DRUŠTVO SLAJDER
MINISTARSTVO KULTURE: Promovisana publikacija ,,Potencijali kulturne baštine Crne Gore – ekonomska valorizacija”
Publikacija ,,Potencijali kulturne baštine Crne Gore – ekonomska valorizacija”, čiji je izdavač Ministarstvo kulture, predstavljena je večeras u Podgorici.
Ona je dio aktivnosti u okviru plana održivog korišćenja kulturnih dobara Crne Gore, koji ima za cilj povezivanje kulture sa drugim resorima i razvijanje novog pristupa u stvaranju uslova za održivo korišćenje kulturne baštine.
Ovom publikacijom, u čijoj su pripremi učestvovali, mr Aleksandar Dajković, (generalni direktor Direktorata za kulturnu baštinu), Dobrila Vlahović (samostalna savjetnica I za kulturnu baštinu) i Jelena Žarić (samostalna savjetnica III za međunarodnu saradnju i evropske integracije u oblasti kulturne baštine), predstavljeno je dvadeset sedam kulturnih dobara i tri potencijalna, kojima 
Ministarstvo kulture, po riječima ministra Janka Ljumovića, želi da ukaže na crnogorsko kulturno nasljeđe čiji potencijal pruža značajne mogućnosti za buduća ulaganja.
– Ovih 30 kulturnih dobara koje nisu slučajni uzorak, već prvi ili potencijalni uzorak koji u ovoj publikaciji ima ideju i cilj da uđe u polje komunikacije s različitim akterima i da kroz svoju, ne samo ekonomsku, već i turističku i kulturološku i društvenu valorizaciju bude nova publikacija koja će u tom izdanju crno-bijele fotografije učiniti kolornim – kazao je Ljumović.
Cilj publikacije jeste da se ukaže na višestruki značaj kulturne baštine, koja osim kulturno-istorijskih i estetskih vrijednosti, posjeduje i ekonomske. Želja je da ovaj vid valorizacije povezan sa održivom namjenom, a u skladu sa poštovanjem konzervatorskih principa, bude put za doprinos unapređenja, zaštite i očuvanja kulturnih dobara, zaštite i očuvanja kulturnih dobara, koja po svojoj osnovnoj funkciji, arhitektonskom izrazu i lokaciji čine neodvojivi dio prostora u kojem se nalaze.
Ministar Ljumović kazao je da oblast zaštite kulturne baštine, odnosno identifikacije upravljanja kulturnom baštinom predstavlja jedno od ključnih pitanja crnogorske kulture.
– Promjena paradigme u savremenoj kulturnoj politici, posebno nakon obnovljene nezavisnosti 2006. godine, kulturnu baštinu stavlja u red važnih faktora kojima se definiše nacionalna politika Crne Gore. Izvještaj o stanju kulturne baštine koji je Vlada Crne Gore usvojila 2005. godine, između ostalog, sadrži i alarmantan procenat od 66 procenata nepokretne kulturne baštine za koju se procjenjuje da se tada nalazila u lošem stanju – istakao je Ljumović, podsjetivši da je proces započet i da je realizovan niz značajnih projekata.
Dva su ključna aspekta kulturne politike u oblasti kulturne baštine, ističe on.
– To je normativni i finansijski. Oni su ključni, jer na sistematičan način pokreću ovaj važan segment kulture Crne Gore. Pretpostavka su za druge aspekte koji u crnogorskom kontekstu znače politiku decentralizacije i ravnomjernog razvoja jedinstvene kulturne baštine i njenog multikulturalnog karaktera – rekao je Ljumović.
Ekonomska valorizacija, koja se bazira na kulturnoj baštini, jedan je od prioriteta Ministarstva kulture Crne Gore i jedan od osnova kulturne politike. U posljednjih pet godina 5.840.000 eura je iz budžeta Ministarstva kulture opredijeljeno ka kulturnoj baštini.
