Odabrati siguran put napretka, odnosno usmjerenja koje će u budućnosti značiti čvrstu finansijsku potporu nije toliko jednostavno. Neki bi rekli da se mora sazrijeti preko noći i razumski donijeti najbolja odluka, ali teško da to bilo koji maturant može sam. Razgovor sa roditeljima je ključna stvar, imajući u vidu činjenicu da mnogi biraju usmjerenje u kojem se ne prepoznaju, ne želeći da se odvoje od najboljeg prijatelja iz srednjoškolskih dana. Ono što mnogi roditelji savjetuju je da treba gledati koja su deficitarna zanimanja, šta je traženo na tržištu rada. Treba imati pregled broja bodova pred upis, koji zavisi od uspjeha na kraju sva četiri razreda i uspjeha na maturskom ili stručnom ispitu, te iskoristiti mogućnost besplatnog informisanja koje može služiti kao putokaz, a onda dobro promisliti pri donošenju važne životne odluke.
Mogućnost besplatnog školovanja, osim na državnom fakultetu omogućeno je i na oba privatna. Pravo besplatnog upisa na bilo koji od fakulteta Univerziteta Mediteran Podgorica imaju dobitnici diplome ,,Luča A” i lica sa invaliditetom po predlogu Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore, dok se studentima koji su dobitnici diplome ,,Luča B” školarina na prvoj godini studija umanjuje za 50 odsto. Na Univerzitetu Donja Gorica besplatne studije omogućene su dobitnicima diplome ,,Luča A” i ,,Luča B”, a za drugo dijete iz porodice koje upisuje UDG cijena školarine je umanjena za 20 odsto, dok je za treće i svako naredno dijete iz porodice koje upisuje UDG školovanje besplatno.
Za ispravnu odluku o izboru zanimanja ipak treba više vremena, te tako pri ZZZCG postoji Centar za profesionalno informisanje i savjetovanje (CIPS), koji se upravno bavi ovom problematikom.
Osnovna namjena CIPS-a je pripremanje informacija koje mogu biti korisne prilikom planiranja karijere, on pruža i usluge savjetodavnog karaktera i u saradnji sa školama izvodi radionice za učenike i roditelje. CIPS je mjesto gdje korisnici mogu besplatno dobiti informacije koje mogu biti korisne prilikom planiranja karijere, o čemu mnogi građani možda nijesu informisani. U Crnoj Gori postoji osam centara u Podgorici, Bijelom Polju, Pljevljima, Beranama, Mojkovcu, Nikšiću, Herceg Novom i Baru.
Prema podacima ZZZCG, na tržištu rada u Crnoj Gori je u vidu ponude, tražnje i zapošljavanja, u toku godine prosječno prisutno oko 750 zanimanja sa visokom stručnom spremom sistematizovanih u 60 grupa zanimanja, odnosno područja rada. Kod zanimanja sa visokim obrazovanjem ponuda, nominalno posmatrano najviše prevazilazi tražnju kod grupe zanimanja vaspitača i nastavnika društveno-humanitarnih oblasti, menadžera i organizatora, ekonomista i pravnika. Ove grupe zanimanja čine više od 55 odsto ponude visokoškolaca.
Podaci ZZZCG govore da su u 2015. godini deficitarna zanimanja profesor matematike (na birou rada ima ih devet, a oglašeno je 178 mjesta), inženjer građevinarstva (na birou je njih 63, a oglašeno je 161 mjesto), farmaceut (prijavljeno je njih 11 na birou, dok je oglašeno 86 mjesta), inženjer elektrotehnike za energetiku (na birou je prijavljeno njih 14, a oglašeno je 60 mjesta). S druge strane neka zanimanja nijesu tražena, a prijavljenih na birou baš sa tom strukom ima mnogo pravnik (oglašeno 589 mjesta, a na birou je prijavljeno 859), profesor engleskog (na birou ih je 303, a oglašeno je 136 mjesta) i ekonomista (na biro je prijavljeno 510, a oglašeno je 388 mjesta).
Na nedavno održanom okruglom stolu na temu reforme visokog obrazovanja moglo se čuti da studenti bolonjskog sistema znanjem i sposobnostima ne zadovoljavaju tržište rada – stvarajući takvu sliku o visokom školstvu većina svršenih srednjoškolaca od starta ne shvata fakultet za ozbiljno, te ne gledaju na to kao na put napretka. Nerijetko se može čuti da mladi nastavljaju školovanje jer “danas svako može završiti fakultet” ili da time dobijaju na vremenu do prvog “pravog” posla. Međutim, ima i onih sa jasnom vizijom o budućem zanimanju i jakom željom za usavršavanjem.
S druge strane, razlozi zbog kojih maturanati ne nastavljaju školovanje jesu njihovo mišljenje da visoko obrazovanje ne garantuje bolje i brže zaposlenje, nedostatak finansijskih sredstava, ali i slab uspjeh u školi.
Izvor: Dnevne novine/ CdM.me
