PREPORUKA ZANIMLJIVOSTI
ZANIMLJIVOSTI: Kako je Kastro ,,oteo” Fanđa prije 58 godina
,,The New York Times” je 24. februara 1958. godine, pod naslovom ,,Kubanski pobunjenici oteli Fanđa”, objavio vijest ,,Associated Press”-a:
,,Havana – Huan Manuel Fanđo je večeras u 20.55 otet iz hotela u centru grada. Kubanski pobunjenici ušli su u lobi hotela i dok je jedan od njih pazio ulaz drugi je prislonio revolver u leđa poznatog argentinskog vozača F1 kojeg je potom pitao da se predstavi. Nakon što je Fanđo potvrdio svoj identitet, otmičar mu je, pomalo drhtavim glasom, naredio da pođe s njim u automobil koji je čekao pred vratima… Petostruki svjetski prvak se upravo vratio sa staze Malekon gdje je sa svojim Maseratijem osvojio prvo startno mjesto u kvalifikacijama…
Automobilski sport je pun fantastičnih priča i anegdota, ali ovo je bila možda i najbizarnija. Te 1958. godine, vozila se druga Velika nagrada Kube. Kubanski diktator Fulhensio Batista i njegov već klimavi režim tražili su način da se svijetu predstave u pozitivnom svjetlu.
Auto-trka najvećih svjetskih imena po bulevarima Havane bio je izvrstan način da se Kuba pomene i van političkih rubrika u medijima. To su još bile godine kada su organizatori plaćali startarine takmičarima, a Batista, iako je kubanski narod gladovao, nije imao problema s novcem zbog veza s američkom mafijom.
Kako se obično kaže da ,,novac nema mirisa”, ni vozače nije bilo teško nagovoriti da dođu na Kubu. Osim izdašnih startarina tu je bio i sjaj šo-biz i brojna kazina, a februarska trka u Havani ugodno je ispunjavala veliku prazninu u kalendaru F1 između VN Argentine 19. januara i VN Monaka koja se vozila tek 18. maja.
Osim Fanđa (pobjednik trke iz 1957.), na startu su od velikih imena bili i Britanac Sterling Mos, Amerikanci Karol Šelbi i Heri Šel, Ferarijev Euđenio Kasteloti, te markiz Alfonso de Portago.
Vratimo se bizarnoj otmici Fanđa. ,,Operacija” je prošla vrlo elegantno. Nakon što je Fanđo potvrdio svoj identitet, otmičari, članovi Kastroovog pokreta M-26-7 (Movimiento 26 de Julio), objasnili su mu da ga vode u ,,izolaciju” samo do kraja trke kako bi skrenuli pažnju svijeta na tragičnu situaciji u zemlji.
Huan-Manuel Fanđo je bio najneobičnija ,,žrtva” otmice u istoriji. Najprije je davao savjete nervoznom vozaču ,,ramblera” u kojem su ga otmičari vozili, a u pritvoru ga je čekala nova ,,obaveza”. Naime, vlasnica kuće na periferiji gdje je bio ,,zatočen” nije dala otmičarima da ga odvedu u sobu prije nego što pokloni autogram za njenog sina.
Nakon što se požalio da je gladan, Fanđo je pojeo je kajganu s otmičarima, a sljedeći dan su zajedno slušali izvještaj s trke na radiju. Uveče je oslobođen, uz izvinjenje zbog ,,prisilnog odvođenja”. Fanđo je izrazio otvorene simpatije za otmičare. Odbio je da pomogne pri njihovoj identifikaciji i izjavio kako se nada da je otmica postigla politički cilj.
Trka nije imala tako srećan epilog. Nakon samo 15 minuta lokalni trkač Arming Garsija Sifuentes je uletio u publiku i ubio osam gledalaca, ranio 32, pa je trka zaustavljena. Duboko religiozni Fanđo je to vidio kao božji znak i svog života ostao zahvalan otmičarima što nije vozio, jer je vjerovao da bi on bio taj nesrećnik koji bi na savjesti nosio nastradale gledaoce.
Fidel Kastro ga je pozvao kao državnog gosta 1981. godine nakon čega je Fanđo izjavio: ,,Ispunila su mi se dva sna, da se vratim na Kubu i upoznam Fidela Kastra”. Kada je 1994. obnovljen hotel ,,Lincoln” iz kojeg je Fanđo otet, njegova tadašnja soba 810 dobila je zid ispunjen fotografijama i novinskim isječcima o otmici.
Po bizarnom događaju je argentinski režiserj Alberto Leki snimio 1999. godine igrani film ,,Operación Fangio”. Ovu akcijsku komediju (!) finansirao je sam Kastro ali su kritike i zarada u bioskopima bili katastrofalni.
Izvor: Radio Sarajevo
Foto: Jalopnik/italyheritage.com
