poseban odnos prema estetici, koja je dio svakodnevnog života.

Violončelista Aleksandar Rudin na Večernjoj sceni Barskog ljetopisa

Svjetski priznat violončelista, dirigent i pijanista, izvrstan kamerni izvođač, profesor na Moskovskom konzervatorijumu, istraživač ranih notnih zapisa i aranžer, Aleksandar Rudin, nastupiće u subotu 05. avgusta u 22h u Dvorcu kralja Nikole, u okviru Večernje scene 30. jubilarnog Barskog ljetopisa. Ovo će ujedno biti posljednji koncert u seriji predstavljanja velikih svjetskih izvođača na ovogodišnjem Festivalu.
Aleksandar Rudin jedan je od najsjajnijih umjetnika moderne ruske muzičke scene. On pripada novoj kategoriji ruskih izvođača – univerzalnim muzičarima.Diplomirao je na Gnesin-u (GMPI – sada Ruska Muzička akademija Gnesin) 1983. godine u klasi profesora Leva Evgrafova – violončelo i Jurija Ponizovkina – klavir. 1989. godine diplomirao je dirigovanje na Moskovskom konzervatorijumu u klasi profesora Dmitrija Kitaenka .Dobitnik je nagrada i laureat je prestižnih takmičenja (violončelo). Aleksandar Rudin nastupa širom svijeta i učestvuje na festivalima u Edinburgu, Istanbulu i Ljubljani. Kao dirigent redovno nastupa u Rusiji, Finskoj, Turskoj, Poljskoj, Norveškoj i Španiji. Povremeno nastupa u kamernim sastavima kao violončelista i pijanista. Njegovi stalni partneri u kamernim nastupima su Jurij Bašmet, Aleksej Ljubimov, B. Davidovič, Dmitrij Sitkovetski, Vladimir Spivakov, Natalija Gutman i V. Krainev. Kreativna saradnja povezuje Rudina sa ruskim kompozitorima različitih generacija kao što su Dmitrij Kabalevski, I. Čerepnin, Edison Denisov, V. Silvestrov, Rodion Ščedrin, A. Golovin, Artjomov, Klimov i dr.
Muzička raznovrsnost koja omogućava Aleksandru Rudinu da stvara u različitim muzičkim sferama u kombinaciji sa jedinstvenim umjetničkim integritetom čini da se izdvaja među svojim najznačajnijim savremenicima. ,,Muzika nije ponavljanje”, kaže Aleksandar Rudin, ,,ne može se dovesti do nivoa čiste zabave”. Kombinacija manje poznate i potpuno nepoznate muzike sa novim interpretacijama klasičnih “hitova” je karakteristika njegovog najvećeg broja programa.
Iako je Rudin akademski obrazovan, postao je zainteresovan za autentično izvođenje rane muzike. Vremenom je postigao savršen balans: danas svira koncerte na modernom violončelu i preteči violončela (viola da gamba), izvodi romantičarsku muziku na tradicionalan akademski način, dok djela iz baroka i klasike izvodi “istorijski precizno”. Aleksandar Rudin snimio je tridesetak diskova.