Imajući ovo na umu, Švedska je preduzela korak prema uvođenju 6-satnog radnog dana, a kompanije širom zemlje već su implementirale ovu promjenu. Švedska je, naime, prije godinu dana započela s uvođenjem kraćeg radnog vremena u pojedinim preduzećima kako bi se analizirao učinak rada na poslovanje  i same zaposlenike, piše Science Alert.

Rezultati nijesu previše iznenađujući. Osmočasovno radno vrijeme nije efikasno onoliko koliko ljudi misle.

– Veliki je izazov ostati fukusiran na važne zadatke osam sati dnevno. Radni dan obično ,,razbijamo”aktivnostima i pauzama kako bismo ga učinili više podnošljivim. Istovremeno, to nam otežava organizaciju privatnog vremena – kaže Linus Feldt, CEO štokholmske kompanije Filimundus.

Prošle godine ova se kompanija prebacila na šestočasovno radno vrijeme i od tada, kaže Feldt, ‘ne gledaju unazad’.

– Želimo provoditi više vremena s porodicama, učiti nove stvari i više vježbati. Želio sam vidjeti je li to moguće ostvariti – kaže on.

Kako skraćeno radno vrijeme ne bi uticalo na produktivnost, Feldt je zamolio zaposlenike da se suzdrže korištenja društvenih mreža i drugih ‘ometača’ na radnom mjestu, a sastanci su svedeni na minimum.

– Moj utisak je da se sada se lakše fokusirati na posao, a svejedno vam još uvijek ostaje dovoljno energije za sve što planirate obavljati u svoje privatno vrijeme – ističe.

Ova promjena temelji se na ideji da će zaposleni biti motivisani da odrade više posla u kraćem vremenu. Feld potvrđuje da je nivo produktivnosti ostala jednaka, ali su zaposleni  postali srećniji i odmorniji, a značajno su smanjeni i njihovi međusobni konflikti ili trzavice.

Tvrtka Filimundus bez sumnje se ugledala na nekoliko Toyota servisnih centara u Gotenburgu, koji su se na šestočasovno radno vrijeme prebacili prije čak 13 godina, otkada bilježe i bolje raspoloženje svojih zaposlenih te bolje poslovne rezultate.

– Kraće putuju na posao, veća je iskoristivost mašina, a manji troškovi – svi su srećniji – kaže direktor Martin Benk i dodaje kako je profit porastao za 25 posto.

U februaru ove godine Svartedalens  dom starih  u Gothenburgu takođe je uveo skraćeni  radni dan za svoje medicinske sestre, bez smanjenja plate. Planiraju eksperimentisati do kraja ove godine kako bi utvrdili je li zapošljavanje 14 novih ljudi, potrebnih da se pokriju smanjeni radni sati  poboljšalo uslugu brige i moral zaposlenih.

Njihov eksperiment inspirisao i ostale: u lokalnoj bolnici ortopedska hirurgija već se prebacila na šestočasovnii radni dan, kao i doktori medicinske sestre u dva bolnička odjeljenja na sjeveru.

Iako srećniji zaposleni puni energije ne spadaju u  ,,naučni dokaz” da je kraće radno vrijeme bolje, postoji niz naznaka koji potvrđuju da je duže radno vrijeme neproduktivno, a i štetno za zdravlje.

Studija objavljena u medicinskom časopisu Lancet analizirala je 25 istraživanja kojima je ispitivano zdravlje 600 000 ispitanika iz Sjedinjenih Američkih Država, Evrope i Australije u periodu od osam i po godina. Rezulati su pokazali da ljudi koji rade 55 sati nedjeljno imaju 33 posto veći rizik od srčanog udara nego zaposleni koji rade između 35 i 40 sati. Takođe, njih 13 posto izloženo je većem riziku od kardiovaskularnih bolesti, dok je druga zasebna studija potvrdila da 49 radnih sati nedjeljno dovodi do slabijeg psihičkog zdravlja, osobito kod žena.

Ako tome dodamo analize studija koje potvrđuju da je radno vrijeme od 9 do 17 sati potpuno neprilagođeno našem prirodnom bioritmu, očito je da čvrsti argumenti za promjenu postojećih uslova itekako postoje!

Izvor: Moj posao.net