– Investicioni projekti i državna ulaganja, pokrenuta nakon obnove nezavisnosti, značajno doprinose promjeni stanja u kulturnoj baštini. Država je izuzetno važan akter. Ključno je da država i lokalna zajednica, institucije u budućnosti izgrade proaktivan odnos da bi koristili međunarodne fondove i međunarodne platforme -kazao je Ljumović.
Tokom posljednjih desetak godina, istakao je generalni direktor Direktorata za kulturnu baštinu mr Aleksandar Dajković, statistika, indikatori i podaci o sektoru kulture kao i konkretne aktivnosti učinili su da kultura može biti snažan pokretač održivog razvoja.
– Naš cilj je da snažnije radimo na zaštiti očuvanja kulturne i prirodne baštine, valorizaciji arheoloških lokaliteta, nematerijalne i podvodne baštine, muzejskih zbirki, drugih oblika baštine, te podržavamo kreativnost, inovativnost i dinamične kulturne sektore. Baština predstavlja izvor identiteta i kohezije, dok kreativnost doprinosi izgradnju otvorenog i ekonomski snažnog društva – kazao je Dajković.
On je dodao da je krajnji cilj stavljanje u funkciju ovih objekata, jer ,,uporedo sa valorizacijom ovih objekata i završetkom konzervatorskih mjera, sprovođenjem tih mjera mi u suštini poboljšavamo stanje tih dobara, samim tim utičemo na očuvanje i jačanje našeg identiteta”.
Predstavljeni su Gradski bedemi – ostaci Onogošta u Nikšiću, Ganića kula u Rožajama, Grand hotel, bivša ,,Lokanda” na Cetinju, Kanli kula u Herceg Novom, Kuća Miroslava Štumbergera u Baošićima, Kula Baja Pivljanina u Kotoru, Kula Voltica u Nikšiću, Ljetnjikovac knjaza Nikole u Nikšiću, Citadela Ulcinj, Ljetnjikovac kralja Nikole na Ljeskovcu (Cetinje), Tvđava Citadela (Melazuna) u Herceg Novom, Tvđava Mogren u Budvi, Sahat kula u Ulcinju, Sahat kula u Podgorici, Slavjanska čitaonica u Dobroti, Stari grad Bar, Tamnica Jusovača na Draču, Forte Mare u Herceg Novom, Tvrđava Goražda, Tvrđava Kosmač u Brajićima, Tvrđava Ribnica u Podgorici, Tvrđava Španjola u Herceg Novom, Utvrđenje Grmožur na ostrvu Grmožur u Virpazaru, Utvrđenje Nehaj sa Crkvom Sv. Dimitrija u Baru,Tvrđava Lesandro na Cetinju, Vladičina kula na Karuču (Cetinje), Utvrđenje Žabljak Crnojevića na Skadarskom jezeru, Zadužbina Ljubatovića sa Crkvom Sv. Dimitrija u Risnu, Zgrada Monopola duvana u Baru i Zgrada zatvora, Anagr. br. 341 u Kotoru.
Prezentovana je i uspješna realizacija IPA fondova kroz projekat Utvrđenje Besac. Ukupno je za njega bilo obezbijeđeno oko 800.000 eura, od čega je većina sredstava donacija od Evropske unije.
U okviru projekta ,,Cetinje – grad kulture”, od 2010. do 2013, koji je podrazumijevao realizaciju iz državnog budžeta od 20 miliona eura, urađeni su rekonstrukcija i sanacija Mauzoleja vladike Danila, konzervatorsko-restauratorski radovi crkve na Ćipuru, konzervatorsko-restauratorski radovi spomenika Lovćenska vila, radovi na objektu Narodnog muzeja, odnosno Vladinog doma, Dvorca kralja Nikole, Biljarde, Mauzoleja Petar Drugi Petrović Njegoš, Etnografskog muzeja, bivše zgrade italijanskog poslanstva i francuskog poslanstva u kome se nalazi Nacionalna biblioteka ,,Đurađ Crnojević”.
B.R.
Foto: B. Šekularac
