DRUŠTVO SLAJDER
IZ SEIZMOLOŠKOG ZAVODA O VEZI PADAVINA I ZEMLJOTRESA: Podrhtavanje tla je rezultat više faktora
Foto: barinfo.me
Nedavno je nakon padavina uslijedio slabiji zemljotres sa epicentrom u Spužu, a pomoćnik direktora Zavoda za hidrometeorlogiju i seizmologiju dr Branislav Glavatović objašnjava da uzročno-posljedične veze atmosferskih padavina i zemljotresa očigledno postoje, ali je za nastanak zemljotresa podsticanjem tim padavinama neophodno da se ostvare i brojni drugi značajni uslovi, kao što su postojanje velikih vodenih akumulacija u tektonski degradiranim stijenskim masama koje se nalaze u stanju značajnih tektonskih pritisaka i itd.
-Iz tih razloga nije nikako moguće dovesti u vezu nešto malo intenzivnijiih padavina u prethodnih par nedjelja i ipak relativno slabiji zemljotres kod Spuža – kaže Glavatović za MNE magazin.
Piva
Glavatović podsjeća da akumulirano dugogodišnje istorijsko iskustvo o događanju zemljotresa u zonama velikih, dubokih vještačkih akumalcionih jezera, u zavisnosti od njihovog punjenja i pražnjenja, odnosno od intenziteta atmosferskih padavina, ukazuje da posebno u tektonski degradiranim stijenskim masama do velikih dubina koje omogućuju prodiranje podzemnih voda u velike dubine može doći do izvjesnog poremećaja naponog stanja stijena i pornih pritisaka u njima. To može, kaže on, usloviti podsticanje oslobađanja seizmičke energije u vidu zemljotresa, najčešće manje jačine.
-Tako, u zonama velikih akumulacija često se registruje seizmička aktivnost povezana sa stanjem nivoa vode u akumulaciji, koje je svakako uslovljeno režimom atmosferskih padavina. Na primjer, u regionu Pivskog jezera u Crnoj Gori koje je stvoreno izgradnjom brane sa građevinskoom visonom od 220 metara tokom prethodnih 37 godina od njenog prvog punjenja Seizmološki zavod Crne Gore je registrovao više hiljada uglavnom manjih zemljotresa čiji su epicentri i hipocentri (žarišta) vezani za neposredno okruženje ove akumulacije. Utvrdili smo da se ritam njihovog nastanka dobro koreliše sa ritmom punjenja i pražnjenja ove akumulacije – kaže on.
Glavatović ističe da ni u slučaju ove akumulacije, kao i bilo koje druge od više stotina drugih sličnih akumulacija u svijetu maksimalne vrijednosti tako nastalih zemljotresa nijesu prevazišle gornje granice jačine zemljotresa koji su nastali bez „prirodno“, odnosno bez uticaja takvih fenomena.
Teritorija naše države se, priča naš sagovornik, nalazi u području relativno visoke seizmičke opasnosti, ali srećom znatno ispod one koja je prisutna u zemljama takozvanog pacifičkog vatrenog pojasa, na području zapadnih i istočnih obala Tihog okeana u kojima su vrlo snažni zemljotresi česta pojava.
-Ali i u tim okolnostima vrlo je značajno kako podizanje svijesti naročito kod mladog naraštaja o suživotu sa prirodnim stihijama, tako i edukovanje svih slojeva stanovništva o načinu ponašanja u uslovima dejstva zemljotresa, kao i drugih prirodnih stihija koje su nas zadešavale- kaže on.
On naglašava da svijest o zaštiti od zemljotresa našeg prosječnog građanina svakako treba uvećavati. S obzirom da su snažni zemljotresi (srećom) ipak relativno rijetke pojave, pa valja postupati i po onoj narodnoj poslovici: „Upoznaj neprijatelja da bi se manje bojao“.
Najznačajniji preduslov za podizanje svijesti građana i javnosti o značaju zaštite od zemljotresa, prema riječima našeg sagovornika, je zapravo sadržano u odgovornom prihvatanju realnosti – da se naš životni prostor nalazi u seizmički aktivnoj zoni Mediterana i da je neophodno sistem urbanističkog planiranja i građenja objekata uskladiti sa tim uslovima. Glavatović kaže da je opšte poznata činjenica da ,,ne ubijaju zemljotresi, već objekti”.
-Izgradnjom objekata koji mogu da odole seizmičkim silama rješava se najteži dio prevencije i zaštite od zemljotresa što omogućuje život bez stalne bojazni od te stihije, dakle, zaštitu ne samo ljudskih života, već i imovine građana i društva u cjelini. Seizmologija kao nauka, iako još uvijek ne može da se nosi sa tzv. kratkoročnom prognozom zemljotresa, ipak danas sa sigurnošću može da utvrdi stepen potrebne zaštite objekata, kroz definisanje seizmičkih parametara za projektovanje za svaku atraktivnu lokaciju za izgradnju, što je svakako najznačajnije u sistemu prevencije i zaštite- kaže on.
Panika
Pojava panike je, dodaje Glavatović, najčešće najveći neprijatelj bezbjednosti građana kod događanja prirodnih stihija. On je rekao da su brojni primjeri u kojima neki građani stradaju zbog neracionalnog ponašanja pri pojave panike – naročito prilikom događanja zemljotresa, kao iznenadne i često zastrašujuće pojave. Očuvanje pribranosti, kaže, omogućava donošenje pravilnih odluka koje su preduslov za spječavanje dodatnih stradanja.
-Ako se pri pojavi zemljotresa nalazimo u objektu, na višim spratovima, nije preporučljivo napuštati zgradu, iz jednostavnih razloga što je dejstvo zemljotresa često vrlo kratkotrajno, te nema dovoljno vremena da se napusti objekat, osim ako se nalazimo na prvih par spratova. Pored toga, stepenište kao često slab konstruktivni elemenat nije dobro koristiti pošto su moguća njegova propadanja. Lift se u takvim okolnostima redovno blokira, te ni njega nije uputno koristiti – rekao je on.
U stanu je, kaže Glavatović, preporučljivo skloniti sebe i djecu pod čvrsti sto od pada nestabilnih predmeta, posebno onih koji vise na zidovima i sačekati da se primiri snažno oscilovanje objekta. On navodi i da je korisno sklanjanje u otvor vrata u nosećim zidovima koji su konstruktivno nasnažniji.
-Ako se nalazimo van zgrade, treba se udaljiti od nje na sigurno rastojanje zbog mogućnosti pada elemenata krovne konstrukcije, kao što su dimnjaci, tigle i slično. Ukoliko smo u prilici, potrebno je svakako pomoći drugima, kojima je pomoć potrebna u takvim okolnostima- kaže naš sagovornik.
N.Đ.
