U četiri i po milijarde godina dugoj istoriji Zemlje nijedna vrsta nije ostavila tako trajan pečat kao što to čine ljudi u svom kratkom boravku na planetu, piše Jutarnji.
Postali smo samozvani gospodari svijeta, ,,ukrotili” dijelove prirode za sopstvene potrebe, prekopali tlo u crpljenju ugljovodonika, posjekli nepregledne površine šuma, zagrijali atmosferu i toliko zasvijetlili planetu da je noću prošarana blijedim tačkicama na mjestima velikih gradova.
Iako je naš uticaj na floru i faunu, ali i sopstvenu budućnost, sve više negativan, čovjek je iza sebe ipak ostavio hiljade impresivnih struktura. Neke od njih bili su pravi poduhvati, koji su koštali milijarde dolara, a britanski ,,Telegraph” je u videu naveo pet najskupljih koje ćemo mi izložiti s fotografijama i kratkim tekstom o svakoj.
5. Hidroelektrana Itaipu
Trošak izgradnje: 19.6 milijardi dolara
Hidroelektrana Itaipu nalazi se na rijeci Parani, ujedno na granici između Brazila i Paragvaja. Gradila se 13 godina, između 1971. i 1984. godine, a ima instaliranu snagu od 14.000 megavata koju daje 20 turbina od snage 700 MW svaka.
U 2008. godini elektrana je proizvela 94,7 milijardi kilovatsati (ili 94.7 teravatsati) što je bilo dovoljno da električnom energijom kroz dva dana snabdijeva cijeli svijet, a taj je rekord srušen prošle godine kad je elektrana proizvela 103.1 TWh, više nego njen ,,najveći konkurent”, hidroelektrana Tri klanca u Kini.
U njenu izgradnju potrošena je količina betona dovoljna za izgradnju 210 stadiona Marakana i čelika dovoljnih za 380 Ajfelovih kula.
4. Međunarodna vazdušna luka u Hong Kongu
Trošak izgradnje: 20 milijardi dolara
Međunarodna vazdušna luka u Hong Kongu gradila se šest godina, a dovršena je 1998. Smještena na ostrvu Ček Lap Kok, luka ima dva terminala (od kojih je jedan bio najveći na svijetu u vrijeme kad je otvoren) preko kojih dnevno bude 1.100 letova.
U 2015. godini MZL hong Kong bila je osma najprometnija na svijetu, a preko nje je tada prošlo 68,5 miliona putnika, 32 miliona manje na najprometnijem aerodromu na svijetu, Hartsfild-Džekson u Atlanti.
3. Hidroelektrana Tri klanca
Trošak izgradnje: 37 milijardi dolara (prema kineskim vlastima)
Hidroelektrana Tri klanca izgrađena je na trećoj najdužoj rijeci na svijetu, kineskom Jangceu (kineski naziv je Chang Jiang). Počela se graditi 1994. godine, a u punom pogonu proradila je 2012. godine.
Tri klanca predstavlja simbol probuđene ekonomske moći Kine, a njen instalirani kapacitet od 22.500 megavata (koje daju 32 turbine od 700 MW i dvije od 50 MW) čini je najvećom elektranom na svijetu. Prosječno godišnje proizvede 87 THw električne energije, a rekord je postavljen 2014. godine kad je proizvedeno 98.8 THw električne energije.
Zbog njene izgradnje potopljeno je 13 gradova, 140 gradića i 1.600 sela, a iseljeno je oko 1,3 miliona ljudi. Takođe, zbog promjene toka vode, to jest stvaranja ogromnog rezervoara koji pokriva 1.045 kilometara kvadratnih i dizanja velike količine vode na maksimalnih 175 metara iznad nivoa mora, ova brana je doslovno usporila rotaciju Zemlje i produžila prosječni dan za 0.06 mikrosekundi prema podacima NASA-e.
Kao i Itaipu, ova hidroelektrana ima brojne negativne posljedice po okolinu i ljude ne samo u njenoj blizni, nego tokom cijelog toka rijeke Jangce nakon brane.
2. Zabavni park Ferrari World
Trošak izgradnje: 40 milijardi dolara
Ovaj zabavni park u Abu Dabiju (UAE) gradio se između 2007. i 2015 godine, ima 5 vozova smrti s Ferari tematikom i još nekoliko desetina drugih atrakacija.
Proteže se na području od 86.000 metara kvadratnih, koji su pokriveni velikom krovnom strukturom na kojoj se nalazi najveći logo Ferarija na svijetu, poznati propeti konjić, dimenzija 65×48,5 metara.
Sasvim prikladno za svoj naziv, diči se najbržim svjetskim vozom smrti (Ferrari Rosa) koji u pet sekundi doseže brzinu od 240 km/h.
1. Međunarodna svemirska stanica
Trošak izgradnje: 100 milijardi dolara
Međunarodna svemirska stanica sastavlja se u nižoj orbiti Zemlje od 1998. godine, kad je u svemir poslata njena prva komponenta, s time da će se u narednim godinama poslati još nekoliko modula.
Stanica je zajednički projekt pet svemirskih agencija (američka NASA, ruski RosCosmos, evropska ESA, japanska JAXA i kanadska CSA), a oko Zemlje orbitira na visini između 330 i 435 kilometara brzinom oko 28.000 kilometara na sat.
Dimenzije su joj 108,5 metara širine i 72,8 metara dužine, a teži malo ispod 420 tona. Dosad je na stanici bilo i radilo 226 astronauta iz 18 država svijeta (najviše Amerikanaca, čak 142), a zanimljivo je da se može vidjeti sa Zemljine površine golim okom.
Dosad utrošenih sredstava na stanicu bilo bi dosta da se izgradi 270 ,,Allianz Arena”, stadiona na kojem igra Bajern iz Minhena.
Izvor: Jutarnji.hr